Osjećaj gladi je stvaran signal tijela koji je nemoguće ignorirati, no postoje ljudi koji osjećaju glad premda su se nedavno najeli i po logici stvari bi trebali biti siti. Je li riječ o običnoj proždrljivosti ili pomiješanim signalima mozga ključna je stvar koja se treba otkriti.
Spavanje
Stalna glad može biti posljedica neprospavane noći. Premalo sna povezuje se s visokom razinom hormona grelina koji potiče želju za hranom, a tijelo u takvim trenucima traži namirnice bogate ugljikohidratima i visokokaloričnu hranu. Na taj način želi nadomjestiti energiju koju nije dobilo spavanjem. Upravo zbog toga su ljudi koji ne spavaju dovoljno skloni pretilosti.
Dan prije
Ako ste se probudili u gladnoj agoniji, za sve je krivo preveliko uživanje u hrani dan ranije. Pretjerivanje s jelom dramatično mijenja razinu šećera u krvi zbog čega mozak misli da organizmu treba još hrane, odnosno da nije sit.
PMS
Tijekom PMS-a povećava se proizvodnja progesterona što prati stalna želja za hranom. Osim porasta apetita, progesteron potiče nezadovoljstvo vlastitim izgledom i tijelom.
Doručak
Doručak je najvažniji obrok u danu pa treba paziti što se jede. Ne pojedete li dovoljno ujutro, tijelo će stalno tražiti još. Najbolje je započeti hranom bogatom proteinima i vlaknima koja pruža dulji osjećaj sitosti. To će spriječiti stalno posezanje za grickalicama i desertima. Doručak od 300 do 400 kalorija zasitit će vas do ručka.
Poremećaj hormona
Kod prekomjernog osjećaja gladi koji se ne može kontrolirati, uzrok može biti poremećaj hormona u obliku prekomjernog rada štitnjače i sličnih stanja, a to svakako treba istaknuti svome liječniku.
Žeđ
Organizam na žeđ reagira slično kao i na neosnovanost, pa traži energiju koja mu nedostaje. To se često manifestira kao glad iako je zapravo riječ o žeđi. Najlakše ju je prepoznati tako da zamislite veliki obrok, a ako se on ne čini privlačan, zamijenite ga vodom. Stručnjaci za mršavljenje svojim klijentima također preporučuju ispijanje čaše vode prije obroka jer smanjuje apetit.
Dosada
Neurotransmiter dopamin pokreće organizam, a povezuje se s motivacijom i stimulacijom. On stvara osjećaj ugode prilikom jedenja, pa kad se javlja dosada ili nezadovoljstvo, mozak traži hranu kako bi potaknuo proizvodnju dopamina.
Stres
Želja za hranom pod stresom zapravo je evolucijsko naslijeđe. Kad je pod stresom srce brže kuca, a mišići se zagrijavaju pa im nakon što se stanje smiri treba energije kako bi se odmorili, a to je hrana. Javlja se želja za masnom hranom i namirnicama koje obiluju šećerom.
Lijekovi
Lijekovi poput onih za artritis ili protiv alergija stimuliraju apetit. Jednom kad ih se prestane koristiti, želja za hranom se smanjuje, no kod kroničnih bolesti koje iziskuju stalno uzimanje lijekova najbolje je posavjetovati se s liječnikom. Istraživanja su potvrdila da se broj lijekova koji kao nuspojavu imaju pojačani apetit povećao sa svakog desetog na svaki četvrti.
