Crni mercedes/kombi krade djecu
U policiji kažu da se u 20 godina u Hrvatskoj nije dogodio nijedan slučaj otmice, osim slučaja Zagorac. Podaci se, naravno, ne tiču otimanja djece od strane jednog od razvedenih roditelja. Takvih slučajeva Hrvatska bilježi nekoliko.
Jedna zagrebačka psihologinja tvrdi da nikada u svojoj karijeri nije čula ni imala slučaj djeteta koje je oteo stranac. Smatra da su to samo glasine. Sociolozi pak tvrde da je riječ o kulturi straha koja se intenzivno razvija u posljednih nekoliko desetljeća.
NETOČNO
U Hrvatskoj su gostoljubivi
Iako se godinama hvalimo da smo najgostoljubiviji domaćini, strani turisti nas baš i ne doživljavaju tako. Naime, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma kojim je je obuhvaćeno 140 država, Hrvatska se našla na 65. mjestu. Razočarani gosti oduvijek govore da je naš turistički moto - pošaljite svoje eure, mi ćemo vama razglednicu.
Otprilike tako i izgleda naša pozicija na ljestvici gostoljubivosti prema turistima, pokazalo je istraživanje.
NETOČNO
Hrvati su dobri vozači
Prema HAK-ovu istraživanju, 93 posto ispitanih Hrvata izjasnilo se kako smatraju da su dobri vozači, iako je 62 posto imalo prometnu nesreću, a više od 50 posto dodalo je da ne poštuju prometne znakove.
Najčešće brzina nije primjerena uvjetima na cesti a slijedi nepoštivanje prednosti prolaza. Kod prometnih nesreća s ozlijeđenim sudionicima u prometu čiji su krivci pijani vozači, najviše njih imalo je više od 1,50 promila alkohola u krvi.
"Vidljiva je razlika u tome kakvu sliku vozači imaju o sebi i kakvo je njihovo ponašanje u prometu. Vozači, bez obzira na to što sebe smatraju dobrim vozačima, i dalje voze pod utjecajem alkohola, voze tako da usput i telefoniraju na na mobitele, jedu, piju, voze umorni, odnosno u prometu čine rizične i visokorizične protupropisne radnje", kažu iz HAK-a.
NETOČNO
Hrvatska je zemlja vina
Podaci koje je prikupila Slobodna Dalmacija pokazuju da su hrvatski podrumi puni neprodanog vina, dok se temeljna sirovina za pivo - hmelj uvozi u golemim količinama.
Pivari su napravili invaziju na hrvatske potrošače, i pivo se pretvorilo, ima već tome dugo, u najtraženiju alkoholnu kapljicu. To se dogodilo čak i u Dalmaciji gdje nema duge tradicije u potrošnji piva.
NETOČNO
Hrvatska je zemlja lopova i kriminalaca
U usporedbi s europskim zemljama, dobro stojimo. Naime u Hrvatskoj je prosječan broj krađa, razbojništava i prevara oko 43.700 na godinu, što je trostuko manje od Slovenije koja slovi za poštenu zemlju, a ima dvostruko manje stanovnika.
Austrija se također smatra poštenom zemljom, a ima pet puta više krađa, a samo dva puta više stanovnika. Što se tiče krađa, Hrvati se mogu usporediti i s Italijom koja ima četiri puta više stanovnika i tri puta više kriminala, prema podacima European Sourcebook of Crime and Criminal Justice.
NETOČNO
Hrvati s fakultetom ne tuku žene
Prema rezultatima istraživanja nasilja nad ženama u Hrvatskoj, koje je provela Autonomna ženska kuća Zagreb, pokazalo se da je u ukupnoj populaciji zlostavljača čak 13 posto visokoobrazovanih muškaraca, a 34 posto ih je sa srednjom stručnom spremom. U usporedbi s ukupnom populacijom od 20 posto visoko obrazovanih, a barem pola su žene, znači da visokoobrazovanih zlostavljača ima više nego što ih je u prosječnoj populaciji. -
Partneri su često sličnog obrazovanja, pa visokoobrazovane partnerice teže progovaraju o obiteljskom nasilju jer se srame. Vjeruju da im nitko neće povjerovati kako je njihov suprug docent, glumac ili kirurg osoba koja tuče ženu. I na kraju, obično su takvi muškarci na dobrim društvenim pozicijama, pa je teško dokazati da su nasilnici jer im sustav ide na ruku.
NETOČNO
Hrvatska ima veliko vodeno bogatstvo
Prema istraživanju FAO, UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, izvještaj iz 2003. pokazuje da smo po količinama dostupne pitke vode prosječni. Na 127 stranica sadrži podatke o obnovljivim zalihama vode po kontinentima i za sve države u svijetu. Pokazuje da stanovnik Hrvatske ima više od 22 milijuna litara vode na godinu!
Međutim to uključuje ukupnu količinu slatke vode, uključujući izvore, podzemnu vodu, ali i rijeke i jezera. Štoviše, ovo uključuje i “vanjske” izvore, dakle vodu koja rijekama dolazi iz inozemstva.
Zalihe izgledaju velike isključivo ako se gledaju ukupno vanjske (dakle rijeke koje izviru negdje drugdje) i unutarnje i usporede s relativno malim brojem stanovnika. teško je reći da je to “hrvatska” voda. Izvještaj FAO je jednostavno procjena gornje količine slatke vode koju može koristiti neka zemlja, prije svega za natapanje i uzgoj hrane. To nije procjena količine pitke vode, to nije procjena čistih planinskih potoka.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati su doma lijeni, vani jako vrijedni i radišni
Istraživanje koje su poslodavci proveli u 45 proizvodnih tvrtki pokazalo je kako hrvatski radnik na radnom mjestu provodi prosječno samo četiri sata. Pola radnog vremena potroše na kave i pauze.
Unatoč tome izvan granica Hrvatske slovimo kao vrijedni i kvalitetni radnici. Razlozi su najčeće ti da kvaliteta rada znatno ovisi o motivaciji, ali i stimulaciji. Kada je hrvatski radnik nagrađen za dobro obavljen posao, još će se više truditi svoj posao uvijek obaviti najbolje što može.
"Radnici u Hrvatskoj nisu lijeni, nego imaju lošu organizaciju posla, a za sve to je kriv loš menadžment. Ako je u Njemačkoj proizvodnost rada na velikoj razini, a Hrvat joj uspijeva udovoljiti i biti hvaljen, onda je to samo znak da netko u Hrvatskoj ne zna organizirati rad. Tome ide u prilog pokazatelj da smo jedan on najcjenjenijih naroda u inozemstvu. Na glasu smo kao marljivi i dobri radnici koji ne zabušavaju", kaže jedan stručnjak.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati nisu duhoviti
Časopis Reader’s Digest 2008. proveo je u 10 gradova istraživanje koje je pokazalo da su Hrvati najduhovitiji narod Europe, ali nisu objasnili kako su to zaključili. Iza nas su ostali Mađarska, Velika Britanija, Rumunjska, Poljska i Finska.
No u razmjerima poslovično duhovitih Srba ili Bosanaca koji nas premašuju brojem komedija, komičara i duhovitih izjava, ipak se ne možemo pohvaliti velikim dostignućima. U konačnici, duhovitost je na osobnoj razini, pa je ne moraju svi dijeliti.
"Ne vjerujem u predrasude. Recimo, i Nijemce isto bije glas da su neduhoviti, a nagledao sam se odličnih njemačkih komedija. Gledano u nekakvim postocima, mislim da su svi narodi jednako duhoviti", objasnio je jednom Vinko Brešan, režiser filma “Svećenikova djeca”. Kad promotrimo rad Željka Pervana i Zločeste djece, seriju “Gruntovčani”, Knjaza ili Milivoja Luleka, vidimo da hrvatski smisao za humor itekako postoji.
DJELOMIČNO TOČNO
Iznajmljivači na moru zarade za cijelu godinu
Ako uzmemo da je prosječna cijena apartmana u sezoni oko 50 eura po danu, u mjesec dana i pod uvjetom da je pun svaki dan, jedan apartman donosi oko 1500 eura na mjesec. Ako sezona traje od početka lipnja do početka rujna, to je ukupno tri i pol mjeseca i iznos od 5250 eura. Podijeljeno na 12 mjeseci, to je 437,5 eura na mjesec (3281kunu).
Mršavo preživljavanje, ako znamo da je minimalac oko 2800 kuna, a treba platiti struju I vodu te troškove koje su gosti ostavili za sobom. Naravno, ako netko raspolaže s više apartmana, zarada raste.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati su zgodni, visok, vitki
Prosječan Hrvat visok je 176 centimetara i ima 82 kilograma. Pokazalo je to antropometrijsko istraživanje provedeno 2007. godine na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.
"U prosjeku, Hrvati su nalik na srednjoeuropsku populaciju u rangu Njemačke prema Skandinaviji", objašnjava jedan profesor s Tekstilno-tehnološkog fakulteta.
Nizozemci su najviši ljudi na svijetu. S tog su mjesta istisnuli Amerikance, jer su ih prerasli za gotovo pet centimetara, a Nizozemke su prerasle Amerikanke za 5,7 centimetara. To su podaci istraživanja objavljeni u znanstvenom časopisu Annals of Human Biology. Kao vjerojatan razlog navode se bolja zdravstvena skrb i bolji način prehrane Europljana.
NETOČNO
