Life
14575 prikaza

Lutrija: Zašto se 'sedmica' i 'šestica' teško dobiju?

Igre na sreću
1/3
Robert Anić (PIXSELL)
Neki pasionirani igrači provedu cijeli život u traženju “magične” kombinacije

Dobiti na lotu, ili osvojiti novce u nekoj od igara na sreću ili u kockarnici, želja je svih onih pasioniranih ljubitelja igara na sreću. Svi oni koji igraju takve igre pokušavaju izračunati i predvidjeti kako doći do najbolje kombinacije i osvojiti dobitak. No postoji niz zabluda čije su žrtve upravo sudionici nagradnih igara, ali i kockari. 

Takvi ljudi najčešće pogrešno pristupaju vjerojatnosti a u mnogo slučajeva i površno tumače neke matematičke ili statističke postavke. 

Vjerojatnost slučajnog odabira ovisi o ranije izvučenim brojevima

Prva i najčešća zabluda je da vjerojatnost slučajnog odabira broja ovisi o prethodno izvučenim brojevima. Igrači ruleta, recimo, imaju običaj kladiti se na crveno ako se tri puta za redom prije toga kuglica zaustavila na crnom polju. Njihov način razmišljanja je jednostavan. Mala je vjerojatnost da će se i četvrti put dogoditi isto, zato im je sada crveno najbolji izbor, piše Nedeljnik

Eddie Tipton Samo on je znao Life Čovjek koji je otkrio kako pobijediti na lotu

Ljubitelji igre Loto služe se pak suprotnim razmišljanjem. Ako je neki broj češće izvučen u kombinacijama iz ranijih kola, onda je to broj na kojeg se treba kladiti, jer je, provjereno, broj koji se češće izvlači. Ovakvu kombinatoriku podržavaju i organizatori raznih lutrija, koji uredno objavljuju biltene sa popisima i rezultatima statističke obrade dotad izvučenih brojeva i kombinacija.

Oba zaključivanja su podjednako pogrešna.

Ako bismo, npr. devet puta za redom bacili kocku i svaki put slučajno dobili šesticu, onda i pri desetom bacanju još uvijek imamo  1/6 mogućnosti da dobijemo šesticu. Ni manje ni više. Kod ovakvih događaja, pri slučajnom odabiru prijašnji rezultati ne utječu na one buduće. 

Ili, kao što matematičari vole naglasiti u raspravi o tome, kocka nema pamćenje

Sretna ruka presudna za dobitke

Postoje i varijacije na ovu zabludu, kad se zaključak o vjerojatnosti ne temelji na ishodu prethodnih događaja nego na “sretnoj ruci” igrača.

Veliki broj kockara postaje žrtva takvog načina razmišljanja pa će u trenutku kada osvoje neki dobitak reći “Ovo je moj sretan dan, sad mi ide, sad trebam igrati!”

Dobitak na lutriji ISPLATI LI SE Life Tamna strana lutrije: Ove stvari ne žele da znate

Ovakav način razmišljanja najčešće u prvoj fazi dovodi do gubitka onoga što je dotad osvojeno, u drugoj i više od toga, a u trećoj fazi, u groznici igre, čak i više od iznosa kojeg je igrač ranije postavio samom sebi kao granicu gubitka. To je ipak problem koji bi bio tema razgovora u psihologiji, a ne u matematičkom pristupu. 

Umjetnost “zaustavljanja u pravom trenutku” (poslije jednog velikog ili više uzastopnih manjih dobitka) vještina je poznata malom broju kockara, uglavnom onima koji imaju razvijen smisao za kombinatoriku i koji dobro znaju da je pojam “sretan dan” samo opasna fraza.

Sistem u igri može povećati vjerojatnost dobitka

Druga zabluda dolazi iz uvjerenja da sistem u igri može povećati vjerojatnost dobitka. Neki pasionirani igrači provedu cijeli život u traženju “magične” kombinacije koja bi pomaknula vjerojatnost u njihovu korist. Računica je ipak neumoljiva i krajnje jednostavna. Vjerojatnost dobitka ovisi samo od odnosa broja kombinacija koje je igrač uplatio i njihovog ukupno mogućeg broja. Raspored brojeva ne utječe na mogućnost, na šansu.

Tako će u igri Loto dobitna kombinacija brojeva 1-2-3-4-5-6-7 biti podjednako moguća i treba je očekivati isto koliko i bilo koju drugu. Ne postoji ni jedno matematičko ni logično pravilo koje bi toj kombinaciji dalo manje ili veće šanse u odnosu na bilo koju drugu. Činjenica da ova kombinacija nikada nije izvučena, nije posljedica toga što je ta kombinacija manje vjerojatna, nego što je broj ukupno mogućih kombinacija jako velik. 

Zamislite neku manje atraktivnu i prepoznatljivu kombinaciju i najvjerojatnije ćete vidjeti da ni ona nikome nije donijela glavni dobitak. Ako zamislite još sto ili tisuću nasumičnih kombinacija, vrlo je vjerojatno da će rezultat biti isti.

Osjećaj da smo bili jako blizu “granice snova”

Treća zabluda navodi nas na to da, kada dođemo do velikog dobitka (koji još uvijek nije “superdobitak” ali je korak do njega), mislimo da smo bili jako blizu “granice snova”, a u stvari smo bili poprilično daleko. Ako, recimo, u igri Loto pogodimo šest od sedam brojeva, pomislit ćemo da nam je još samo malo sreće trebalo pa da pogodimo i sedmi.

Je li to i stvarno tako?

Igranje lota Milijuni Life 14 puta je osvojio jackpot - otkrio je kako pobijediti

Matematička kombinatorika ipak nam govori drugačije. Na svake 223 “šestice” dolazi samo po jedna “sedmica”, dakle ako smo na listiću imali šest pogodaka, trebamo znati da smo imali 99,55 posto prema 0,45 posto šanse da na tome i ostanemo.

Slično je i sa lutrijom, u kojoj se kupuju srećke sa šest brojeva. 

Ako bi tiskali svih milijun srećaka (od 000000 do 999999) i sve ih prodali, pa poslije izvlačenja primijetimo da se na našoj srećki samo jedna cifra ne poklapa sa glavnim dobitkom, nećemo ništa dobiti, ali ćemo sigurno pomisliti da nam je falilo još samo malo sreće do zgoditka.

I ovaj dojam je varljiv, jer moramo znati da uz nas ima još i 53 igrača koje je zatekla ista sudbina… i samo jedan koji je kupio “pravu”, dobitnu srećku. Zaista je teško mogućnost od 1,85 posto proglasiti "dobrom prilikom".

Sve ovo, naravno, odnosi se na igre u kojima je izbor dobitnih brojeva slučajan i kod kojih svaki ima podjednaku mogućnost da bude izvučen. Kod nekih drugih igara na sreću ishod nije baš u potpunosti rezultat slučaja. To su npr. sportske kladionice. 

Ovdje se kladioničari ne oslanjaju samo na sreću nego i na znanje i iskustvo.

Da bi netko dobio puno, veliki broj mora izgubiti sve što su uložili

Pa ipak, i tu postoji regulator koji izjednačava šanse svih igrača, čak i potpunih 'neznalica' u odnosu na stručnjake. To je činjenica da se na manje vjerojatan ishod (koji se u lokalnom žargonu naziva iznenađenje) kladi (i samim time dijeli nagradu) manji broj sudionika, pa je kod takvog ishoda pojedinačni dobitak znatno veći nego kod nekog standardnog i očekivanog.

U teoriji igara to se zove ponderacija. Kao i u ekonomiji, i u klađenju igrač može birati da li će računati na prosječan profit uz mali rizik ili na veliki profit uz veliki rizik. Ni u ovom slučaju ne postoji trik koji bi povećao mogućnosti a da to igrač na ovaj ili onaj način ne plati na drugoj strani.

Iako igre na sreću nisu piramide u pravom smislu riječi, može im se pripisati opća karakteristika koja vrijedi za sve piramidalne sheme. Da bi netko dobio puno, veliki broj ljudi mora izgubiti sve što su uložili. Osim toga, negdje “na vrhu” piramide postoji (ne kao sudionik u igri, već dio njezine organizacije) netko tko će bez rizika prisvojiti veliki dio tog novca.

(Tekst u cijelosti preuzet sa Nedeljnik)

  • Avatar Pavica Blažević
    blaze272@htnet-dsl 07:24 09.Srpanj 2019.

    lutrija bi propala kada bi šestica i sedmica bila zgoditak ,porez na budale

  • SBCRO 19:58 08.Srpanj 2019.

    Kao prvo ovo na nslovu su listići od TV BINGO-a , a ne od lota lota 6/45 ili 7/39. Ljudi malo prije gledajte šta su stavili na glavnu sliku. . To se zna da je namješteno. I kada je njima ... prikaži još! dovoljno onda se dobije dobitak.

  • A7ibaba 19:24 08.Srpanj 2019.

    Prije bih dobio da nije namjesteno.