Sa svog balkona Jean-Pierre Eyraud ima odličan pogled na luku u Marseilleu i luksuzne kruzere koji u taj grad dovode oko 1,5 milijuna turista godišnje. No on to gleda s užasom od kada su mu prije četiri godine dijagnosticirali rak grla, njemu kao i nekim njegovim susjedima.
On i aktivisti zaštite okoliša strahuju kako su kruzeri koji su usidreni u luci po cijele dane odgovorni za onečišćenje, pa tako i za razvoj bolesti.
"Mi svi u Marseilleu volim promatrati brodove, s čežnjom ih gledamo jer su simbol slobode i velikog morskog prostranstva. No u isto vrijeme ja ne želim da me ti brodovi ubiju", rekao je Eyraud, piše Guardian.
Ekonomska i ekološka korist od kruzera
Na negativan utjecaji kruzera na okoliš upozoravaju i stručnjaci u Hrvatskoj, koja je u prvoj polovici ove godine zabilježila porast od 4,2 posto u posjeti kruzera u usporedbi s prošlom godinom. Najviše putovanja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji i to 80,1 posto ukupnih posjeta. Kruzeri tradicionalno posjećuju gradove s velikim povijesnim i kulturnim značenjem a u ljetnim mjesecima, kada ih u našim mediteranskim gradovima, posebno Dubrovniku, ima najviše, uzrokuju i veliko nezadovoljstvo lokalnog stanovništva.
Osim prometne infrastrukture koja najčešće ne odgovara velikom broju turista koji s kruzerima dolaze, posljedice koje ostavljaju na okoliš, gotovo su nepopravljive.
"Važan je način na koji se reguliraju otpadne supstance sa tih brodova. Pitanje je na koji su način opremljene naše luke u kojima pristaju kruzeri kao što su Dubrovnik, Split, Zadar i dr. Pitanje je kako su riješili dio preuzimanja otpada, preuzimanja krutog otpada i njegovog zbrinjavanja. Problem postoji i s obzirom na to da kruzeri plove po različitim lokacijama, gdje se mijenjaju klime, pa se te invazivne, tropske vrste mogu udomaćiti u našem moru i negativno utjecati na okoliš", naglašava Mirela Holy.
Holy tako smatra kako bi se trebao postaviti omjer između gospodarske koristi i ekološke štete koja nastaje od takvog tipa turizma.
"Mora se napraviti sve što je moguće da taj pritisak na okoliš bude što je moguće manji", naglašava Holy.
Da se u Hrvatskoj može napraviti puno više, posebno na pitanju zbrinjavanja otpada s kruzera, smatra Ornela Krezić, predsjednica udruge Green Sail.
"Kruzeri su veliki zagađivači. Najveći problem kod nas je taj što ne postoji funcionalni sustav razdvajanja otpada. Sav taj otpad sa svih tih kruzera kojeg bi mogli iskoristiti, zapravo propada. Odlaže se na neka druga odlagališta. Zagađujemo sami sebi okoliš, a mogli bi ostvariti veliki profit iz toga. Imali bi ekološku i ekonomsku korist od toga a bio bi to i poticaj našim stanovnicima i tvrtkama", naglašava Krezić.
Ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam još je tijekom prošle godine upozorila kako "Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jeftina visokosumporna goriva!".
U prvih šest mjeseci ove godine u Dubrovnik je uplovilo 189 kruzera, a Dubrovnik je samo jedan od šest gradova na popisu svjestkih destinacija koje uništavaju dolasci velikih kruzera. Na tom popisu je i Venecija koja je krajem prošle godine, uspjela uvesti posebnu regulaciju dolazaka kruzera i zabranila ulazak u gradsku jezgru svim brodovima većim od 100.000 tona.
Veliki industrijski grad Marseille prednjači po opasnosti uzrokovane onečišćenjem. U poznatoj francuskoj luci problem je sada puno veći a utjecaj zagađenja na okoliš je primjetan.
Životna potreba korištenja čišće energije
69-godišnji Eyraud koji živi iznad mjesta na kojem pristaju brodovi i kruzeri u sjevernom dijelu Marseillea, trenutačno je u remisiji. Njegova sestra, koja je živjela u blizini, nije preživjela bitku sa zloćudnom bolesti i umrla je prije tri godine u svojoj 56 godini. Njegov prijatelj iz djetinjstva ima istu dijagnozu kao i njegova sestra, piše The Guardian.
On sam počeo je s 15 godina raditi u tvornici i postao umjetnik, nikad nije pušio i u jako je dobroj formi, uživa u ronjenju i planinarenju.
"Primijetili smo kako takvih bolesti ima sve više i više, posebno posljednjih godina kada je i primijećeno da brodovi postaju sve veći i dolaze sve češće. Zabrinut sam zbog njihovog goriva i utjecaja na okoliš. Uzgajao sam biljke na svom balkonu ali me ih je sada strah jesti", rekao je.
Njegovo cijelo susjedstvo sudjeluje u kampanji protiv ovakvog zagađenja i upozoravaju kako je zdravstveno stanje ljudi koji u tim mjestima žive sve lošije. Sa sličnim problemima muče se i Barcelona i Venecija.
Aktivisti pokušavaju potaknuti i širu brigu oko ovog pitanja korištenja čišće energije. Motori brodova usidrenih u luci cijeli su dan upaljeni kako bi imali dovoljno energije za ispunjavanje svih potreba tih plutajućih hotela. Do sada nije bilo nikakvog istraživanja o povezanosti 'brodskog' zagađenja zraka i specifičnih zdravstvenih problema kao što su tumori.
Organizacija Transport and Environment procjenjuje kako oko 50.000 ljudi godišnje u Europi umire preuranjenom smrću upravo zbog zagađenje koje uzrokuju brodovi u lukama.
"Želimo da svi to znaju, a posebno turisti. I želimo da se toga sjete i o tome razmišljaju dok uživaju na ovim velikim brodovima", naglasio je.
Velike brodove pokreće teško loživo ulje, kojem je dozvoljeno da ima veće koncentracije sumpora od onog 'cestovnog'. Kada kruzeri pristanu u nekoj od europskih luka, po zakonu su se dužni prebaciti na čišći dizel, s manjim količinama sumpora. No aktivisti kažu kako razine sumpora i dalje ostaju vrlo visoke, što loše utječe na zdravlje ljudi.
Zagađenje koje dolazi od brodova, uključujući i industrijskih brodova, po procjenama je odgovorno za oko 10 posto gradskog problema sa zagađenjem. Tome pridonosi i veliki broj trajekata koji prevoze putnike i automobile prema Korzici i sjeverno afričkim zemljama uključujući Maroko i Alžir.
Želja je aktivista utjecati na smanjenje zagađenja, posebno zato što smatraju kako bi se kruzeri trebali i mogli odmaknuti od jeftinih goriva prema čišćoj energiji ali i zbog toga što nije dobro u luksuznim turističkim brošurama pokazati kako u gradu ima jako puno bolesnih ljudi.
Uskoro će započeti suđenje kapetanu jednog takvog kruzera zbog kršenja propisa o limitu emisije u Marseilleu. Njegov kruzer, 300 metara dugu L’Azura koja može primiti 3000 putnika i ima nekoliko bazena, umjetničku galeriju, shopping centar i toplice, pratili su tijekom boravka u luci u ožujku. Otkrili su kako su prekršili granice emisije sumpora i krenuli su u potragu za brodom. Uhvatili su ga na sljedećoj stanici na francuskoj rivijeri. Ako bude osuđen kapetanu prijeti zatvorska kazna od godinu dana i financijska kazna od 200.000 dolara. Iako je podignuta protiv kapetana, tužba nije podignuta protiv kompanije P&O Cruises, vlasnika kruzera.
"Ovakva vrsta provjere ne bi se nikada dogodila da se nismo fokusirali na problem kvalitete zraka", rekao je Stéphane Coppey iz nacionalne organizacije za zaštitu okoliša koji se već dugo bore protiv zagađenja morskog zraka u Marseilleu. Još jedan njihov član Richard Hardouin smatra kako je ključni problem na Mediteranu to što ne postoje ista stroga pravila oko goriva i emisije na moru kao što su u sjevernim vodama, npr. Baltiku. Tako stariji trajekti koji više zagađuju zrak i mogu raditi na ovim mediteranskim rutama.
"Bez regulacije ovdje dolje kod nas, Mediteran će postati kanta za smeće", rekao je.
Pitanje strožih pravila postalo je važno političko pitanje u Francuskoj, a vlada bi krajem godine trebala objaviti i izvješće o onome što se do sada napravilo.
"Svjesni smo zabrinutosti oko zagađenja i to je nešto na što smo jako fokusirani. Industrija kruzera i luka u Marseilleu tim se pitanjima bave već godinama", rekao je šef Marseille Provence Cruise kluba, Jean-François Suhas.
Kaže kako luka radi na usvajanju novih tehnologija, kao što su priključivanje brodova na električno napajanje dok su u luci, kako bi se smanjila emisija.
"Zagađenje okoliša je važna bitka u borbi za javno zdravlje. Nismo protiv dolaska kruzera u luku, jer donose ekonomsku korist, ali želimo da budu čišći", rekao je liječnik u mirovini Charles Chanut.
Hrvatska od posjeta kruzera godišnje zaradi više do 50 milijuna eura, no mnogi stručnjaci procjenjuju kako pretrpi više od 300 milijuna eura zbog ekološke štete.
"Marseilleu je jako velika industrijska luka a opasnosti za građane puno su veće u takvim lukama, kao što je u Hrvatskoj Rijeka. Primorsko goranska županija tako ima najveću koincidenciju karcinoma u zemlji. Svaka emisija u zrak, a kruzeri troše naravno fosilna agoriva, može izazvati probleme, pa se strogo moraju poštivati određene svjetske norme vezano za emisije", zaključuje Holy.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Dobrodošli na najbolju stranicu sex dating ==>> Sexydrom.com