Life
674 prikaza

Izumitelji koje su usmrtili njiihovi vlastiti izumi

Jedna od prvih avionskih nesreća
City of Toronto Archives
Radijacija, nesreće tijekom ispitivanja novih automobila, aviona, padobrana...

Izumitelji su, po definiciji, uvijek pomicali granice, a to vrlo često zna biti vrlo opasan način života. Mnogi su pritom ginuli, netko prije, netko nakon što bi uspio napraviti nešto po čemu bi ga pamtili. Oni kojih se danas sjećamo, oni su koji su nas nečime zadužili. Fred Duesenberg (1876–1932) poginuo je u trkaćem automobilu koji je konstruirao sa svojim bratom, vraćajući se kroz planine Pennsylvanije s posla.

William Nelson (1879−1903) bio je genijalan službenik General Electrica, posebno sklon motoriziranju bicikala, sve dok s jednog od prototipa nije pao tijekom pokusne vožnje. Sylvester H. Roper (1823-1896) upamćen je po svojoj parnoj kočiji iz 1863., jednom od prvih automobila, ali i po tome što je stradao od srčanog udara u nesreći dok se utrkivao svojim biciklom na parni pogon.

Francis Edgar Stanley (1849–1918) poginuo je dok je vozio automobil koji je sam konstruirao, pokušavajući izbjeći farmerske zaprege uz cestu. Ismail ibn Hammad al-Jawhari bio je Kazah, znanstvenik iz grada Faraba, koji se početkom 11. stoljeća dosjetio da bi pomoću drvenih krila i užeta mogao pokušati poletjeti. No, samo je pao s vrha zgrade.

Jean-François Pilâtre de Rozier postao je prva žrtva u zrakoplovstvu kad se svojim balonom u srpnju 1875. srušio pokušavajući preletjeti La Manche. Otto Lilienthal (1848–1896) život je izgubio nakon što ga je izdao njegov zmaj. Krojač Franz Reichelt (1879–1912) nije preživio sitnu grešku u konstrukciji padobrana koji je testirao skokom s prvom kata Eiffelovog tornja. To mu je bio prvi test i dozvolu od vlasti je dobio uz obećanje da će za prvi skok koristiti lutku.

Aurel Vlaicu (1882–1913) se srušio tijekom pokušaja preletanja Karpata u vlastitom avionu. William Bullock (1813–1867) je čak i preživio kad mu je tiskarski stroj koji je konstruirao zahvatio stopalo i zdrobio ga. Umro je nešto poslije od gangrene tijekom amputacije. Horace Lawson Hunley poginuo je 1863. u dobi od 40 kada je, kao pomorski inženjer Konfederacije, iskušavao svoju novu podmornicu. Imali su manji kvar, on je preuzeo kormilo, da bi se i on i još sedmorica utopili. Mornarica je podmornicu potom izvukla i popravila.

Alexander Bogdanov (1873–1928) bio je ruski liječnik, filozof, pisac ZF-a i revolucionar. Eksperimentirao je s transfuzijom krvi, da bi svoj bogat i uzbudljiv život izgubio kada je, pokušavajući doseći vječnu mladost, uštrcao u vene krv mladića koji je bio pogrešne krvne grupe, i još bolovao od tuberkuloze, možda čak i od malarije.

Li Si je bio premijer u dinastiji Qin u Kini u trećem stoljeću prije Nove ere. Izumio je metodu pogubljenja tako da se žrtvu prvo tetovira, potom kastrira, odrežu obje noge, kastrira i potom ubije. Na kraju su to primijenili i na njemu. James Douglas, škotski plemić bio je toliko inventivan da je kao škotski regent izumio pretežu giljotine. I 1581. izgubio glavu baš pod njom.

To da je genijalna kemičarka Marie Curie 1934. umrla od trovanja radijumom i polonijem, više manje poznato je svima. Od izloženosti radijaciji umrli su i neki fizičari koji su u Los Alamosu raduli na atomskoj bombi, među ostalima i Harry K. Daghlian (1921–1945), te Louis Slotin (1910–1946). Zanimljivo je da su obojica, u odvojenim slučajevima, kobno ozračeni nezgodama tijekom manipuliranja jednom te isom kuglom plutonija.

Prvu svijetleću boju izumio je Sabin Arnold von Sochocky (1883-1928), ali nije stigao dugo uživati u slavi, jer je boja bila na bazi radija, a on je ubrzo umro od aplastične anemije.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.