Life
11600 prikaza

Gradili bunkere nakon raskida s Jugom zbog straha od napada

Soba u bunkeru namijenjena za ministra unutarnjih poslova
1/12
Albinfo
Iz paranoje zbog mogućeg napada nastao je bunker s više od 300 prostorija u kojem se danas održavaju koncerti i izložbe

Dugačak tunel skriven je i nalazi se daleko od ceste. To nije mjesto na kojeg bi slučajno mogli nabasati dok se šećete šumom. Skriven je kako i priliči ulazu u pravu vojnu bazu. Dugačak je gotovo 200 metara i u njemu je puno hladnije nego vani. Lokve vode skupljaju se po podu, a na ulazu stoje čuvari vojnici koji čuvaju ulaz u jedno od hladnoratovskih najtajnovitijih skrovišta. 

To je i najbolje mjesto na kojem možete biti u Tirani, kako kaže Artemisa Muco, kada se vani temperatura približava 40 stupnjeva. Ona je jedna od vodiča ovom danas poznatom turističkom lokacijom Bunk'Art 1, izgrađenim da bude sklonište, toliko tajno da je bilo poznato samo po svojem nadimku Objekt 0774

Enver Hoxha, bio je komunistički vođa Albanije od 1944. do 1985. godine, iako je vladao zemljom, nikad nije s mjesta državnog poglavara. Divio se Staljinu i bio je pristaša marksizma-lenjinizma. Albanija je svoje odnose s Jugoslavijom prekinula 1948. godine, sa Sovjetskim savezom 1961., a Kinom 1979. godine, i sve zbog percepcije zanemarivanja socijalističke dužnosti. 

Komunistički bunker u Albaniji, danas turistička lokacija Bunk’Art | Author: Screentshoot/BunkArt Screentshoot/BunkArt
Ovaj staljinistički žar pratila je i paranoja. Hoxha, kao bivši partizan koji se borio protiv Nijemaca u 2. svjetskom ratu, vjerovao je kako neprijatelji sa istoka i zapada planiraju invaziju na ovu malu planinsku zemlju. Naredio je pokretanje velikog programa izgradnje bunkera, koji bi omogućili Albancima da se bore iz široke mreže betonskih skrovišta. Tijekom tih borbi, Hoxha bi uz ostatak vladajuće elite, koordinirao otpor iz svog bunkera. 

Objekt 0774 rezultat je te njegove paranoje. Izgrađen između 1972. i 1978. godine, ima više od 300 prostorija koje se protežu duboko ispod planina Mali i Dajti na istoku albanskog glavnog grada. To je, kako piše BBC, klaustrofobični dio Hladnog rata na jednom od njegovih najzanemarenijih dijelova. 

Da je stvarno i došlo do takvog napada, Objekt 0774 bio bi centar obrane cijele zemlje. U njemu bi se nalazilo oko 300 ljudi, uključujući cijeli dužnosničko upravljački vrh zemlje. 

"Za njih bi ovdje bilo dovoljno hrane, vode i goriva za godinu dana", naglasila je Muco

Izgrađen je u potpunoj tajnosti. Na jednoj strani zida je prikaz posjete Hoxha, za vrijeme samo jedne od rijetkih noći koje je proveo u bunkeru prije njegove smrti 1985. godine. Unatoč tome, on je imao svoje osobne odaje, sa luksuznim krevetom, uredom za tajnicu, i kupaonicom s tušem na gorivo. Njegove privatne odaje ukrašene su nečim poput tamnog drveta. 

Komunistički bunker u Albaniji, danas turistička lokacija Bunk’Art | Author: Screentshoot/BunkArt Screentshoot/BunkArt
"To je vlaknatica. Sve su ostale sobe, kao i premijerova, napravljene od drveta. Njegov je jedina napravljena na takav način", rekla je Muco. 

Albanija se iz vladavine jednostranačja otrgnula prvim parlamentarnim izborima 1991. godine, no ostatak desetljeća obilježio je potpuni kaos u zemlji. 1997. godine srušila se vlada nakon propale Ponzi financijske sheme, koja je progutala većinu zemljinog bogatstva . Oko 2000 ljudi je ubijeno a niz vojnih baza je opljačkano. Objekt 0774 bio je jedan od njih. 

Posljednji put ovaj je objekt korišten za vrijeme vojnih vježbi 1999. godine i nakon toga gotovo je propao. Ponovno je otvoren 2014. godine zahvaljujući talijanskom novinaru Carlu Bolliniju koji je ovaj relikt zaboravljene albanske povijesti htio ponovno dovesti u centar pažnje. 

"Odlučio sam otvoriti ovaj objekt nakon što je ministarstvo kulture pozvalo da se predlože ideje kojima bi se obilježilo 70 godina neovisnosti Albanije. Do tog vremena nije bilo mjesta koje bi Albanci ili turisti mogli posjetiti kako bi upoznali tajne komunističke prošlosti", naglašava. 

Kaže kako je za vrijeme prvog posjeta bio uzbuđen zbog ulaska u prostor obavijen velom misterije. Tijekom 2014. godine bunker je bio otvoren mjesec dana i tada ga je posjetilo 70.000 Albanaca

Pad Berlinskog zida Ujedinjenje Top News "Ljudi iz komunističkih zemalja bili su manje vrijedni"

"Albanci su samo znali gdje se taj bunker za kojeg mi nismo znali, nalazi. Ima dosta kuća oko njega, a oni koji su ga posjetili i po prvi puta vidjeli njegovu impresivnu unutrašnjost, bili su oduševljeni", naglašava. 

Bollino nije pokušao izgraditi samo muzej koji bi zadržao prikaz režima kao u nekoj vremenskoj kapsuli, već je i nekoliko soba pretvorio u instalacije, koje prikazuju različite aspekte komunističke prošlosti zemlje. Renovirane sobe u ovom labirintskom kompleksu, ispunjene su namještajem iz tog vremena.

Renovirali su više od 100 soba u bunkeru, no veliki je dio ostao ne taknut. U neke dijelove pristup nije dozvoljen, s obzirom kako je vojna baza u blizini, a objekt je i dalje službeno, u vlasništvu Ministarstva obrane. 

Priznaje kako je to bio veliki izazov s obzirom na stanje objekta i njegovu izloženost vodi i propadanju. 

"Najveći izazov bio je zapravo kulturni, obnova svih tih dokumenata i objekata iz komunističke prošlosti bila je jako naporna, no još je teže bilo prevladati predrasude prema mjestu na kojem sam želio ispričati priču o strašnom periodu u njihovoj povijesti. Jako sam se borio s mišlju kako prisjećanje na činjenice iz komunističkog razdoblja ne znači da osjećamo nostalgiju za komunizmom", rekao je.

Komunistički bunker u Albaniji, danas turistička lokacija Bunk’Art | Author: Wikimedia Commons Wikimedia Commons
 Cijelo uređenje pomalo je nestvarno. Ono što izgleda kao koš za otpatke sa crvenim zvijezdama, je zapravo pročišćivač zraka, koji ispušta kisik kako bi se očistio nakupljeni ugljični dioksid. Tipične gas maske, u sovjetskom stilu koje je Albanija prikupila tijekom svog prijateljevanja s Moskvom, vrebaju iz svih dijelova hodnika, prostora koji je trebao biti privremeni dom 300 ljudi. 

Kompleks je skučen, ali nije malen. U središtu se nalazi prostorija dovoljno velika da u nju stane stotinu ljudi. S tog je mjesta Hoxha trebao čitati govore onima koji bi se unutra nalazili. Sada je to kazalište i prostor za koncerte, a na putu prema njemu nalazi se i mali bar koji je već ugostio rock i jazz koncerte, glazbu koja je za vrijeme njegovog režima bila zabranjena. 

Još ima niz planova za ovaj prostor koji je postao najpopularnija turistička atrakcija u Albaniji.  

Titov bunker kod Konjica Strogo povjerljivo Top News Najveća YU tajna: Titov nuklearni bunker

"Moj sljedeći projekt bit će na južnom koridoru ovog bunkera, gdje bi postavio izložbu scena iz svakodnevnog života iz komunističkog perioda. Što će biti izvrsna prilika da se posjetitelji upoznaju s načinom života zemlje koji više ne postoji. Plan je i krajem godine postaviti neku vrstu živog kazališta s likovima iz prošlosti koji će hodati po hodnicima kako bi posjetitelji mogli ulaziti s njima u interakciju. To je korak prema ambicioznijem projektu razvoja instalacija baziranih na virtualnoj stvarnosti", najavljuje. 

U međuvremenu Bunk’Art postaje dobar razlog za posjetu Albaniji. Senada Murati kaže kako bilježe sve veći interes iz Velike Britanije i SAD-a, pa čak i Novog Zelanda

Bunker i dalje održava političku neutralnost, no ne bježi od činjenica iz Albanske komunističke izolacije. Za vrijeme 40-godišnje vladavine Envera Hoxha bilo je oko 5.500 pogubljenja i više od 25.000 ljudi je zatvoreno. 

"Muzej mora biti osjetljiv a mi ovdje prezentiramo i vedru i mračnu stranu komunizma, pa ljudi mogu odlučiti sami. Neki posjetitelji dolaze sa slikom Hoxhe u džepu", naglasila je Murati.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.