'S 15 godina ja sam se igrala barbikama, a moja kći izlazi, šminka se i nosi štikle.'
Mnoge majke danas potvrdno kimaju glavom na tu izjavu. Vremena su takva, djeca brže odrastaju, znaju više od roditelja, i prije no što krenu u srednju školu znaju sve o seksu.
Internet, mediji i marketing ‘rešetaju’ ih informacijama što bi trebale nositi, koliko kilograma imati i kada, s kime i gdje stupiti u spolni odnos uz detaljne upute o trikovima u krevetu. Australski dječji psiholog Steve Biddulph kaže da je danas teže nego ikad odgajati djevojčice.
U anketi koju je proveo, otkrio je da je 53 posto djevojčica mlađih od 13 godina gledalo pornografiju. Do dobi od 16 godina taj broj raste na 97 posto.
Iako dijete možda ne traži pornografiju, ona će naći njega. Facebook, Google, cijeli internet, puni su eksplicitnog sadržaja. Gledajući takve materijale, djevojčice stječu potpuno pogrešnu sliku o tome kako bi trebale izgledati i ponašati se. Stupanje u spolne odnose pretvorilo se u zadatak koji se ocjenjuje.
Poznata lica iz popularnih časopisa diktiraju nemoguće tjelesne proporcije i savršenu simetriju lica koje u djevojčica izazivaju komplekse i sve češće rezultiraju poremećajima u prehrani, stresom i depresijom.
Nasilje više nije rezervirano za muške mangupe. Djevojčice se masovno tuku. Psuju i piju, uvjerene da su tako cool. Biti pristojan danas je sramota.
- Priče o tučnjavama među curicama o kojim sam dosad gledala samo na filmovima su zastrašujuće. Nedavno mi je kći, koja je završila srednju školu, ispričala kako je njezinim prijateljicama, na povratku iz noćnog izlaska, skupina djevojaka dobacila ‘što gledate’. Uzvratile su ‘baš ništa’ i vratile se kući s modricama. Eto, to je današnji svijet, govori Zagrepčanka, majka petero djece, od kojih su četiri kćeri.
Roditelji su u svojim problemima i svijetu, a djeca u svojem
Stručnjaci smatraju da postoji čitav niz razloga za to. Roditelji su popustljivi i indiferentni. Sve više ljudi priznaje da je u dužničkom ropstvu. Otplaćuju kredite i nemaju vremena za djecu, a mnogi nemaju ni roditeljske kompetencije jer nisu upoznati s novim medijima.
Sve tri majke s kojima smo razgovarali istaknule su da su svjesne da je razgovor najvažniji jer se njime stvara odnos povjerenja. Zbog toga, čak i kad im je neugodno govoriti o nekim temama, zarumene se, stisnu zube i odgovore svojim kćerima najbolje što znaju.
- Sjećam se da me starije kćeri nisu mnogo ispitivale o seksualnim odnosima, ali mlađima to nije bio problem. Njih sve zanima i prije stupaju u seksualne odnose. Mene je iskreno sve to šokiralo, ali ne možete im staviti lokot na donje rublje - našalila se naša sugovornica iz Zagreba.
Šškola, koja je nekad bila na drugom mjestu odgojnih institucija, odmah iza obitelji; danas je potpuno izgubila svu svoju moć.
- Malo je djevojčica angažirano u izvanškolskim aktivnostima, a one u srednjim školama gotovo ne postoje, kaže jedan stručnjak. A da su izvanškolske aktivnosti iznimno važne slaže se i 41-godišnja majka 15-godišnjakinje.
- Moja kćer odavno trenira i uz četiri treninga na tjedan i utakmice vikendom, nema vremena ‘visiti’ na ulici. Svi njezini vršnjaci piju, ona nikad nije došla pripita kući upravo zahvaljujući sportu. Kao sportašica to si ne smije dopustiti - kaže mama.
Djeca trebaju granice
Naša sugovornica iz Zagreba, koja s ponosom ističe da je ponosna na svoje dvije starije kćeri koje su danas samostalne žene, kaže da je oduvijek djeci postavljala granice, makar to značilo da su ju smatrali “zločestim policajacem”.
- Roditelj nikada ne može biti samo prijatelj djeci nego mora, na žalost, biti i policajac. No granica u svemu treba postojati. Nekada je bilo lakše jer nije bilo interneta, mobitela i društvenih mreža kojima se djeca vješto koriste, a roditelji često kaskaju za njima. I bez toga, moje su starije cure s prijateljicama i prijateljima rijetko komunicirale telefonom. Eventualno da se dogovore za izlazak. Zato sam uvijek znala s kim su i koliko će ostati. Nisu se mogle naknadno javljati SMS-om da će kasniti ili ostati dulje. Možda grubo zvuči kad kažem da djeci treba biti i policajac, ali dok odrastaju toliko su hrabri da ne vide opasnosti koje prijete.
Njezine najstarije dvije kćeri, koje su sad već završile fakultete, odrastale su u vrijeme kada je život imao smireniji ritam. Danas joj one pomažu u odgoju dviju mlađih kćeri i sina, posebno u segmentima života u koje se većina roditelja ne razumije, poput interneta.
- Mlađe cure traže s vremena na vrijeme da me kao nauče na kompjuter pa zajedno gledamo fejs. Ja se pravim bedasta da baš ništa ne znam pa se opuste i listaju pa vidim svašta. Ono što smatram pretjeranim u bilo kojem pogledu upozorim ih na to. No ne možete tu previše napraviti jer ako treba otvorit će i pet lažnih profila, a vama pokazivat ono što možete vidjeti. Treba ih dovesti do toga da same shvate zbog čega polugole fotografije i nisu nešto super i cool, ali zato starije kćeri tu pomažu. To je samo primjer gdje djeca često dolutaju. Njima je normalno da imaju 1000 prijatelja od tko zna kuda i da ih ne zanima tko se iza tog profila krije. Djeca su naivna jer sve gledaju kroz sebe. Puno mi je lakše što su tu starije kćeri koje im na svoje načine objasne i radije ih poslušaju nego mene. To je recimo prednost kad imate više djece - kaže naša sugovornica.
Ne možemo se vratiti u neka jednostavnija vremena niti ignorirati nove medije, djecu zatvoriti i nadzirati im svaki korak, ali postoje određene stvari koje možemo poduzeti kako bi umanjili opasnost da podlegnu ‘zakonima modernog doba’. Svi se psiholozi slažu da je najvažnije s djecom uspostaviti odnos povjerenja, i to u ranoj dobi.
Odgoj završava prije puberteta?
-Važno je znati da je do puberteta odgoj već završio. Ono što je odgojno, što ostavlja duboku impresiju na djecu je sve što se događa u obitelji i djetetovoj okolini do tog razdoblja. Naravno, utjecaj postoji i dalje, ali tada dijete sa svojim zaključcima o sebi i drugima i svemu onome što je naučilo izlazi u svijet i susreće druge, a to više nisu samo roditelji i djeca s kojima su odrastali. U današnje vrijeme ti drugi su i kontakti na internetu, novi i nepoznati pojedinci ili društva, ponude i izazovi s kojima se mnogi roditelji te djece nikada nisu susretali, kaže jedna psihologinja.
- Vrijednosti i zaključke o sebi, drugima i svijetu oko sebe dijete će upiti i formulirati velikim dijelom na osnovi toga tko su njegovi roditelji ili važne osobe s kojima odrasta. Dijete upija i duboko vjeruje u ono što njegov roditelj čini - dodaje psihologinja.
Iako će djevojčice s vremenom doći u ‘buntovnu fazu’ u kojoj će vam se činiti da ne žele imati nikakve veze s vama, one zapravo čuju i pamte svaku vašu lekciju. Vi ste joj glavni uzor, prati sve što radite i kako to radite, kako se odnosite prema drugima. Psiholozi savjetuju i da im uvijek objasnite zašto radite određene stvari, kakvi su vaši stavovi i sustav vrijednosti.
Možda vam neće to priznati, ali s vremenom ćete uvidjeti da je zapamtila vaše riječi i da ste vi zaslužni za odgoj žene koja je postala.
- Bilo je jedno razdoblje od dva mjeseca kada smo se kćer i ja distancirale. No onda je ona došla k meni, ispričala se i priznala da sam bila u pravu - kaže majka 16-godišnjakinje.
- Znam da se mladi danas susreću s alkoholom i drogom. Srećom, otvoreno razgovaram s kćeri o svemu. Izgradile smo odnos povjerenja, što smatram najvažnijim. Vjerujem da se djeca odgajaju do 10. godine, do kada morate uspostaviti odnos s njima, a nakon toga slijedi održavanje tog odnosa, dodaje spomenuta majka.
Do puberteta treba izgraditi odnos s djetetom kako bi u tinejdžerskim godinama znalo da vam se uvijek može obratiti. Odnos s djetetom treba graditi od malena, kako bi samo moglo spoznati tko je, umjesto da ga definiraju drugi ljudi, okolnosti ili mediji. Zbog toga je važno djetetu davati povratnu informaciju i čuti što ono misli o određenoj temi.
Važno je pričati i poslušati mišljenje djeteta
- Tako dijete upoznaje sebe, izgrađuje samosvijest te se počinje izražavati jednako kao i roditelj. Kada za nekoliko godina bude vani pred izazovima, iznimno su povećane šanse da će znati tko je u tom trenutku i imati snage reći: “Ne sviđa mi se to što radite i ja to ne želim“ - kaže psihologinja koja dodaje da djeci treba pustiti da neke odluke donose sama, uz rizik da pogriješe, jer je to jedini način da nauče donositi dobre odluke.
Pubertet je doba kada odgoj završava. U tom je trenu važno da roditelj postane sugovornik od povjerenja.
- Roditelji trebaju postati sugovornici u dijalogu u koji je dijete uvijek dobrodošlo. To je otvoreno područje za razgovor u kojem postoji sloboda da se pokaže i podijeli kako mu je u životu i koje su dvojbe, teškoće i nedoumice s kojima se susreće. Pod uvjetom da roditelj to može podnijeti, a djeca znaju može li to roditelj podnijeti. U ovom razdoblju mnogi mladi počinju živjeti, uvjetno rečeno, dvostruki život; imaju svoj unutarnji svijet, a roditeljima će pokazat onoliko sebe za koliko osjećaju da ih se neće vrednovati, procjenjivati i kritizirati. To znači da će mnogi mladi pokazati samo ono što roditelji mogu podnijeti, dakle često vrlo malo. Kako su stvarno i što im se događa znat će druge osobe ili nitko - objašnjava psihologinja.
Problem je što je mnogima neugodno s djecom pričati o nekim stvarima, kao što je seks, no to je iznimno važno jer se, na žalost, mnogi mladi danas okreću pornografiji kao “edukativnom materijalu” što može imati katastrofalne posljedice za njihove buduće odnose.
- Nekad mi je neugodno razgovarati s kćeri o nekim stvarima, ali znam da je nužno. Zato i kad razgovaram s prijateljicama pred kćeri, govorimo otvoreno, čak i o seksu - kaže jedna majka i dodaje da je svjesna da su djeca danas informirana, sve im je dostupno na internetu, ali upravo zbog toga ima iskren i blizak odnos s kćeri; da o važnim stvarima odgovore ne mora tražiti na internetu.
- Promatrajte i slušajte svoju djecu da bi znali što je za njih najbolje. Razgovarajte, gradite odnos povjerenja.
A unatoč svim brigama, neprospavanim noćima, svađama i pomirbama koje svaka obitelj prolazi, naša sugovornica iz Zagreba ništa ne bi mjenjala. - Sve bih opet s njima prošla i nema ništa ljepše nego gledat svoju djecu kako odrastaju, zaključuje.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Danas djeca znaju više od roditelja i znaju donositi odluke brže no što roditelji misle. Zato mislim da roditelji često griješe ako misle kako djecu mogu držati pod kontrolom.