Prije 115 godina na današnji dan rodio se Eric Arthur Blair, poznatiji po svom literarnom pseudonimu George Orwell. Pisac je preminuo relativno mlad, u 47. godini života, a iza sebe je ostavio književna djela koja niti danas ne gube na važnosti.
Novinar i pisac Arthur Koestler za Orwella je rekao kako je "toliko beskompromisno intelektualno pošten da se čini neljudski na trenutke". Najpoznatiji je po distopijskom romanu "1984." kao i anti-staljinističkoj alegorijskoj noveli "Životinjska farma". One zaista možda najjasnije ilustriraju teme koje preokupiraju Orwella - budućnost neprestane javne manipulacije, rata, nadgledanja i "čizme na obrazu", kao i njegovo divljenje konceptu demokratskog socijalizma.
Orwell je pisao neobično raznoliko uvijek, kako je o njemu rekao Christopher Hitchens, "testirajući i prilagođavajući svoju inteligenciju". Mnogima je Orwell čak bolji kao pisac publicistike, koji u prvom djelu "The Road to Wigan Pier" piše o depresivnim uvjetima života radnika na sjeveru Engleske, u Lancashireu i Yorkshireu, a u drugom djelu istražuje kakvih su stavova Britanci o socijalizmu.
No termin "orvelijanski" je zahvaljujući "1984." postao sinonim za totalitarne državne prakse kontrole misli, života i postojanja, a mnogi su njegovi neologizmi, poput "Big Brother", "Thought Police" i mnogi drugi, postali dio engleskog (a kasnije i drugih) jezika.
The Times ga je na popisu "najvećih britanskih pisaca poslije 1945. godine" stavio na drugo mjesto, iza Philipa Larkina.
U distopiji "1984." radi se se o Winstonu Smithu, zaposleniku "Partije" koja vlada državom Oceanijom koja obuhvaća i nekadašnju Veliku Britaniju. Individualizam i razmišljanje je strogo zabranjeno, a vođa je Big Brother kojeg se mora obožavati. Na van Smith je točno onakav kakav treba biti dok u sebi zapravo mrzi Partiju i sanja o pobuni. Sve se dodatno zakomplicira kad uđe u zabranjenu vezu s kolegicom Julijom.
Toliko je izbezumila gledatelje da je The Daily Express napravio reportažu o tome kako je "žena umrla od šoka dok je gledala", BBC je zasut žalbama, a liga britanskih kućanica ga je proglasila "sadističkim i groznim ostvarenjem". S druge strane Orwellu je slava time zagarantirana, a fraza Big Brother ušla je u javni život.
Zanimljivo je kako je čovjek s ljevice napisao roman koji se desetljećima koristio kao efikasno oružje protiv Sovjetskog Saveza. Nakon što je CIA financirala animiranu verziju Orwellove "Životinjske farme", zainteresirala se i za "1984.", te dala dio sredstava sa da se financira britanski film iz 1956. godine s Edmondom O'Brienom. Intenzivno su radili i na tome da se izmjeni Orwellov krajnje depresivni kraj u kojem se Winston Smith predaje. U filmu ga pokose metcima dok urla "dolje Big Brother". Orwellovi su se nasljednici kasnije pobrinuli da ga se ukloni iz opticaja.
Mjuzikl "1984." htio je napraviti David Bowie no opet ga je zaustavila obitelj, pa je glazbenik napisao nekoliko pjesama inspiriranih romanom poput "Big Brother" i "1984."
New York Times piše da, kako se približavala 1984. godina, tako su nicali članci i analize koliko je Orwell pogodio u opisu lica budućnosti. Sovjetski su pak majstori propagande napisali kako je "Orwellova vizija postala stvarnost i to u SAD-u pod vodstvom "Big Brothera" imena Ronald Reagan".
Hvaljeni i danas kultni film "1984." iz 1984. režirao je Michael Radford, a glavnog protagonista glumi John Hurt.
"!984. je jedan od najpoznatijih i najčitanijih romana našeg vremena. Ono što je fantastično kod filma jest da zadovoljava osjećaje o knjizi - izgleda, miriše, okusa je i evocira sve osjećaje kao i kad čitate Orwellovu mračnu i gnjevnu viziju svijeta", napisao je godinu dana nakon izlaska filma kritičar Roger Ebert.
Svoje najbizarnije i najgrotesknije utjelovljenje Orwellov je rad doživio u nastanku reality showa imena "Big Brother".
O dehumanizaciji koja je inherentna modernom društvu je u predgovoru knjige napisanom 1961. godine govorio i legendarni psiholog Erich Fromm. On je rekao kako je knjiga upozorenje da "ukoliko se tijek povijesti ne promijeni, ljudi će diljem planete izgubiti svoje ljudske kvalitete, te postati automatoni bez duše, a da toga neće biti niti svjesni".
"Orwell se najviše bojao, i to se vidi u 1984., da će nas Hitlerizam, Staljinizam, centralizam i konformizam tako zaraziti da će svijet, malo po malo, postati totalitarni zatvor. Teško je pogledati oko svijet oko nas i reći da je potpuno pogriješio", zapisao je Ebert.
