Life
13250 prikaza

Bleiburg je dogovoren na Jalti

Sudionici mirovne konferencije na Jalti
Wikipedia
Hrvatski povjesničar i sveučilišni profesor o mirovnoj konferenciji na kojoj su stvoreni temelji svijeta u idućim desetljećima

Veljača 1945. godine. Drugi svjetski rat se približava kraju, a u to vrijeme velike svjetske sile pregovaraju o tome što će se dogoditi u bliskoj budućnosti. S uglednim povjesničarem Hrvojem Klasićem razgovarali smo o utjecaju Jaltanske konferencije na događaje u svijetu neposredno nakon konferencije, ali i u desetljećima nakon završetka rata u Europi. On naglašava da je bilo nekoliko vrsta konferencija. "Ugrubo govoreći, mogle bi se svrstati u dvije kategorije. U prvu bi spadale konferencije na kojima su se dogovarale ratne operacije, a u drugu bi se mogle svrstati konferencije koje su se ticale poslijeratnog razdoblja. Jaltansku konferenciju možemo svrstati u ovu drugu kategoriju", kaže Klasić. 

Doktor povijesti svjestan je da tu konferenciju na polutoku Krimu prati glas o podjeli svijeta, ali on kaže da je to samo djelomično točno. "Podjela se dogodila u vojnim operacijama. U veljači 1945. godine su vojnici Crvene armije bili na šezdesetak kilometara od Berlina. Savezničke vojske su nakon vrlo uspješnog iskrcavanja u Normandiji su zapele na zapadnom bojištu", ispričao je Klasić u razgovoru za Express. 

"Ovdje je bitno napomenuti da nisu svi sudionici imali iste ciljeve. Imali smo tu predsjednika SAD-a Roosevelta, britanskog premijera Churchilla i sovjetskog vođu Staljina. Kraj rata u Europi se već nazirao, kraj rata u Aziji je bio nešto dalje, ali svima je bilo jasno da je Njemačka pred konačnim slomom", rekao nam je Klasić.

Japanci u SAD-u u Drugom svjetskom ratu Lekcija iz povijesti Life Mračna američka prošlost: Japanske građane u SAD-u trpali u posebne kampove

Ključno pitanje mirovne konferencije bilo je što će se događati s nacističkom Njemačkom nakon rata. Svima je bilo jasno da je nacistički režim pred slomom, Crvena armija došla je na nekoliko kilometara od Berlina i bilo je pitanje dana, ako ne i sata, kada će Adolf Hitler pristati na bezuvjetnu kapitulaciju. Međutim, svima je bilo relativno svježe sjećanje na poniženje nakon Prvog svjetskog rata u Versaillesu. Tada su Njemačkoj nametnute ogromne ratne reparacije koje oni nisu mogli otplaćivati.

Zbog toga je došlo do francuske okupacije nekih dijelova zapadne Njemačke što je samo stavilo sol na ranu poniženoj njemačkoj vojsci. Sve to su nacisti odlično iskoristili kako bi prigrabili vlast. "Sada se pazilo da se prema Njemačkoj treba malo drukčije odnositi", rekao je Klasić.

Adolf Hitler nakon skupa stranke u Munchenu | Author: Bundesarchiv Bundesarchiv

Napominje da su predstavnici velikih sila imali različite ciljeve, ali ipak su imali i neke dogovore koje je bilo lako postići: "Svi su se slagali da treba provesti ekonomsku, političku, čak i kulturnu denacifikaciju Njemačke. Da trebaju ukloniti bilo kakve tragove nacizma iz života. Druga stvar je bila kako riješiti reparacije. Sovjetski savez je predlagao nekakvih 20 milijardi dolara od čega bi samo njima pripalo nekih 10 milijardi"

Jedina konkretna podjela bila je podjela Njemačke: "Zaključak je bio i da Njemačku treba podijeliti između saveznika i držati pod kontrolom. U priču se uvodi i Francuska, uz tri velike sile prisutne na konferenciji. Međutim, vidjet će se i na Jalti, a kasnije i u Potsdamu da je Francuska postala sila drugo reda. Charles de Gaulle nije bio prisutan ni na jednoj od te dvije konferencije i nije imao ni značajnijeg utjecaja na ishode dogovora".

Tito | Author: Museum of Fine Arts, Boston Museum of Fine Arts, Boston

Klasić napominje da je u jednom trenutku, tijekom dogovora o podjeli nacističkog teritorija, došlo do zanimljive situacije. Staljin je tražio i da Jugoslavija dobije svoj dio kolača. "Donesena je odluka o podjeli Njemačke pri čemu se od američke i britanske zone daje dio od kojeg će nastati francuska zona. Zanimljivo je ovdje spomenuti da je u jednom trenutku Staljin rekao zašto i Jugoslavija ne bi dobila dio Njemačke. Amerikanci i Britanci su govorili da Francuzima treba dati dio Njemačke zbog njihovog pokreta otpora i onda se Staljin pitao zašto partizani, kao najučinkovitiji pokret otpora, ne bi također dobili barem jedan dio", kaže Klasić.

Što se tiče same podjele svijeta po interesnim sferama, to je Churchill pokušao dogovoriti nešto ranije izravno sa Staljinom gdje mu je nudio postotke određenih država. Jugoslavija bi, recimo, bilo podijeljena na dva jedna dijela i po jedan dio bi pripao Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu, kaže nam Klasić. Takva "postotna podjela", obuhvaćala je najveći dio istočne Europe i samo pokazuje da su dogovori tijekom rata se mijenjali kako se mijenjalo stanje na terenu.

Staljin | Author: US Army US Army

"U godinama nakon rata zaboravlja se nešto doista bitno. Staljin nije htio prigrabiti istočnu Europu. Staljin je bio za pregovore. Uostalom, prepustio je Grčku Velikoj Britaniji iako su komunisti tamo imali pokret otpora. Možda i dramatičniji primjeri su veoma snažne komunističke partije Italije i Francuske kojima je rekao da se moraju uključiti u demokratsku obnovu tih zemalja i da ne provode nikakvu komunističku revoluciju. To je bio njegov način vraćanja usluge zbog dogovora s Churchillom i Rooseveltom", dodatno napominje Klasić.

Na Jalti se danima raspravljalo i pregovaralo, a postignut je dogovor o mnogim stvarima s dalekosežnim posljedicama: "Iako je već ranije dogovoreno, na Jalti je zapečaćeno da su partizani saveznici na jugoslavenskom teritoriju i da će se s njima surađivati. Jedna pomalo zaboravljena točka dogovora je o povratku građana Jugoslavije i Sovjetskog saveza, pripadnika poražene vojske, da se moraju vratiti u matične države. što je vrlo bitno zbog kasnijeg konteksta o onome što se događalo kod Bleiburga i da se često govorilo savezničkoj izdaji. Nije to bila nikakva izdaja, to je bilo dogovoreno na konferenciji".

Rusija u doba Staljina i Staljinova obitelj MRAČNA SUDBINA Life Prokleta Staljinova djeca: Tata ih slao u gulag

Budući da je konferencija održana na Krimu, što je bila velika pobjeda sovjetske diplomacije, Klasić kaže da su svi bili svjesni da ih Sovjeti prisluškuju. "Churchill je ostajao budan do dugo u noć i u razgovoru sa suradnicima je koristio najteže i najkompleksnije engleske izraze kako bi namučio prevoditelje. Međutim, to uopće nije bilo potrebno zato što su Sovjeti u potpunosti provalili savezničke delegacije. Poznat je slučaj Algera Hissa koji je bio član američke delegacije, a kasnije se ispostavilo da je zapravo sovjetski špijun", priča nam Klasić.

Za kraj, Klasić kaže da je bitno napomenuti da, iako nije dogovorena specifična podjela svijeta na interesne sfere, bilo je očito da Velika Britanija i Francuske gube utjecaj i da kao velike svjetske sile ostaju samo Amerika i Sovjetski savez što će se vidjeti u desetljećima nakon rata.

  • Eddo 12:36 05.Ožujak 2018.

    Ne, neplaču.

  • fulir 16:12 06.Veljača 2017.

    Ovo o izdaji zapada kod Bleiburga, neka si pročitaju gospoda koja plaču nad time, Kako je bilo dogovoreno, za sve izdajnike u evropi, da ih se vrati matičnim zemljama, tako su i postupili. Što mislite da Francuzi ovaku plaču nad ... prikaži još!plaču nad svojim izdajnicima, ili Norvežani nad pristašama Qvislinga ????