Petak, 3. ožujka, bit će posljednja prilika da se na filmskom platnu u okviru festivala dokumentarnog filma ZagrebDox pogleda "Buntovnike s razlogom". Film Jacka Losha i Sebastiana Rabasa govori o najmoćnijoj paravojsci koja hara Rusijom - o bajkerskoj skupini Noćni vukovi, paravojski koju simpatizira i sam predsjednik Vladimir Putin.
Jack Losh, free-lance novinar koji je prošao većinu svjetkih ratišta, od Bliskog istoka do Ukrajine, snimio je ovaj dokumentarac za The Guardian. On i kolega Sebastian Rabas jedni su od malobrojnih stranih novinara i snimatelja koji su proveli tjedan dana u kampu Noćnih vukova u njihovoj bazi u Lugansku. Grad je bio administrativno središte istoimene oblasti na krajnjem istoku Ukrajine, na granici s Rusijom.
Nakon 2014. godine, kad su Rusi aneksirali poluotok Krim, proukrajinska vlast morala je napustiti Lugansk te se preselila nešto sjevernije, u Sjeverodonjeck. Lugansk je došao pod upravu ukrajinskih Rusa, koji su ga proglasili Narodnom Republikom Lugansk. Upravo na ovom politički trusnom terenu Noćni vukovi izgradili su svoju bazu, gdje je i snimljen ovaj dokumentarac.
"Bilo je to jedno od mojih najluđih iskustava u životu. Kombinacija patriotizma, proputinizma i ortodoksnog kršćanstva, s postindustrijskom vrstom estetike Mad Maxa. Velika hrđava željezna vrata na ulazu, ispaljene tenkovske granate kojima su ukrasili interijer baraka i uništeni tenkovi dovučeni s bojišta", opisao je što ga se najviše dojmilo nakon ulaska u kamp.
Kako kaže Losh, Noćni vukovi prošli su nevjerojatnu ideološku transformaciju otkako su osnovani 80-ih godina prošlog stoljeća. Izvorno, nastali su u vrijeme Gorbačovljeve ere kao buntovnička antisovjetska subkulturna skupina inspirirana američkom rock glazbom i bajkerskom kulturom.
Iako su odjeća i glazba koju slušaju ostali isti, ideologija je mutirala i od antisovjetske faze u posljednjih su se dvadesetak godina transformirali u ruske ultranacionaliste. Moderni Noćni vukovi danas su ponosni Putinovi fanovi i državotvorni Rusi. I sam Putin čest je gost na njihovim bajkerskim paradama i relijima. Ruski opozicijski aktivisti tvrde da ih i obilato novčano potpomaže.
Losh kaže da su mnogi članovi svjesni promjena kroz koje je prošlo njihovo "pleme": "Počeli su kao klub motociklista koji su slušali zapadnjačku glazbu, da bi danas postali dio Putinova showa i njegovi najvjerniji misionari. Njihova ekspanzija u istočnu Ukrajinu zapravo je, kako kažu, samo još jedan posao koji moraju obaviti za svoju domovinu. Članovi Noćnih vukova važan su vojni faktor u ratu u Ukrajini, a mi smo ih snimili kako prolaze vojnu obuku u bazi".
Losh kaže: "Mnogi bajkeri koje smo tamo zatekli već imaju iskustva s borbama na prvoj liniji. Mnogo njih je u tim bitkama i poginulo. Ali isto tako, mnogi od njih su ubijali pripadnike ukrajinske vojske. Prisjećaju se Sovjetskog Saveza s velikom nostalgijom i raspad tadašnjih brojnih država objedinjenih u SSSR smatraju velikim gubitkom iako je to bilo vrijeme velike neimaštine".
Sve je i počelo s tzv. perestrojkom – novom ekonomskom politikom koju je 1987. uveo tadašnji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov. Zatvoreno tržište dirigirano socijalističkom državnom ekonomijom preko noći je otvorio Zapadu i stranim ulagačima, što je tri godine kasnije dovelo do totalne ekonomske krize i u konačnici do raspada Sovjetskog Saveza.
Naglo raslojavanje na malobrojne bogataše s jedne strane te brigade siromašnih i nezaposlenih s druge strane, u kombinaciji s trgovinama prepunim zapadnjačke robe široke potrošnje, o kojoj su dotad mogli samo sanjati, stvorilo je novi sustav vrijednosti koji se temeljio na imovinskom statusu. To je najviše deprimiralo najosjetljiviju populaciju – tinejdžere koji su, ako im već roditelji to nisu mogli priuštiti, pribjegli kriminalu ne bi li se domogli statusnih simbola – novih američkih tenisica, traperica, spitfajerica...
A da bi si to pribavili, bili su spremni i ubiti. Ni oni stariji, koji su se u to vrijeme obogatili, nisu ostali imuni na sve jači utjecaj američke kulture, ali su, shodno dubini džepa, posegnuli za mnogo većim "igračkama", kao što su motocikli. Kad se početkom 90-ih u Moskvi stvorila kritična masa imućnih vlasnika skupocjenih Harley Davidsona, osnovali su prvi bajkerski klub. Idejni začetnik bio je ugledni moskovski stomatolog ukrajinskog podrijetla Alexandar Zaldostanov.
Bajkeri su mu nadjenuli nadimak 'Kirurg', a u to vrijeme članovi kluba bili su uglavnom pripadnici dobrostojećeg i obrazovanog srednjega građanskog sloja, koji su u slobodno vrijeme vozili motocikle i slušali rock. Nazvali su se Noćni vukovi, ali početkom ovog tisućljeća u klub se učlanilo tisuće novih bajkera iz cijele Ruske Federacije i okolnih zemalja, bivših članica SSSR-a, od kojih su mnogi bogatstvo stekli sumnjivim poslovima.
Tako se u Noćne vukove uključilo i mnogo umirovljenih specijalaca, pa je 'Kirurg' shvatio da je preko noći postao čelna osoba najmoćnije neformalne motorizirane brigade u Rusiji. U međuvremenu su Noćni vukovi iz svojeg hobija stvorili unosan biznis koji im je donio milijunsku zaradu. Osim od članarine, novac su počeli zgrtati proizvodnjom i prodajom motociklističke odjeće – kožnatih čizama, hlača i jakni s klupskim amblemom – vukom u plamenu.
Vizualni identitet upotpunili su i obaveznim crnim jeansom, dugom kosom, debelim lancima te, naravno, tetovažama, po ugledu na američke Hell's Angelse, a onda su 1995. okupili i desetak strojarskih inženjera koji su počeli popravljati, a zatim i sami konstruirati motocikle.
Danas je u klub učlanjeno oko 5000 bajkera, a počasni član im je i ruski predsjednik Vladimir Putin, osobni 'Kirurgov' prijatelj. Koliko su njih dvojica bliski, najbolje govore dvije anegdote. Zbog lošega glasa na koji su dospjeli Noćni vukovi, finska policija sastavila je listu najopasnijih članova ovog bajkerskog kluba i zabranila im ulazak u zemlju, a na popisu se našlo i ime Vladimira Putina.
Kad su to objavili mediji, finske vlasti duboko su se ispričale Putinu rekavši da je riječ o velikoj pogrešci. U srpnju 2012. godine tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič četiri je sata čekao na sastanak s Putinom dok se ovaj vozikao na motociklu sa svojim prijateljima iz Noćnih vukova. Oni se već odavno ni ne trude prikriti imidž najopasnije motorizirane skupine koja je usko povezana s ruskim političkim vrhom. Prvotnu oznaku MC - motor-club promijenili su u MG - motor-gang.
Stoga i ne čudi što je s početkom krize u Ukrajini 'Kirurg' među prvima iz Moskve sletio u Simferopolj, glavni grad Autonomne republike Krim, na poziv tamošnjeg ogranka Noćnih vukova. Obećao im je humanitarnu, ali i oružanu pomoć, ako bude bila potrebna, a ukrajinski Rusi su znali da se nimalo ne šali. Svi još pamte događaj iz Zelenograda nedaleko od Moskve, gdje djeluje još jedan motociklistički klub Tri Dorogi (Tri ceste).
I oni su nekoć bili Noćni vukovi, a onda su se odcijepili i postali ruska ispostava američkog bajkerskog kluba Bandidos. Potkraj listopada 2012. godine 70-ak Noćnih vukova odvezlo se do Zelenograda pred garažu u kojoj se okupljaju Tri Dorogi. Prebili su trojicu koji se nisu uspjeli skloniti, ali je u međusobnom okršaju ubijen jedan Noćni vuk, dok su dvojica ranjena.
Bila je to udarna vijest u svim medijima, a Rusija je mjesecima strijepila od mogućeg vala krvoprolića i osvetničkih pohoda bajkerskih klanova koje je ovaj događaj svrstao u dva suprotstavljena tabora. Jevgeni Vorobjov, predsjednik Tri Dorogi, tad je kratko poentirao: "Vukovi su previše upetljani u visoku politiku". I bio je u pravu, a to dokazuje i ovaj Loshov dokumetarac. Noćni vukovi ulične su borbe s rivalskim bajkerima zamijenili pravim ratovanjem.
Otkako je počeo rat u Ukrajini, upravo su 'Kirurgovi' sljedbenici postali najbolje organizirana vojska koja je priskočila u pomoć sunarodnjacima na poluotoku Krimu i odmah se uključila u borbe za njegovo ponovno pripajanje Rusiji. Prije tri godine, krajem veljače 2014. godine, kad su počele operacije za vraćanje ovog poluotoka Rusiji, 'Kirurg' je viđen na letu za Krim. Dok je slijetao u Sevastopolj, članovi Noćnih vukova, zajedno s ruskom milicijom, postavljali su barikade oko grada.
Već početkom ožujka izveli su prvu organiziranu akciju. Predvođeni 'Kirurgom' upali su u objekte ukrajinske mornarice i konfiscirali oružje, a pomagali su im ruski vojnici. Rusija je i službeno izvršila aneksiju Krima 18. ožujka. Ako u tim trenucima još nije bilo jasno po čijoj naredbi on i njegova bratija izvode akcije i rade li to na svoju ruku, sve je postalo jasno nešto kasnije kad je odlikovan medaljom za oslobođenje Krima i Sevastopolja, kao i ordenom časti za doprinos domoljubnoj edukaciji ruske mladeži.
Nakon što su eskalirali sukobi na istoku Ukrajine, Noćni vukovi pridružili su se i tamošnjim proruskim milicijama, a ovaj sukob je već dosad odnio oko 8000 ljudskih života. Osim što dovoze humanitarnu pomoć iz Rusije, Noćni vukovi sudjeluju i u borbama protiv ukrajinske vojske.
Glavni akteri filma "Buntovnici s razlogom" i sami svjedoče o tome zašto su došli u kamp u Narodnu Republiku Luhansk. Vitalij "Tužitelj" Kiškinov je njihov šef, a Sergej "Moskito" Komarov je iskusni borac koji je prva iskustva stekao još u ruskim akcijama u Čečeniji. Tu je i Šamil Šakov, psiholog iz Sibira, koji svoja stručna znanja dragovoljno primjenjuje na pripadnicima bajkerske vojske.
Tu je i Denis Kuznjecov, tihi i zamišljeni 'Kirurgov' zamjenik, koji je ostavio ženu i djecu u 800 kilometara udaljenoj Moskvi kako bi pomogao proruskim pobunjenicima. On je ukratko objasnio misiju Noćnih vukova. "Raspad SSSR-a bio je velika pogreška. Bilo je to najmoćnije carstvo na svijetu, a palo je bez ispaljenog metka. Sve smo izgubili, a zauzvrat dobili traperice, žvakaće gume i McDonald's.
Zapad nas je volio kad smo bili na dnu, a danas kad smo ponovno snažni i moćni, nitko nas ne voli", mudruje u filmu Kuznjecov zaboravljajući da su Noćni vukovi i nastali 90-ih kao skupina ljubitelja američke rock-kulture. "Devedesetih smo počeli kao motociklistička skupina koja je pružala zaštitu rock bendovima i reketarila, jurila noću moskovskim ulicama bježeći od policije", prisjetio se Kuznjecov.
Prekretnica je bila pobuna protiv Gorbačovljeve politike u kolovozu 1991., koju su pokrenuli komunistički tvrdolinijaši. Ako su nekoć i bili marginalna skupina, Noćni vukovi to već odavno nisu. Putin ih je osnažio, prepoznavši u njima saveznike. Stvorio je od njih tzv. pomoćno sredstvo državnog aparata za borbu protiv potencijalnih unutrašnjih protivnika njegove politike.
Osim u Rusiji, Noćni vukovi imaju i tisuće članova i simpatizera u brojnim državama bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i bivšeg Istočonog bloka. Kad se u studenom 2015. u Beogradu održala parada srpskih oružanih snaga, najvažniji gost političkog vrha bio je ruski predsjednik Vladimir Putin. Na aerodromu ga je, uz sve vojne i državne počasti, dočekao predsjednik Tomislav Nikolić.
Tek kasnije se saznalo da je s Putinom u Beograd doputovao i vođa Vukova Aleksandar Zaldostanov "Kirurg". Strani dopisnici izvijestili su da je to samo znak da Noćni vukovi, osim u Bugarskoj, svoje sljedbenike i simpatizere imaju i u Srbiji, jer "Kirurg" ne putuje tamo gdje nije dobrodošao. Poznato je i da vrlo rijetko komunicira sa stranim novinarima, a u jednom od njih objasnio je misiju Noćnih vukova:
"Prvi put netko je konačno pokazao otpor globalnom satanizmu i rastućem divljaštvu zapadne Europe, američkoj demokraciji i slobodama homoseksualizma, konzumerističkom ludilu koje potire svaki oblik duhovnosti i uništava tradicionalne vrijednosti. Ne želim strane novinare jer oni nikad o meni neće napisati ništa dobro i uvijek ću u njihovim očima biti negativac. Putinov bandit. Ali Rusi tu bandu dočekuju s cvijećem".
Putin, pak, bliske odnose s Noćnim vukovima nimalo ne krije. Osim što milijunima dolara sponzorira njihova okupljanja i relije, i sam u njima sudjeluje. Odjeven u crnu kožnatu jaknu i s tamnim naočalama upravlja Harley Davidsonom na tri kotača te uvijek s 'Kirurgom' predvodi kolonu, pa su Vukovi već dobili nadimak Putin's Angels.
Iz godine u godinu Noćni vukovi imaju sve više simpatizera, a na širenju svojeg utjecaja među mlađom populacijom sustavno rade. U travnju 2016. organizirali su rally od Moskve do Berlina u znak sjećanja na pobjedu nad nacističkom Njemačkom, a u kolovozu prošle godine u Sevastopolju su istim povodom organizirali bajkerski festival. Danonoćno tulumarenje s brojnim rock zvijezdama financirano iz Kremlja bilo je pravi mamac za mlade Ruse.
"Nama se može svatko pridružiti ako nije narkoman, peder ili žena. Ovo je muški posao. Ovaj rat u Ukrajini pitanje je duhovnosti i borbe za pravoslavlje", poručio im je Kuznjecov te je sigurno da će ovakvom retorikom privući mnoge željne avanture i slave.
