Nije tajna da veliko tržište slonovače postoji u Pembi, gradu i luci u Mozambiku. Glavni je to grad najsjevernije mozambičke pokrajine Cabo Delgado. Nalazi se na poluotoku koji zatvara zaljev Pemba.
Unatoč novoj zabrani trgovanja slonovačom u Kini, veliki grad najbliži prirodnom rezervatu u Mozambiku, i dalje ostaje hotspot krijumčarskima bandama koje ubijaju slonove. U neuglednom resortu i polupraznim kineskim uredima, često se provode neki tajni i mračni poslovi, posebno oni vezani uz ilegalno trgovanje slonovačom.
U tajnoj istrazi, pretvarajući se da je posrednik, istražitelj je pozvan u kinesko investicijsko središte u blizini međunarodnog aerodroma kako bi razgovarao o poslu. Zgrada je to poput mnogih drugih, u kojoj je na prodaju sve - od igle do wc školjke.
Susreli su se u internet kafeu u zgradi i u roku od nekoliko minuta tema razgovora s kineskim trgovcem postala je slonovača.
"Imam dvije kljove", naš je čovjek rekao trgovcu dok mu je pokazivao fotografije slonovače na svom mobitelu. Obećao mu je kako će imati dovoljnu zalihu spremnu za izvoz.
"Koliko metara imate?", potencijalni kineski kupac upitao je na lošem portugalskom. "Hoćete li moći nabaviti deset metara?“, dodaje.
Uvjerava ga da hoće. No trgovac se pita hoće li to moći unijeti u Kinu.
"To je zločin", rekao je.
To je ili dio njegove pregovaračke taktike spuštanja cijene, ili je stvarno pokazatelj djelotvornosti novog zakona u Kini.
No hoće li i može li taj zakon zaustaviti klanje i pokolj?
Godine katastrofalnog krivolova dovele su afričke slonove na rub izumiranja. Više od 30.000 slonova ubijeno je svake godine od 2010. godine, kako stoji u studiji pod nazivom Great Elephant Census.
No 2018. godina trebala je ostati upamćena kao godina u kojoj se moglo iskorijeniti takvo iskorištavanje ovih životinja. U siječnju je kineska vlada zabranila svu trgovinu slonovače, a oduševljenje se moglo vidjeti posvuda. "Godina slonova", pisalo je u naslovima.
Kriminalizirajući kupnju slonovače, zabrana bi trebala zaustaviti prodaju i kupnju različitih ukrasa napravljenih upravo od slonovače. Odluku su pozdravili mnogi i prozvali je jedinom šansom za zaustavljanje pokolja slonova diljem Afrike i smanjenjem potražnje na najvećim svjetskim tržištima.
Šest mjeseci nakon predstavljanja zakona, CNN-ova je istraga pokazala kako krijumčari i dalje prolaze nekažnjeno, a u nekim slučajevima upravo kineska ulaganja u Africi olakšavaju takvu trgovinu.
S nešto manje do 30.000 km kvadratnih rezervata na granici s Tanzanijom, gotovo je dva puta veće površine od južnoafričkog slavnog nacionalnog parka Kruger. I postao je centar krivolova.
Zasada ne postoje podaci koji bilježe veliki pad krivolovstva od trenutka kada je uveden zakon.
"Kineska zabrana dočekana je diljem svijeta kao stvar koja bi mogla sve promijeniti. No zasada ne postoje dokazi kako je tome tako, barem ne sada u ovoj fazi", rekao je Richard Thomas iz Traffica, skupine za praćenje divljih životinja.
Kineska uloga
Potražnju za slonovačom potiče većinom Kina, u kojoj se smatra kako razni proizvodi od slonovače imaju medicinsku vrijednost, a svi se izrezbareni ornamenti smatraju znakom bogatstva. Ali istražitelj koji pomno prati Kineze koje se sumnjiči za vođenje krijumčarske mreže slonovače iz Pembe, kaže kako zabrana nije puno učinila u zaustavljanju takvih transakcija u Africi.
Istražitelj koji će zbog svoje zaštite ostati anoniman, radio je diljem Afrike, i ne pamti tako loše stanje.
"Ovo je najgore, najgore mjesto", rekao je.
Prikuplja niz informacija od doušnika u grupama koje pokušava razotkriti. Nekim trgovcima toliko dobro ide da kupuju nekretnine na azurnoj obali. Postoje indicije kako slonovača koju prodaju ne odlazi samo u Kinu, već i na druga mjesta u jugoistočnoj Aziji od kud se prodaje Kinezima, turistima i ostalima koji pokušavaju izbjeći kinesku zabranu, objašnjava Thomas.
Sredinom travnja vlasti su zaplijenile 867 komada slonovače u glavnom gradu Maputo. Bili su skriveni u spremniku, prekriveni stvarima koje su bile na putu prema Kambodži.
Fernando Tinga pretpostavlja kako je zbog ovog pronalaska, teškog više od tri tone, ubijeno 433 slonova.
"Bila je to kineska organizacija za trgovinu, no osumnjičeni nisu uhvaćeni. Pobjegli su nakon što su čuli za iznenadni napad", naglašava Tinga.
Peter Trevor menadžer iz društva Wildlife Conservation kaže kako postoji direktna poveznica između kineske ekspanzije u Mozambiku i krijumčarenja slonovače iz zemlje. Kineske kompanije izgradile su ceste i željeznice, gradove i škole diljem cijelog kontinenta. Samo 2017. godine, Kina je u Afriku uložila 60 milijardi dolara, što je samo jedan dio njihove dugogodišnje financijske obaveze.
Iako se o ovoj temi i pristupu dugo raspravlja, procjena konzervatora je ujednačena - to je glavni čimbenik u kriminalitetu povezanom s divljim životinjama. Poveznica je očita, naglašava Trevor dok pokazuje po karti.
"Rudarenje zlata, drvo. Umetnuti kljovu ili dvije u kamion pun drveća vrlo je lako", naglašava.
Armando John Wilson, tužitelj iz provincije Cabo Delgado, u kojoj se nalazi Pemba, vjeruje kako su Kinezi upleteni u krivolov i krijumčarenje slonovače iako ni jedan kineski trgovac nije uhićen. Za to krivi korupciju, unatoč tome što su u zemlji 2014. godine predstavljene oštre mjere borbe protiv zločina nad divljom prirodom.
"Nimalo ne sumnjamo u to. Korupcija je temelj krivolova", naglašava Wilson.
Kaže kako je nametnut niz mjera kažnjavanja korumpiranih službenika a mnogi su se posvetili borbi upravo s takvim zločinima.
"Država se obvezala kako će zaustaviti ovo", rekao je.
Istražitelj koji prati sindikate kaže kako je možda korupcija njihov najveći neprijatelj. Manjak kažnjavanja i novac koji curi po svim porama sistema, umanjuje njihovu mogućnost zaustavljanja krivolova.
"To je sada najveći problem. Mislim da kupuju svoj izlaz", rekao je.
Početak ovog jezivog krivolova je u Niassa rezervatu, tih 13 sati prljavih cesta i brzaca nedaleko od Pembe.
"Veliki rezervat bi trebao biti dom desecima tisuća slonova. No čini se kako ih je sada ostalo manje od 2000", kaže Philip McLellan, pilot kojeg je angažirao Wildlife Conservation Society.
Organizacija je imala skromne uspjehe u borbi protiv krivolova u rezervatu. Tijekom vrhunca sezone ubijanja, uz pomoć helikoptera, organizirali su iznenadne napade na grupice krivolovaca. Razvili su i niz sistemskih izviđačkih patrola.
Nakon dana neprekidne kiše u rezervatu, McLellan, s jednom rukom kontrolira svoj avion, a drugom pregledava iPad. Prati kretanje slonova, koji su obilježeni GPS ogrlicama. Nakon nekoliko pregleda nema im ni traga.
"Približavamo se posljednjem mjestu gdje smo ih vidjeli", rekao je. Šuma prevladava do kud mu pogled seže.
Potraga za slonovima iznad rezervata ne pokazuje rezultate, GPS ikone životinja pregledavaju se jedna po jedna. S lijeve strane McLellan pokazuje na ogromnu planinu Mecula.
"Krda često vrijeme provode ovdje", pokazuje prema rijeci u nadi da će ih tamo vidjeti.
Planina se spušta prema Lugenda rijeci. Idealno je to mjesto za životinje koje dnevno popiju 227 litara vode. No u posljednje vrijeme na pojilišta izlaze samo usred noći iz straha kako bi ih krivolovci mogli napasti iz brodova.
Kupci slonovače ili dijelova koji se izrađuju od nje, naravno ne hodaju šumom i prostranstvima Niasse kako bi ubili slonove, kao što ni 'drog lord' neće sam 'skupljati' svoj kokain. Kada izviđači uhvate one koji ubijaju slonove u Niassi odvode ih u gradić Montepuez, smješten na pola puta između Niasse i Pembe na obali.
Neki lokalci ovaj grad nazivaju El Doradom zbog dragocjenih kamenčića i raznih drugih stvari koje se mogu naći na njihovim tržnicama. Na njima trgovci iz Mozambika, Somalije i Kine, prodaju stereo uređaje, madrace, odjeću i rublje, i naravno slonovaču.
Njihov zatvor okružen je ogradom od trske i uopće ne izgleda kao zatvor. Jednokatnica je to s otvorenim željeznim vratima. Zatvor je pretrpan i s malo resursa. Čuvari uvode osumnjičenog krivolovca s rukama na leđima, koji izgleda kao da ima lisice, no bez njih je.
"Bili smo u šumi kada smo pronašli grupu slonova. Upucao sam prvog, zatim i drugog", rekao je krivolovac, s nadimkom Tunda Tunda.
Kao i drugi krivolovci odmiče se od ubojstava koja su povezana s trgovinom. Kaže kako ga je unajmio posrednik iz Tanzanije i da nije znao gdje će slonovača završiti ili tko je njezin kupac. Tunda Tunda je već proveo godinu dana u zatvoru zbog krivolova. No njegove mogućnosti pa tako i izbori su ograničeni. Spreman je na sve kako bi pomogao svojoj obitelji da pobjegne iz ralja siromaštva.
"Počeo sam se baviti krivolovom jer sam patio, nisam mogao preživjeti i bio sam očajan", rekao je.
On kao i mnogi drugi krivolovci, slonove ubijaju zato što su siromašni i pokušavaju pronaći način da prehrane sebe i svoju obitelj. Najčešće nemaju nikakve alternative.
"Siromaštvo potiče krivolovstvo u Mozambiku. Unatoč ovoj kineskoj zabrani koja bi trebala zaustaviti prodaju slonovače, krivolovci žive u sasvim drugačijem svijetu. Rijetko čitaju novine, i nemaju tv. Nastavit će se time baviti i stvarati zalihe za kupce", naglašava istražitelj.
Čak i ako kineska vlada uspješno zabrani trgovinu slonovačom na duži period, to možda ipak neće biti dovoljno da zaustavi sve one koji se okreću ubojstvu slonova iz želje za zaradom i izlaskom iz siromaštva. Istražitelj zna kako mu ostaje sve manje i manje vremena.
Sposobnost kriminalnih mreža da prolaze nekažnjeno čini ga pesimističnim. Dok sijedi na terasi u tami, polako klima glavom i govori.
"Ako se ovako nastavi izgubit ćemo sve slonove za pet godina. U Niassi neće ostati ništa", poručuje.
Riječi su to koje odzvanjaju u glavi i još jednom podsjećaju što bi se ovim najvećim kopnenim životinjama moglo dogoditi. Potpuno istrebljenje za koje smo jedni krivici mi sami – ljudi.
