Life
1653 prikaza

5 načina kako rashladiti gradove

Rashlađivanje u fontanama
Thinkstock
Globalno povećanje temperature potaknulo je mnoge arhitekte da se pozabave kreativnim rješenjima za rashlađivanje užarenih gradova

Ljetne vrućine na gradskim ulicama znaju biti nesnosne. Dok toplina isijava iz užarenog asfalta i betona temperature se čine još i većim. Visoke zgrade sprječavaju dolazak i najmanjeg povjetarca, a zrak prepun ispušnih plinova automobila ostavlja dojam užarene peći. 

Ovaj je osjećaj poznati efekt urbane vrućine. Današnji gradovi tako su nekoliko stupnjeva topliji od njihove okolice tijekom dana i noći. Ta velika vrućina postaje i sve veći zdravstveni problem. Prosječno od ovako velikih vrućina godišnje u SAD-u umire oko 650 Amerikanaca a uz sve veće globalno zatopljenje, stručnjaci se pribojavaju kako će situacija biti još i puno gora.  Upravo globalno povećanje temperature potaknulo je mnoge arhitekte da se pozabave kreativnim rješenjima koja bi mogla rashladiti gradove. 

"Gradovi trebaju shvatiti kako sami imaju mogućnost promijeniti svoje vrijeme", rekao je Brian Stone Jr., profesor na Georgia Tech’s School of City and Regional Planning.

Neke ideje mogle bi tako pomoći gradovima u njihovoj borbi sa povećanom toplinom. 

1. Sadnja drveća

Ovo ljeto u Dallasu su zabilježene temperature iznad 40 stupnjeva, a volonteri sa stanovnicima ne tako bogatog dijela grada Oak Cliffa, u potrazi za hlađenjem sade drveće. Plan je zasaditi oko 1000 drveća oko škola i kuća. 

Drveća neće samo osigurati svima potrebni hlad, već i vodu koja isparava iz njihovih listova i može rashladiti susjedstvo za nekoliko stupnjeva tijekom najtoplijih razdoblja. Lišće apsorbira i filtrira lokalno zagađenje, što je važan doprinos posebno u razdobljima velike topline u kojima se povećava i gradski smog zbog kojeg mnogi imaju problema sa astmom i ostalim bolestima, piše The New York Times.

Neboderi u gradu dallasu | Author: Pixabay Pixabay

Problem u ovom slučaju moglo bi biti održavanje drveća, koje može biti jako skupo. U Dallasu nekoliko grupa koje se bave ovom sadnjom, Trust for Public Land, Texas Trees Foundation i Nature Conservancy, uz pomoć raznih podataka pokušavaju izračunati gdje bi sadnja novih drveća mogla biti najkorisnija. 

No za rashlađivanje grada poput Dallasa trebat će puno više od samo nekoliko drveća. 

"Bit će nam potrebno oko četvrt milijuna novih sadnica ako želimo učiniti nešto što bi moglo pomoći", rekla je Laura Huffman, direktorica The Nature Conservancy iz Texasa.

Ostali gradovi imaju neke svoje ideje kako potaknuti rast vegetacije. Seattle tako potiče arhitekte da dodaju vrtove na krovovima zgrada. London je tako nedavno obavio reviziju svog središnjeg poslovnog dijela i identificirao milijune kvadratnih metara prostora koje bi se moglo pretvoriti u vrtove, zelene krovove i zidove. 

2. Omogućiti vjetru da dođe do grada

U industrijskom gradu Stuttgartu u Njemačkoj, osvježavajući povjetarci su rijetki i dragocjeni. Grad se nalazi u dolini rijeke i okružen je brdima koji mogu zadržati toplinu i zagađeni zrak nad tim dijelom. To je posebno smrtonosna kombinacija tijekom ljetnih mjeseci. 

Kako bi se riješio taj problem Stuttgart je kreirao niz ventilacijskih koridora kroz grad, širokih cesta okruženih drvećem koji usmjeravaju strujanje zraka sa brda prema gradu kako bi ga ohladili tijekom noći. Zabranjena je izgradnja visokih zgrada kako bi se omogućilo strujanje zraka. 

Žrtva toplotnog udara Klimatske promjene Znanost Od toplotnog vala umire se na ovih 27 načina

Neki su stručnjaci skeptični prema ovom rješenju i smatraju kako neće funkcionirati u svakom gradu, s obzirom na njegovu poziciju i lokalne vremenske uvjete. Peking i Xian pokušavaju napraviti svoje ventilacijske koridore. Kako bi ih dizajnirali, proučavaju lokalna zračna strujanja i strateški izgrađuju parkove ili jezera umjesto visokih zgrada oko glavnih cesta i puteva, što bi trebalo omogućiti redovito strujanje zraka. 

3. Obojiti krovove zgrada u bijelo

Jedan od razloga da su gradovi puno topliji od ruralnih dijelova je i taj što su većinom prekriveni crnom bojom, tamnih krovova, tamnih cesta i parkirališta koja upijaju i zadržavaju toplinu. Posljednjih godina mnogi urbani arhitekti pokušavaju te tamne površine zamijeniti svjetlijim materijalima. 

Zahvaljujući inicijativi CoolRoofs, New York je učinio upravo to, obojio nekoliko milijuna kvadratnih metara svojih krovova s reflektirajućom prevlakom. Los Angeles zamjenjuje neke od svojih tamnih asfaltnih dijelova svjetlijim materijalima. 

U teoriji ovi bi pristupi mogli spasiti živote. Jedna od posljednjih studija koju je proveo dr. Stone sa Georgia Tech, procijenila je kako ove dvije tehnike mogu pomoći u smanjenju povećanja smrti uzrokovanih povećanjem topline uslijed globalnog zatopljenja u Philadelphiji, Atlanti i Phoenixu do 2050. godine.

Peking | Author: Pixabay Pixabay

No utjecaj ovih svjetlijih i tako rashlađenih krovova može varirati od grada do grada. Studija iz 2014. godine, pod vodstvom Matei Georgescu sa Sveučilišta Arizona State, pokazala je da bi ovo strategija, ako ju usvoji mnogo gradova, mogla smanjiti temperature za nekoliko stupnjeva u gradovima poput Washingtona i New Yorka. No npr. u Floridi neće imati takav učinak i potencijalno bi mogla smanjiti količinu oborina. 

"Svaki je grad drugačiji i imamo još puno posla kako bi mogli razumjeti kako svakom pristupiti", rekao je dr. Georgescu.

Neki gradovi nažalost više nemaju vremena za čekanje.

Tokio je ovog mjeseca pretrpio rekordni val topline i očajnički pokušava smisliti način na koji rashladiti grad prije OI 2020. godine. 
Već su dodali porozni asfalt koji može zadržati više vode i nove premaze koji mogu reflektirati vrućinu na više od 80 km cesta, uključujući i dio na kojem će se trčati maraton. Nadaju se kako će na ovaj način smanjiti temperaturu površine za deset stupnjeva. 

To možda ipak neće biti dovoljno. Neki stručnjaci već sada predlažu da se maraton preseli iz Tokija zbog sigurnosti sportaša. 

4. Omogućiti ljudima odlazak u rashladne centre

Kada stigne opasni toplinski val, pristup klimatiziranom prostoru može biti pitanje života i smrti. Upravo zbog toga gradovi bi trebali osigurati ljudima pristup rashladnim centrima, a posebno onima koji nemaju klimu u svojim kućama, kao što su građani s manjim primanjima li beskućnici. 

No stručnjaci za javno zdravlje reći će kako bi ovakvi centri bili samo jedan dio bitke, a drugi dio bio bi privući ljude u njih. Jedna od posljednjih studija provedena u Detroitu, Philadelphiji, Phoenixu i New Yorku otkrila je kako se takve centre slabo reklamira i kako do njih nije lako doći uz pomoć javnog gradskog prijevoza. Neki će nevoljko napustiti svoj dom tijekom takvih nesnosnih vrućina a drugi će smatrati kako su takvi prostori namijenjeni samo beskućnicima. 

Nevjerojatne posljedice vrućine Kipuće! Znanost 'Skuhale' se dvije države - živa pokazala 51 stupanj!

"Ovo je velika društvena komponenta kojoj se ne pristupa sa dovoljno pažnje", rekla je Jalonne L. White-Newsome iz Kresge Foundation.

Smatra kako je najbolja strategija za borbu s velikim vrućinama ona za koju nije potrebnu puno tehnologije. U  Philadelphiji tako u mnogim kvartovima postoje kapetani kvartova koji provjeravaju starije stanovnike za vrijeme velikih vrućina. 

"Kada dođe do katastrofe na životu bi ljude mogla održati kohezivna društvena mreža", naglašava Newsome. 

5. Pripremite se za zamračenje

U jednom od najgorih scenarija tijekom toplinskog vala dolazi do zamračenja, nedostatka struje zbog kojeg mnogi rashladni uređaji neće moći raditi. Takva kombinacija bila je veliki zdravstveni rizik u Puerto Ricu nakon uragana Maria. S povećanjem temperatura električni sustav je pod velikim naporom. Strujne žice zbog topline mogu visjeti a problem može nastati ako dotaknu lišće ili tlo. 

Dijelovi južne Karoline ostali su bez struje nakon što je zabilježene temperatura od 43 stupnja, a stručnjaci upozoravaju kako bi utjecaj globalnog zatopljenja mogao povećati takav rizik u budućnosti. 

Neka od mogućih rješenja uključuju pametnije mreže i alate za prognoziranje koje bi električnoj infrastrukturi mogli pomoći u pripremi za toplinske udare. Uz električnu kontrolu zgrada bi se mogla rashlađivati prije nego temperature dosegnu svoj vrhunac i isključiti nepotrebne aparate kada se poveća potreba za energijom, smatra Santiago Carlos Grijalva, profesor sa Georgia Tech.

Mogli bi i zgrade napraviti otpornijima. David Sailor, profesor na Sveučilištu Arizona istražuje mogućnost upotrebe naprednih materijala koji u osnovi apsorbiraju višak topline taljenjem, što u konačnici pomaže u održavanju unutrašnjeg prostora na ugodnoj temperaturi. Ovakvi materijali mogu umanjit energiju potrebnu za rashlađivanje ili spriječiti pregrijavanje u slučajevima zamračenja. 

  • Avatar Minamossa
    Minamossa 02:00 29.Srpanj 2018.

    Dobrodošli na najbolju stranicu sex dating ==>> Sexydrom.com