Kultura
1581 prikaza

Zašto Bandiću smeta najljepše kino u Zagrebu?

Kino Europa
Sandra Šimunović/PIXSELL
Stotine zaposlenih nekada su dočekivale tisuće gostiju svakog dana

Još prije dvije godine Boris Matić, direktor Udruge Zagreb film festival, govorio je da, prema ponašanju odgovornih iz Grada Zagreba, naslućuje da ih se želi izbaciti iz kina Europa. No, tada mu je malo tko vjerovao. Početkom 2008. godine napušteno i zapušteno najljepše zagrebačko kino povjereno je njemu i Zagreb Film Festivalu s namjerom da kino postane regionalni centar filma i filmske umjetnosti. Matić, koji je davne 1999. pokrenuo Motovun film festival, jedan od najuspješnijih filmskih festivala u Hrvatskoj, ušao je u kino Europa i udahnuo mu novi život. Danas godišnje ovo kino posjeti 120.000 ljudi, kino je domaćin brojnim filmskim festivalima, radionicama i predavanjima, a prije godinu dana dobilo je najvrednije europsko priznanje. Kino Europa dobitnik je Nagrade za najbolji program za 2016. godinu koju dodjeljuje mreža europskih kina Europa Cinemas, najviše priznanje koje jedno kino može dobiti na europskoj razini, te jedno od dosad najvećih priznanja nekoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi uopće.

Ništa od toga nije bilo dovoljno da uvjeri gradske vlasti u trajnu kulturnu vrijednost programa koji se ovdje prikazuju. Nakon što je Varšavska bila poprište bitki građana protiv Bandić-Horvatinčićevog građevinskog silovanja Varšavske ulice i gradnje ulaza u podzemnu garažu, slijedi izgleda još jedna bitka građana na istoj lokaciji – ovaj put za kino Europa. 

Boris Matić uzaludno je slao svih proteklih godina dopise i prijedloge renovacije kina a njegova Udruga sama je od svojih sredstava obavljala nužne zahvate kako bi zgradu održavao u funkciji. Uzalud se pokušavao dogovoriti s Gradom o terminima renovacije da ne bi štetio programima. Ovih dana dobio je dopis iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, u kojem jednostrano odlučuju krenuti u 'renoviranje kina' od 1. lipnja jer su shvatili da je kino derutno. Radovi bi trajali šest mjeseci, što znači da bi Zagreb ostao bez nekoliko festivala među kojima je i Animafest, ali i Zagreb film festival, najjači filmski festival igranog filma u Hrvatskoj.

Matić je ogorčen:

Nitko s nama nije razgovarao posljednjih šest mjeseci, unatoč svim našim zahtjevima koje smo podnijeli u predviđenim rokovima, a sada, dva mjeseca prije isteka ugovora, shvaćamo da nas žele istjerati pod krinkom renoviranja. Miješaju se realitet i emocije, donijeli smo naprasnu odluku da odmah zatvorimo kino .“

Progovorio je i o financijama. 

„Kino Europa košta Grad Zagreb nula kuna, za razliku od kulturnih centara koji od Grada dobivaju godišnje i po 5.000.000 kuna. Mi sva sredstva koja se uprihoduju ulažemo dalje u kino. I onda nam pošalju dopis da izađemo 1. lipnja, a oni će sve renovirati u šest mjeseci, iako znamo da ni u kakvom proračunu nije predviđen novac za renoviranje kina. Što to uopće znači za buduće manifestacije, za Animafest koji se treba otvoriti 2. lipnja? Ako mi izađemo, tko će održati taj program? Nitko nam ništa nije rekao, ne znamo ni što ćemo sa svojih 45 zaposlenika, od čega je 20 stalno zaposlenih, a 25 na ugovorima. Što ćemo s opremom, što ćemo s drugim manifestacijama... Naprosto smo u šoku, iako smo pretpostavljali, ali smo mislili da će doći barem do nekakve komunikacije. Ovo je naša prva reakcija, jedino što možemo napraviti ne bi li se javnost senzibilizirala, ne bi li nas netko iz Grada pozvao na sastanak i razgovarao s nama o budućnosti kina sa 100 tisuća posjetitelja godišnje i o budućnosti 45 djelatnika, nakon 11 godina krvavog posla kojeg smo odradili, poručuje direktor Zagreb Film Festivala.

Subotom uvečer najveća gužva u gradu bila je ispred zgrade na adresi Varšavska 3. Žene su obukle svoje najljepše svečane haljine, pripremile frizure i ukrasile se nakitom. Muškarci, njihova pratnja, bili su isto tako sređeni kako i priliči pravom subotnjem izlasku u grad i odlasku u kino. Karte su bile na sigurnom, u džepu, kupljene prijepodne, a oni koji svoje nisu na vrijeme kupili, dok su čekali ulazak u dugačkim redovima, mogli su ih, nekada i po trostruko većim cijenama, nabaviti od gradskih tapkaroša.

''Sve karte za sve naše predstave bile su rasprodane. A morate znati da smo tada imali 1100 sjedalica u Velikoj dvorani i najmanje tri predstave dnevno. Gužve su bile tolike da se npr. kad se prikazivao Ben Hur red protezao skroz do Trga bana Jelačića, tadašnjeg Trga Republike. Kad su bile velike gužve, posebno subotom, nekih 15 minuta prije prikazivanja i 15 minuta nakon završetka prikazivanja filma, policija je patrolirala ovim dijelom'', priča nam koordinator kina Europa Josip Pekera koji nas je proveo kroz zanimljivu povijest ove najljepše kino dvorane u gradu.

Kino Europa | Author: Kino Europa Kino Europa
U kinu Europa, nekadašnjem Balkan Palaceu, Joža, kako ga svi zovu, proveo je 46 godina. Te davne 1973. godine, kada je stigao u reprezentativno kino, ovaj pasionirani ljubitelj filmova nije ni pomislio kako će u njemu ostati cijeli svoj radni vijek. No s ovom kraljicom i damom, kako će ju nazvati, ne može se ni sada oprostiti.

''U to vrijeme bilo nas je skoro 300 zaposlenih u više od 20 kino dvorana u gradu. Kako su sve bile pod istim upraviteljom, tako smo se i mi selili iz dvorane u dvoranu. U kino Europa stigao sam 1973. godine, volio sam filmove i još od dana kada sam se školovao dolazio u dvoranu. Radili smo svaki dan u tjednu, i subotom i nedjeljom, i uvijek popodne. Kada se prikazuju filmovi, navečer, vi ste tu i radite sve što treba'', kaže.

Iako po godinama staža spreman za mirovinu, i dalje je uključen u rad kina u koje će danas stići prije prve projekcije u 17 sati. I ostati do iza posljednje. Kaže nam kako se puno tog promijenilo u više od četiri desetljeća života ove dvorane, čiji svaki centimetar poznaje i u mraku.

''Nekada je kino bio trendovski zabavni sadržaj. Dolazile su nam cijele škole na projekcije, bio je to dio tadašnje kulture koja se razvijala od malih nogu. Odlazak u kino, ne samo zbog filma, već i zato što je to bio pravi društveni događaj'', prisjeća se.

Kino Europa | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Povijest filmskih projekcija, predstava, u Zagrebu seže i do davne 1896. godine, kada su se u netom podignutom Umjetničkom paviljonu na Tomislavovom trgu, prikazivale filmske predstave.

''Prikazivali su se prizori iz svakidašnjeg života, bez ikakva zapleta, ali već sami pokreti likova i vozila na platnu bili su izvanredna senzacija i zabavljali su publiku'', piše Branimir Špoljarić u knjizi Zagreb od vugla do vugla.

Od 1907. godine u tadašnjoj Samostanskoj ulici, koja je taj naziv nosila do 1946. godine kada je preimenovana u Varšavsku, djeluje kino Ćirilo-metodskih zidara. Krajem 1919. godine Adolf Müller, poduzetnik i tvorničar, koji je svoje poslovno carstvo izgradio na trgovini ugljenom i ciglom, kupio je stambeno-poslovni kompleks u Samostanskoj i Marovskoj ulici. Osim gradnjom tvornica, bavio se i gradnjom kina, pa je tako prije Europe sagradio i Helios kino, današnje kazalište Gavella. Muller nije bio zadovoljan postojećim stanjem kina Ćirilometodskih zidara, pa ga je srušio i izgradio novo moderno Balkan kino. Brigu o gradnji kina Adolf je u potpunosti prepustio sinovima, Alfredu i Leu.

Zgrada kina Europa sagrađena je 1925. godine prema nacrtu slavnog arhitekta Srećka Florschutza kao integralni dio većeg urbanog ansambla koji se protezao od Masarykove do Miškecova prolaza.

Kino Europa | Author: Kino Europa Kino Europa
''Braća Alfred i Leo Muller, nasljednici najveće ciglane Muller u Kustošiji podigli su zgradu kino kazališta. Leo je bio veliki filmofil a okušao se i kao glumac u nekim od prvih hrvatskih filmova. Kino dvoranu su podigli na mjestu gdje je od druge polovice 19. stoljeća stajala restauracija Lobe Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su podrumski dijelovi očuvani u podrumskom sjevernom dijelu zgrade'', objašnjava nam Joža.

Kino je otvoreno 8. travnja 1925. godine svečanom projekcijom domaćeg filma Dalmacija, zemlja sunca i stranog Nibelunzi. Bio je to najveći događaj u gradu, a o dvorani se pisali i u tadašnjim novinama. Jedan članak objavljen sredinom 30-ih u Jutarnjem listu hvali izgled kina, njegovih dvorana te naglašava kako je kino Balkan Palace ''pravo malo čudo, a još je veće čudo to što ga je stvorio Zagreb, marne ruke njegovih radnika, umnih i fizičkih''.

Pogledajte galeriju u nastavku. 

1/38

Bila je to prva hrvatska namjenski izgrađena kinodvorana koja je izgrađena na željeznoj konstrukciji, dugačka 56 metara, a široka 15,5 metara. Pročelje građevina je jednostavno i bez ukrasa, a na bočnim stranama s istaknutim potpornjima su nosive konstrukcije.

''Kino je građeno u baroknom stilu, a svi su detalji radovi domaćih obrtnika. U prvom dijelu nalazila se blagajna i dvije čekaonice, jedna u prizemlju a druga na katu. U luksuznoj čekaonici bio je smješten buffet sa pletenim stolicama, a nasred čekaonice nalazio se vodoskok Emerika Sunka'', priča nam.

Kino Europa | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Bio je tu i posebni dio za VIP goste u kojima se točio šampanjac, kaže, ali to je bilo puno prije njegova vremena. Odlazak u kino je bilo poput danas odlaska u kazalište, njega se planiralo, s uzbuđenjem očekivalo i pripremalo odijela. Unutrašnjost i sama dvorane od posjetitelja je na neki način zahtijevala pristojno ponašanje, pa tako i odijevanje.

Kiparski ukrasi, djelo kipara Sunka, Pitzgera i đaka praške akademije Vihre, i danas ukrašavaju predvorje kinodvorane, poput dva Vihrina fauna koji ''čuvaju ulaz'' u dvoranu Muller koja se nalazi na mjestu te čekaonice.

''Zaštitni znak višenamjenske dvorane Muller koja je otvorena za publiku 2013. godine je retro štih i ugodni ambijent. Ovu malenu dvoranu brojni i vjerni posjetitelji doživljavaju kao vlastiti dnevni boravak u kojem ušuškani u 40-ak udobnih vintage fotelja mogu uživati u gledanju filmova u visokoj rezoluciji'', kaže Dina Pokrajac iz Kino Europe.

Dvorana Muller nosi prezime ugledne obitelji koja je izgradila ovo reprezentativno kino. No kako su bili Židovi njihov je život gotovo preko noći izmijenjen krajem 30-ih godina prošlog stoljeća i dolaskom NDH. Kako je naslućivao što bi se moglo dogoditi 1939. godine Alfred Muller prodaje cijeli kompleks u Varšavskoj i Masarykovoj ulici za ''6 milijuna i 750 tisuća dinara Kraljevine Jugoslavije Anti i Olgi Topić iz Zagreba''. 1938. godine zbog političke situacije u Hrvatskoj i antisemitizma, Mulleri prelaze na katoličku vjeru i postaju Mileri.

Kino Europa | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Obitelj je pobjegla u inozemstvo, no Leo se vratio u Zagreb, pa su ga tadašnje vlasti uhitile. Ubijen je krajem 1941. godine u Jasenovcu. Kino Europa u rujnu 1943. godine preimenovano je u državni slikopisni zavod – Hrvatski slikopis.

Iako je interijer Velike dvorane izvorno očuvan, postojeća sjedala zamijenjena su novima te se danas u kinodvorani nalazi 500 sjedala, umjesto izvornih 1100 i pozornica veličine 15 x 2 metra s kinoplatnom, Joža nam priča kako se uživanje u kino hitovima danas ne može usporediti s onim kako je bilo prije. A tako ni život kina u kojem je nekada radilo 25 ljudi.

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.