Kultura
851 prikaza

Zagreb je izrodio super aferu - silom prodaju zgradu HGZ-a

Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu
Igor Kralj/PIXSELL
Ovdje je svirao Franz Liszt, ovdje su se rađali orkestri i glazba još kad je Zagreb imao 10.000 stanovnika, a sad sve odlazi

Profesor Vladimir Kranjčević nije mogao vjerovati što mu se događa te srijede u Gundulićevoj 6A u Zagrebu. Njemu i članovima Ravnateljstva s kojima smo razgovarali, ravnatelj Hrvatskog glazbenog zavoda Niko Đurić vikao je u facu, udarao rukom o stol pred ljudima koji su se mjesec dana ranije usprotivili njegovim idejama o budućnosti HGZ-a.

"Profesor Kranjčević je u jednom trenutku ustao i rekao da takvo što još nikada nije doživio u svojoj karijeri, a da ima već puno godina", prepričala nam je predsjednica Časnog suda HGZ-a Naima Balić.

Sukob je izbio 7. lipnja na sjednici na kojoj je Đurić pod točkom 1 napisao ovo: "Ponuda kupnje za zgradu na adresi: Gundulićeva 6, Zagreb".

Niko Đurić | Author: Matija Habljak/PIXSELL Matija Habljak/PIXSELL

A zgrada nije bilo koja. U najstrožem centru Zagreba HGZ nalazi se još od dovršetka zgrade 1876., znači već 142 godine. U toj zgradi je radio jedan Ivan Zajc, odlučivši s mjesta dirigenta i ravnatelja opere u zagrebačkom kazalištu doći u HGZ, odnosno u tadašnji Narodni zemaljski glazbeni zavod. I to za 600 forinti mjesečno, za manju plaću nego što ju je imao u kazalištu.

Danas najstarija glazbena institucija u Hrvatskoj postojala je još i puno ranije, još od siječnja 1827., tri mjeseca prije nego što će Georg Karl Wisner von Morgenstern kao dirigent i najškolovaniji Zagrepčanin tog doba održati koncert u Kraljevskoj akademiji, danas Gornjogradskoj gimnaziji, na Katarininu trgu.

Zagreb je tada imao ako i pukih 10.000 stanovnika, tek tri godine poslije doživio je isušivanje ribnjaka pod istočnim zidinama biskupskih dvora i Katedrale, tek osam godina poslije Ljudevit Gaj pokrenuo je Novine horvatske i Danicu, a na ukidanje feudalnog sustava i nadležnosti crkvenih vlasti nad stanovnicima Vlaške ulice, Kaptola i Nove vesi morali su čekati još 21 godinu, sve do 1848.

Ovdje je u svoje vrijeme svirao Franz Liszt, za života počasni član, isto kao što su to bili i Gaj, biskup Josip Juraj Strossmayer, Ivan Zajc, Franjo Kuhač, Milka Trnina... Prodati zgradu HGZ-a nakon takve povijesti, s dvoranom koja je kao prostor za koncerte bila nezaobilazna do gradnje "Lisinskog" ipak je nekome uspjelo pasti na pamet: ravnatelju HGZ-a Niki Đuriću.

Presnimka fotografija maestra Vladimira Kranjčevića iz obiteljskog albuma Vladimir Kranjčević Kultura 'Zabavljao sam Papu i Šuvara, poslao sam Pogorelića u Rusiju'

"Početak je bio mail u kojem je poslao ponudu kupnje i vizit kartu Cirila Zovka", kazala nam je Balić.


Bili su šokirani i već 22. lipnja Časni sud je predložio ravnateljstvu i nadzornom odboru da Đurića smijene. Nadzorni odbor to je odmah i učinio. Slijedi kulminacija cirkusa. Dana 30. lipnja okupilo se i ravnateljstvo i sa sedam od 11 glasova izglasalo njegovu smjenu. I dok se Zagreb praznio zbog "egzodusa" stanovnika na more, 3. srpnja je Đurić sam samcat posmjenjivao svih sedmero članova što su smijenili njega.

Sazvao je nešto što je nazvao "izvještajnom sjednicom", lansirao niz tvrdnji kako je HGZ "nakon skoro 200 godina u predstečajnom stanju", kako je on "temeljem zakona prisiljen pokrenuti predstečajni postupak", da kao "predsjednik HGZ-a nije siguran smije li odobriti sredstva za izvođenje programa u idućoj sezoni..."

Svoje namjere nije krio niti u ponedjeljak pred kamerama HRT-a, onog dana kad se zaključao u zgradu u Gundulićevoj 6 i još postavio dva tipa, navodno zaštitare, da spriječe ulazak svakome od ljudi iz HGZ-a koji su namjeravali održati tiskovnu konferenciju o njemu i planovima o prodaji.


Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

"Ja moram razgovarati s mojim investitorima, s ljudima koji čekaju", izjavio je Đurić za HRT o zgradi HGZ-a.


Je li i dalje u igri Ciril Zovko, ostalo je nejasno. Riječ je o kanadsko-hrvatskom poduzetniku iz dijaspore, koji je sagradio Importanne Centar između Esplanade i Glavnoga kolodvora s podzemnom garažom, te veliku Importanne Galleriju.

Prije 16 godina za njega je Vlasta Pavić u svom kratkom gradonačelnikovanju Zagrebom rekla da Gradu duguje 85 milijuna kuna, od čega njegova Galleria oko 72 milijuna, te da će podnijeti kaznenu prijavu protiv onoga tko je u tekst već prihvaćenoga GUP-a potajno ubacio, ispalo je da je krivotvorio odluku o legalizaciji devete i desete etaže Importanne Gallerije, što je značilo dogradnju. Pavić je mandat istekao u svibnju 2005. i od toga nije bilo ništa.

Kako je Ciril Zovko isplivao u ovoj priči, nije jasno nikome od većine u HGZ-u, koja je zgrožena planovima da tu bude, kako se u medijima nagađalo, hotel ili nešto slično.


"Prema statutu ne može predsjednik odluku o razrješenju članova ravnateljstva donijeti samovoljno", kazao je potpredsjednik Mladen Janjanin.


"On je koristio dio statuta u kojem stoji da ravnatelj može razriješiti ravnateljstvo, ali ne navodi nastavak u kojem stoji 'ako ne postoji ni jedno drugo tijelo nadležno za to'. On je, znači, ravnatelj samo do 28. 11., a zapravo više nije niti član jer smo ga mi na sjednici izbacili", kazala je Balić.

Tomislav Mužek Svjetski tenor Kultura 'Dok sam studirao u Beču, ljeti bih ocu išao raditi na bauštelu'


Kako je uopće Đurić izabran za predsjednika? Jer u najmanju ruku je čudno da se planovi o prodaji zgrade stare 142 godine i izbacivanje HGZ-a rode u nečijoj glavi od danas do sutra.


"Niko Đurić je izabran nakon ostavke Marcela Bačića", kazala nam je Sadeta Midžić, druga potpredsjednica HGZ-a.


Rekla je da je Đurić izabran do kraja mandata prijašnjeg predsjednika HGZ-a Marcela Bačića, nakon njegove iznenadne ostavke u veljači, pa bi po tome Đuriću, sve da mu i nisu izglasali izbacivanje, mandat trajao samo do 28. studenog. A zašto je Bačić dao ostavku? Uvod su bile godine u kojima je bilo jasno da će HGZ ostati bez bitnog dijela prihoda nakon dovršetka zgrade Muzičke akademije, jer akademija više neće održavati dio nastave u Gundulićevoj 6, za što je plaćala HGZ-u.


"Trebalo je iznajmiti neke od prostora, s čime se Bačić nije slagao", kazala nam je Naima Balić, predsjednica Časnog suda.


"Tko god se javljao, nije bio dovoljno dobar jer je to HGZ koji ima auru, povijest, tu je svirao Liszt. Svi mi u ravnateljstvu, dr. Snješka Knežević, Sandra Božić, ja, svi smo pisali naše mišljenje o Zavodu. Međutim, profesor Bačić je osoba previše zaokupljena svojim pisanjem, previše živi u svom svijetu, nije htio ništa od toga prihvatiti. HGZ je udruga, nije mogao dobiti kredit", rekla je o problemu u mandatu inače umirovljenog profesora Akademije likovnih umjetnosti.


Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

Svi oni kažu da su Đurićeve tvrdnje o stečaju čista nebuloza. Kažu da je na računu HGZ-a u veljači bilo pola milijuna kuna, dovoljno za godinu i pol rada HGZ-a sve da nemaju niti lipe prihoda. Ipak, u veljači su odlučili što hitnije prionuti pronalasku novih prihoda i onda se netko sjetio predložiti Đurića koji je svirao u orkestru HGZ-a.


"Njega su predložile tri gospođe iz orkestra. Od nas ga nitko nije poznavao. Izabrano je ravnateljstvo i sva tijela na rok do 28. studenog, a ravnateljstvo je izabralo njega, računajući da je advokat, da će biti dobar u tome, ne znajući s kime imaju posla", pričala nam je Balić.


Ispalo je da je nitko iz Ravnateljstva nije znao o čovjeku više osim da svira u orkestru i da je umirovljeni odvjetnik.


"Kad sam ga čula na toj tzv. izvještajnoj konferenciji, to je bilo strašno. Taj čovjek je lupao rukom po stolu. Poveo je svog advokata da sjedi pored njega. Da. Optužio nas je da smo mi krivi za sve. To je bio prvi susret s njim da sam ga čula i vidjela što govori. Više nikad nije sazvao ravnateljstvo. Svi smo bili zgroženi."

Njena kolegica Midžić rekla je da je među članovima Časnog suda koji su nakon prijedloga o prodaji tražili Đurićevu ostavku bio i Silvio Foretić.

Leonard Jakovina Leo Jakovina Kultura Curama bih lagao da idem na nogomet, ne na balet


"On je zbilja ugledni kompozitor koji je bio profesor u Njemačkoj na muzičkoj akademiji i zna kako funkcionira kulturna ustanova. Pa i Marino Tušek, diplomirani dirigent", kazala nam je Midžić.

Zgrada je, inače, pod zaštitom Ministarstva kulture. Zabarikadiranog Đurića u ponedjeljak nije uspjela privoljeti na suradnju niti pročelnica za kulturu Grada Zagreba Ana Lederer. Iz njenog ureda priopćeno nam je da je zgrada imovina udruge, ali ipak:

"Predmetna zgrada zaštićeni je spomenik kulture te se za bilo kakve prenamjene prostora koje nisu vezane uz obavljanje kulturne djelatnosti moraju ishoditi sve potrebne dozvole. Apeliramo stoga na predsjednika HGZ-a da pri donošenju bilo kakvih odluka vodi računa o toj činjenici."

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.