Kultura
821 prikaza

U Hrvatsku donose tango iz argentinskih luka i bordela

Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta
Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta
Uoči Zagreb Guitar Festivala, Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta o glazbenim avanturama od St. Peterburga do Austina u Teksasu

Iz argentinskih luka i bordela, gdje se miješao siromašni puk, robovi i imigranti raznih nacionalnosti, u europske plesne dvorane 1911. godine pristigao je tango. "Muzika imigranata", kako su je ispočetka zvali, bila je sirova ulična poezija o težini života, ljubavi, samoći i velikim snovima, no ubrzo je poprimila neviđenu popularnost i ušla u finije prostore, među višu klasu; postala je muzika u kojoj podjednako uživaju i bogati i siromašni. I dok su prvi ritmovi tanga bili živopisni i brzi, nakon 1920. tango dobiva malo melankoličnije note.

Pedesetih i šezdesetih popularnost tanga jenjava, plesne dvorane i klubovi se zatvaraju, a orkestar s 15 muzičara pada na samo tri ili četiri. Sve do pojave Astora Piazzolle, svirača bandoneona, koji je s tangom otišao korak dalje, osvježio ga je i vratio mu stari sjaj. Popularni argentinski tango plesač Carlos Gavito rekao je kako "misli da su u krivu oni koji kažu da ne možeš plesati tango ako nisi Argentinac.

Balerina pleše Plesačice iz podzemlja Kultura Tajni život balerina: Zbog plesa riskiraju život

Tango je bio imigrantska muzika, tako da nema nacionalnost. Njegova jedina putovnica je osjećaj." UNESCO je 2009. godine proglasio tango nematerijalnom kulturnom baštinom, što je naposljetku postala potvrda da podjednako pripada svima koji ga vole i u njemu pronalaze strast.

Na ovogodišnjem Zagreb Guitar Festivalu 2. travnja održat će se noć tanga, a na njoj će nastupiti gitarist Giampaolo Bandini i svirač bandoneona Cesare Chiacchiaretta, koji čine tango duo Bandini & Chiacchiaretta. Ovaj talijanski dvojac postoji od 2002. godine, a otad su proputovali cijeli svijet, od Meksika i SAD-a, Mađarske i Turske, pa do Koreje i Rusije.

Od nježnih lirskih melodija pa do strastvenih zaleta i filmskih dionica na tragu Ennija Morriconea, ovaj bend na čaroban način oživljava tango standarde i u njih unosi vlastiti sentiment. Izdali su dva nosača zvuka, "Luminosa Buenos Aires" i "Hombres de tango", koji su prodani u više od deset tisuća primjeraka i na kojima se mogu naći tango klasici Carlosa Gardela, Astora Piazzolle i Osvalda Pugliesea.

"Počeli smo iz zabave svirati neke Piazzolline komade poput ‘Histoire du tango’ i naravno divni ‘Double Concierrto’ koji je sam Piazzolla napisao za gitaru, bandoneon i orkestar. Nakon toga odmah smo pomislili da bi bilo fantastično svirati argentinsku muziku", uoči zagrebačkoga koncerta otkriva Giampaolo Bandini.

Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta | Author: Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta

Iako tango danas najviše podsjeća na turističku razglednicu iz Buenos Airesa, osobito za laike, Bandini govori da tango nije samo simbol Argentine, niti je samo muzika za plesače i turiste.

"To je način promišljanja života i za svirače tanga je važno znati povijest i kulturu Argentine. Mi smo Talijani i iz toga razloga pokušavamo dati nešto kulturološki svoje. No isto tako smo klasični muzičari i pokušavamo donijeti eleganciju, profinjenost i dubinu klasične muzike u tango", govori.

Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta upoznali su se prije dvadeset godina na muzičkom natjecanju te su ubrzo počeli zajedno svirati Piazzollinu muziku. Bandini na gitari, a Chiacchiaretta na bandoneonu. Kažu da vole svirati u svakoj državi svijeta, a svugdje gdje dođu, publika od njih želi emocije. A sa svojim čarobnim muziciranjem, oni im to i prenose. Publika kući odlazi emotivna, no vesela duha, željna da ih ponovno čuje.

"Želimo prenijeti svoju strast za muzikom, kao i veselje, no i tugu. Koncert je samo kratak trenutak u životu."

Njih dvojica dolaze iz dva različita grada u Italiji. Giampaolo živi u Parmi, a Cesare u Pescari. Puno vremena provode u inozemstvu, ali obojica predaju na konzervatoriju. Kako obojica imaju obitelji, vremena je naravno uvijek malo da se pomire profesionalni i privatni život, osobito kad se tako mnogo putuje. Giampaolo uz gitaru rado fotografira, a Cesare kuha. No ipak su im najveća strast gitara i bandoneon.

Isabele Schad Kult tijela Kultura "Dajem vam nasilje, senzualnost i brigu!"

Kako su klasični muzičari, vole slušati sve velike skladatelje, a osobito Bacha, Schuberta, Beethovena i Bramsa, no naravno i Astora Piazzollu koji je već godinama na njihovom repertoaru

 "Život profesionalnih muzičara je težak, ali veoma zanimljiv. Znamo da nije jednostavno stvoriti svoj prostor u svijetu muzike, no vjerojatno je jednostavnije nego što je to bilo u prošlosti. Danas imamo društvene medije, svatko se može upoznati s tvojim radom i kontaktirati te", iskreno će Bandini.

A među svoje najdraže iskustvo otkad postoje kao duo navode svoj prvi koncert u filharmoniji u Sant Petersburgu i koncert koji se dogodio nekoliko godina poslije toga u koncertnoj dvorani Čajkovski u Moskvi. No kaže da imaju i sjajnih iskustava s prvih nastupa u Sjedinjenim državama, kad su nastupali u Austinu u Teksasu. Bio je to debitantski nastup pred Amerikancima, i po atmosferi toliko drugačiji od onog ruskog, no jednako uzbudljiv.

Tango je otpočetka poznat kao muzika koja je bliska sentimentu koji spaja ljude, a udaljena od svega što bi ih moglo razdvojiti, poput politike ili religije. U stihovima poznatih tango skladbi nikad se ništa nije moglo naći o politici. Zamaraju li se njih dvojica politikom?

Larisa Lipovac Larisa Lipovac Kultura "S Goranom nema drame, podrška mi je i nakon rastave"

"Muzika je tako daleko od politike, naravno da smo zainteresirani za nju, ali mi smo umjetnici. Želimo dirnuti duše, nudimo prijateljstvo, lijepe snove, nešto veoma različito od loše politike mnogih zemalja, uključujući i Italiju."

Što se tiče planova za budućnost, nakon Zagreb Guitar Festivala nastupit će prvi puta u San Franciscu i Indianapolisu, ponovno u Saint Petersburgu, Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Rusiji i Francuskoj. A Zagrebu će premijerno pokloniti izvedbu pjesme "Folia a travers de los siglos" koju je specijalno za njih napisao legendarni kubanski skladatelj Leo Brouwer. O tangu se, kao što je rekao Luis Borges, može debatirati, i postoje debate o njemu, ali još uvijek, kao i sve što je autentično, ostaje tajnom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.