Prošlog sam listopada bila pozvana na festival u Cluj. Na samom početku, pri pozivu, učinilo mi se cijelo to putovanje dalekim, kompliciranim, nedovoljno atraktivnim, mogućim istraživanjem nečega što mi se već unaprijed i dodatno neće svidjeti, ukratko - izgubljenim vremenom. I kao što to već biva, opterećena često nekim tuđim predrasudama koje brzinski transformiram u vlastite, ostala sam zapanjena gradom u koji sam doputovala. Cluj-Napoca je, naime, sve osim bezličnog mjesta zagubljenog negdje u rumunjskoj provinciji. Osim što je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije, poznat kao rodni grad ugarsko-hrvatskoga kralja Matije Korvina, Cluj ima nešto od austrougarske ne samo arhitektonske nego i multikulturalne zavodljivosti, koja se danas rijetko zapaža daleko od Beča i Budimpešte jer se tijekom više od jednog stoljeća zagubila u raznim povijesnim nedaćama - u luku od komunizma do nikada dovršene europske tranzicije. Velik je to studentski grad, središte farmaceutske i IT industrije, uz ostalo grad prijatelj Zagreba, što rijetko koji Zagrepčanin zna. Grad je to koji ima dva velika kazališta - rumunjsko Nacionalno kazalište "Lucian Blaga" i Državno mađarsko kazalište. Ovo prvo gradili su Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, isti arhitekti koji potpisuju izgled zagrebačkog HNK kao i ostalih 46 teatara po cijeloj monarhiji, a pozornicu dijeli s Rumunjskom nacionalnom operom. Drugo, Mađarsko kazalište, osnovano je 1792. godine kao prva mađarska kazališna družina u Transilvaniji, dok mu je zgrada izgrađena na samom početku 20. stoljeća. To kazalište, u kojem se predstave izvode na mađarskom jeziku, djeluje kao repertoarno kazalište, a u potpunosti ga subvencionira rumunjsko Ministarstvo kulture.
Vratila sam se u Cluj i ovog listopada, sad s velikim uzbuđenjem i veseljem zbog povratka. U međuvremenu ulice i zgrade koje su se prošle godine obnavljale, obnovljene su, uz rekonstruirani šarm onog prošlog zavodljivog vremena. Uz njih su u prostoru cijeloga grada, raspoređeni iznimno privlačni i zanimljivi primjeri suvremene arhitekture koji smiono vode nijem, ali svakako uzbudljiv dijalog s baštinom i poviješću. Uz sveprisutnu energiju studenata koji u poslijepodnevnim satima "okupiraju" grad, gotovo se posvuda prepoznaju atributi njegove "zelene" osviještenosti. U Cluju su početkom godine organizirali međunarodni hidrološko-klimatološki znanstveni skup o zraku i vodi, a postao je zanimljiv medijima po inovativnom projektu čiji je cilj "potaknuti širu javnost da uvede više sporta i kretanja u svoju svakodnevicu". U njemu se, naime, na jednoj "pametnoj" autobusnoj postaji karta za vožnju može platiti - čučnjevima. Odabrana vježba je bazična, ne preteška, s velikom zdravstvenom dobrobiti za one koji je uključe u svoj svakodnevni život - objasnili su u najavi projekta. Softver postavljenog uređaja mjeri pokrete osobe koja izvodi čučnjeve i, kad zabilježi niz od 20, ispisuje kartu, koja vrijedi u urbanom području Cluj-Napoce. Postoji i vremenski limit: 20 čučnjeva treba napraviti u dvije minute, a ovako kupljena karta nazvana je "ulaznica na zdravlje". Istaknuli su kako su "inicijatori na najbolji mogući način spojili tehnologiju, fizičku aktivnost, promociju javnog prijevoza i zabavu za one koji se okušaju u dobivanju besplatne vožnje".
Za razliku od Zagreba, gdje se ne nedjeljom teško može pronaći otvorena pekarnica, u Cluju nedjeljom rade knjižare, kojih u centru ima više desetaka. Umjetnički muzej Cluj-Napoca ponosi se s 12.000 slika, skulptura, grafika i dekorativne umjetnosti od 16. do 21. stoljeća s prostora Rumunjske, ali i cijele Europe. Nacionalna umjetnička galerija, koja djeluje u sklopu muzeja, nudi koherentan prikaz četiri stoljeća nacionalne likovne umjetnosti naglašavajući u svom postavu umjetnički fenomen Transilvanije, odnosno karakterističan aspekt njezine multikulturalne specifičnosti, čime se sugerira i složenost odnosa između umjetnosti u Rumunjskoj te glavnih tendencija europske umjetnosti. Godine 2014. u Cluju je otvorena galerija IAGA Suvremena umjetnost. Nastala je iz poduzetničke želje kolekcionara Alberta Perobellija, a uključuje pažljiv odabir djela moderne umjetnosti, "koja treba shvatiti kao trenutke razmišljanja o evoluciji suvremenih jezika i mjesta usporedbe između raznih umjetničkih istraživanja". Galerija promovira rumunjske, talijanske, poljske, moldavske… suvremene umjetnike, s fokusom na mlade umjetnike, a iznimno je aktivna na međunarodnom umjetničkom tržištu, što dokazuje mnogobrojnim suradnjama sa svjetski priznatim umjetničkim institucijama i galerijama te međunarodnim umjetničkim sajmovima.
U Cluju se godišnje organizira dvadesetak festivala - od festivala poezije pod nazivom Transylvania International Spoken Word Festival, preko Transylvania International Film Festivala, Comedy Cluj International Festivala, do kazališnog festivala International Meeting in Cluj, koji se već 12 godina odvija u rumunjskom Nacionalnom teatru i koji predstavlja najbolje primjere recentnog rumunjskoga kazališta, ali okuplja i producente, teatrologe i kazališne kritičare iz cijelog svijeta. Odavno je poznato kako provincija više nije geografski pojam nego su kriteriji pri njezinu definiranju određeni riječima kao što su manjak ambicije, razvoja, napretka, talenta, htijenja, nakana, vizija, nastojanja… Cluj već dugo očito nije u toj kategoriji.
