Upravljačka garnitura koju je na HRT-u postavio sad već tehnički ministar Zlatko Hasanbegović, samo nekoliko dana nakon što je s Trećeg programa Hrvatskog radija skinula najslušaniju emisiju, sad s Trećeg programa televizije skida i jednu najgledaniju emisiju. U oba slučaja riječ je o programu iz kulture, a javnost za skoro skidanje televizijske emisije "Dobro jutro: kultura" ne bi ni znala da to na Facebooku nije objavio njen voditelj Miran Kurspahić, kazališni redatelj i glumac.
On nam je rekao da emisije u financijskom planu za narednu sezonu jednostavno nema, što znači samo jedno. Emisija je, kaže, bila jako dobro gledana, koštala je jako malo, bio je posrijedi isključivo domaći program...
"Drukčiji pristup kulturi kakav smo imali tri godine pokazao se opravdan. Imali smo svoju publiku i ne znam što je i koga iritiralo u emisiji. Čuo sam da se sprema druga emisija u drugom terminu, koja je zapravo copy-paste naše emisije. Nitko se nije ni očitovao o ukidanju emsiji niti objasnio čime nisu zadovoljni. Neću šaptom pasti, želim do kraja izgurati, dobiti odgovore na pitanja - tko, kako, zašto. Cijela ekipa na čelu s urednicom Gabrijelom Peričić je ogorčena jer se takav projekt skida bez riječi objašnjena", kazao nam je Kurspahić. Ovim slučajem još se produžio popis žrtava iz kulture koje se stavljaju Hasanbegoviću na dušu. Prije nekoliko dana pisali smo o ukidanju emisije Ivice Prtenjače "Jutro na Trećem" na Trećem programu Hrvatskog radija.
Emisija nagrađivanog književnog autora bila je najslušanija na tom programu. Da stvar nema veze sa strukom, jasno je i iz ukidanja emisija "Skrivena strana dana", te "Audiodoc" na istom programu urednice Ljubice Letinić, i to unatoč tome što je Letinić prije samo dva mjeseca za potonju emisiju dobila HND-ovu godišnju nagradu za radijski program.
Nema veze s profesijom, ali ima veze s ideologijom, jer je "Skrivenu stranu dana" krajem 2013. Željka Markić tražila da se cenzurira. A i emisije koje su najavljene na Trećem programu HR-a umjesto ukinutih, uvelike su vjerskog karaktera, koje bi trebali voditi ljudi koji u novinarskom profesionalnom smislu nisu ostavili ili nikakav ili nikakav zamjetljiv trag.
Zbog svega ovoga, za četvrtak u Zagrebu inicijativa "Dosta je čistke – sloboda trećima!" sprema veliki prosvjedni skup na Trgu žrtava fašizma, u susjedstvu HDZ-ove partijske središnjice. Inicijativa "Kulturnjaci 2016." koja okuplja kakvih 5000 ljudi u Hrvatskoj koji se bave kulturom, ovakvo ponašanje vlasti koja je zapravo politički pala, naziva "nezapamćenim Blitzkriegom na kulturu".
Hasanbegović je kao HDZ-ov ministar s krajnje ozbiljnom pronacističkom hipotekom, koji se Tomislava Karamarka nije odrekao do danas, prve je smjene započeo još u siječnju. Tada je zbrisao Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, a mediji su ga zauzvrat optužili da time priprema teren za Karamarkovo predizborno obećanje da će "kad oni dođu na vlast, svatko moći govoriti što hoće, ali u svoja četiri zida".
Potom je u ožujku Mirjana Rakić uklonjena predsjednica Vijeća za elektroničke medije, a potom i svi ostali članovi, da bi već prvim sljedećim potezom smijenjeno vodstvo HRT-a, počev s postavljanjem v. d. ravnatelja Siniše Kovačića. Do danas je domino efektom na svim razinama HRT-a smijenjeno više od 70 urednica i urednika, od kojih su među posljednjima urednici Hrvatskog radija Split i Rijeka.
U međuvremenu je Prisavljem krenuo kružiti vic da se kompletan HRT 1 prebacuje u HRT 4, kao i obratno, a gledanost središnjeg Dnevnika HRT-a doslovno je desetkovana, jer građanima nije nimalo sjelo na što nalikuju sve te promjene. Hasanbegovića optužuju i hrvatski filmaši; prvo zato što je dopustio da se oteže s potpisivanjem jednogodišnjeg ugovora s HAVC-om, što je dovelo do pola godine do godine dana gubitaka filmaša.
Usput je smijenio Sanju Ravlić koja je godinama plasirala hrvatski film i dovela ga do četvrtog mjesta po iskorištavanju europskih fondova. Istodobno, Hasanbegović je za svoju zamjenicu, primjerice, uzeo Anu Lederer, ženu kojoj je nalaz Državne revizije za 2013., dok je ona bila intendantica HNK Zagreb, pronašao brojne i teške nepravilnosti u radu.
