Šesti po redu festival Miroslav Krleža posvećen je putovanju kroz vrijeme i prostor iscrtano prije svega Aretejem kao i nekim drugim motivski prizvanim Krležinim likovima pod tematskim kompleksom Vječni apatridi: ljubav i politika.
Ukratko, riječ je o onoj istinskoj politici, odnosno riječima Kamila Emeričkog: "Nikada me nije interesirala politika kao politika, mislim kao karijera! To što mene interesira to je ova moja zemlja, eto, ova smrdljiva krčma ovdje, onaj krastavi pas na lancu tamo u onom blatu, ovaj bordel, ovi Cigani, ove kurve koje urlaju pijano, ovaj mrak moje rođene zemlje"… (5. knjiga Zastava)
Od kada se javio Legendom 1914., do danas, oko Krleže se razvijaju prijepori. Nitko ga neće. Ni lijevi ni desni. Pouzdan je svjedok morala i mentaliteta. I zatucanosti lijepe naše domovine. Krležino impresivno djelo nastajalo je u otporima. Ništa se nije promijenilo za stotinu godina. "Pokret otpora" još je živ i daje spasonosnu živost Krležinom djelu. Festival Miroslav Krleža radi na umjetničkom višeglasju. Uronjen je u naš prostor i naše vrijeme. Mjeri ritam nemira vijeka – Hrvatske, Europe i svijeta. Spaja različite generacije, poetike i širi polja djelovanja. Na putu približavanja Krleži razvijamo gerilske principe djelovanja.
Projekt Krleža djeluje u slici razrušenog svijeta poput Areteja, poput Morgensa, poput vječnih A/apartida u ovoj humanitarnoj krizi. Svi smo izgubili tlo pod nogama. Neprestano smo na početku. Bez pouzdanih orijentira. Oko Krleže okupili smo divne suradnice/ke koje pokreće ljubav na putu približavanja Krleži. Zahvalni smo svima koji su nas podržali. Hvala i onima koji opstruiraju. Da nije njih, Krleža ne bi bio u svom prirodnom ambijentu. Izgubio bi se njegov polemički šarm.
Šesto festivalsko izdanje otvorit ćemo gostovanjem beogradske predstave U agoniji (redateljica: Ane Đorđević), a iz prethodnoga festivalskoga izdanja reprizirat ćemo Šest lica Ane Borongay (redateljica: Natalija Manojlović). Festivalsku avanturu nastavljamo premijerom Krležinog Areteja (koga su osmislili Goran Matović i Morana Foretić), zatim predstavama Krležina Bobočka (režija: Ivan Leo Lemo) i Doviđenja na ne-bu – Razgovori s Krležom (redatelj: Ivan Planinić). I završno slijedi glazbena predstava Balade Petrice Kerempuha (autorski rad: Veno Mušinović, glazbu osmislili: Vedran Živković i Nikola Švenda).
Po prvi put bit će dodijeljene nagrade najboljoj glumici i glumcu Festivala – Krležin štap i Belinu ogrlica koje je kreirala Diana Sokolić.
U popratnom programu zamislili smo Razgovore u Krležinom vrtu (o knjizi Avangarda krležiana Predraga Brebanovića i zborniku radova Povratak Miroslava Krleže, ur. Tomislav Brlek), priređujemo reprint Krležinog Pana iz 1917. (stota obljetnica objavljivanja), predstavljamo zbornik studentskih radova Krležin EU/ropski furiosum te izložbu Krleža/Babić kao i hepening Krleža pred zatvorenim zagrebačkim tvornicama. Festivalsko događanje popratnoga programa završava tradicionalnim gastronomsko-nadrealističkom susretom Doručak kod Krleže (u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja) sa završnim večernjim programom zatvaranja.
