Kultura
4127 prikaza

"Po nacionalnosti sam se na popisu izjasnio kao 'Rh+'"

Igor Mandić
Nel Pavletić/PIXSELL
Briljirao je na FALIŠ-u, donosimo izbor njegovih izjava o marksizmu po Grouchou Marxu do Tita koji tuče na izborima i u Hrvatskoj i u Srbiji

O 'životu i drugim demonima' govorio je u petak, trećeg dana 7. Festivala alternative i ljevice (FALIŠ) Igor Mandić, književni kritičar, esejist, kolumnist i polemičar, podrijetlom iz Šibenika, objavila je HINA. Agencija je, međutim, prečula sve ono što je Mandić rekao o posljednjim napatima na nacionalne manjine u Hrvatskoj, a i o mnogim drugim stvarima.

Mandić je ponovio svoju tezu o Hrvatskoj kao promašenoj državi, pišu Novosti, kazavši da je izišla iz jedne državne zajednice koja se na prilično glup način branila od toga.

"Najprije su se pobunili hrvatski građani srpske nacionalnosti jer im je zasmetala relativizacija ustaške prakse. Na to je odgovoreno silom, pa je reakcija dovela do akcije pa dalje do reakcije, tako da sada samo možemo pitati tko je bio prvi Adam ili Eva?", objasnio je Mandić i dodao da je i Srbija, koja je odvojena od svog tijela, također promašena država.

Igor Mandić | Author: Petar Glebov/PIXSELL Petar Glebov/PIXSELL

"Ne tvrdim da trebamo opet biti zajedno. Možda bi mogli naći neki zajednički život, ne kao pojedinci jer oko toga uglavnom nema problema, nego kao etničke konglomeracije. Ljudi se međusobno posjećuju, a političke elite su jedine koje se ne žele združiti", rekao je.

Mandić je govorio i o pojedinačnim slučajevima premlaćivanja s motivima mržnje, što su masovno zaredali.

"Ono što se dogodilo tokom rata ne može se ni izbrisati niti popraviti, ali kad čujemo da se napadi u Uzdolju i Đevrskama tumače kao izolirani incident i huliganizam, kao što je to napravila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, jasno je da nešto ne valja. Sofisti su imali zanimljivo pitanje: čini li jedno zrno gomilu pšenice? Pa bi krenuli od jednog zrna koje nije gomila, pa pet, deset, sto, hiljadu zrna koji i dalje nisu gomila. Ali hiljadu i jedno zrno postane gomila. Dakle, čini li jedno zrno gomilu? Ti napadi nisu incidenti, kao što neki tvrde, nego dio neoustaškog projekta", rekao je u otvorenom intervjuu književnoj teoretičarki Katarini Luketić.

Na FALIŠ-u je Mandić govorio i o svom djetinjstvu u Šibeniku. Tog se grada Mandić zapravo ne sjeća najbolje iz djetinjstva, jer se već sa osam godina s roditeljima preselio u Split.

Igor Mandić Igor Mandić Life "Srbi su rekli - nikad više sa Hrvatima. I nemojte!"

"Otac Emil držao je knjižaru na vrhu Kalelarge, a majka je radila u toj knjižari i bavila se svime vezanim uz taj posao. Šibenika se najviše sjećam baš po toj knjižari, i ovim uskim uličicama po gradu, 'masnoj' i onim kalama po Varoši", rekao je Mandić s kojim je razgovarala Katarina Luketić.

Iz Šibenika obitelj Mandić preselila se 1948. godine u Split, kad im je država nacionalizirala knjižaru.

"Mali poduzetnici su tada smatrani za male kapitaliste, a danas ih tapšu po ramenu. Knjižaru su likvidirale Narodne novine na način da je dio pripao njima, drugi mali dio mom ocu, a ostatak likvidatoru. Zapravo u njegovom džepu. Znam i kako se zove, ali mu neću spominjati ime, možda je još živ", kazao je Mandić na Maloj loži.

Igor Mandić | Author: Duško Jaramaz/Pixsell Duško Jaramaz/Pixsell

Ocijenio je kako su razlike između Šibenika, Splita i Zagreba u kojeg se kasnije odselio, velike. I sad mi fali Mediteran, ali ne kao Split ili Šibenik već kao toplina juga, objasnio je.

Opisao je anegdotu po kojoj se na jednom popisu stanovništva izjasnio kao Rh+. Međutim, priznao je da je to bila samo šala.

"Ni danas ne smatram da je hrvatstvo ili srpstvo neka vrlina, kako misle mnogi. Srž hrvatstva je kod njih antisrpstvo, a ja nikad nisam želio biti takav. Nikad nisam preporučao nekakav novi oblik zajedničkog života, ali valjda je neki pristojan suživot na ovim prostorima ipak moguć", dodao je.

Sad ću vam reći zašto je Tito volio Krležu...

Publici na Maloj loži Mandić je također rekao i kako bi komunist koji bi mijenjao svijet, trebao najprije svojim djelima pokazati da nije samo salonski ljevičar.

Mandić je ljut na sve oko sebe, a najviše na samog sebe baš zbog starosti. Prema njegovu tumačenju prva europska napisana riječ je baš 'srdžba', i to ona Ahilova iz Homerove Ilijade.

"Nemojte ni pomisliti da je prva napisana europska riječ iz Biblije. Kršćanstvo je nastalo u Aziji i Europljanima je nametnuto. Unovačeni smo u kršćansko roblje silom, ljudi nisu birali svog pastira", mišljenja je Mandić.

Mandić je pričao i o problemima koje je imao u bivšoj državi i o nekoliko otkaza koje je dobio zbog svoje ljubavi prema polemici.

Igor Mandić Prorok pred smrt Top News 'Prije ili kasnije stvorit ćemo novu Jugoslaviju'

"Uzori su mi bili moj pravi otac Emil, u intelektualnom smislu Krleža, a sudbinski Tito. Zadnju dvojicu sam usvojio. Govori se oduvijek dok ne ubiješ oca ne možeš postati glavni u čoporu. Sa svom trojicom sam raskrstio, ne samo zbog toga što su mrtvi. Ja sam trostruki ocoubojica", pričao je Mandić.

U svom stilu objasnio je kako je htio biti član partije, ali partija nije htjela njega još od gimnazijskih dana kad su ga zvali Fritz.

Poznavatelji Igora Mandića neće biti šokirani ovakvim stilom. Prije dvije godine kod Aleksandra Stankovića u "Nedjeljom u dva" ispričao se za to što još nije umro i s pilom naopako pretvorio Stankovićevu emisiju u nekrolog samom sebi. U intervjuu za Express prije dvije godine ponudio se za "nabijanje na književni ražanj", ali je ipak vješto uzmaknuo dokazujući da je još vitalan. To što je HAZU obilježio smrt akademika Milana Moguša, a nije Stanka Lasića, iako je ovaj "napisavo više teksta od cijelog akademijinog razreda za književnost", objasnio je time što je HAZU katolibanski.

Igor Mandić | Author: Marko Prpić/PIXSELL Marko Prpić/PIXSELL

" Ma, vrlo važno, HAZU. Ionako me tamo nikad neće primiti. Nikad ne bih ni ušao u klub koji prima ovakve kao ja, kako bi rekao Groucho Marx, još jedan veliki marksist", dijagnosticirao je HAZU.

Za Tita je rekao da je imao "smiješan odnos prema intelektualcima (koji 'ruju i rovare'), a to što je Krležu ipak volio, objasnio je ovako: "Sumnjam da ga je puno čitao." Za Domovinski rat rekao je da je primijetio jednu povijesnu ironiju:

"Otprilike onoliko Srba koliko smo istjerali, što istjerali, što pobili tijekom takozvanog Domovinskog rata, otprilike se toliko Hrvata kasnije iselilo. Otprilike, između 250 i 400 tisuća s jedne i druge strane je nestalo, nisu više tu. Koliko je Srba otišlo, toliko se Hrvata, više-manje mladih Hrvata, iselilo iz zemlje."

A zbog ovoga je Domovinski rat "tzv."

Zašto Mandić Domovinski rat naziva "takozvanim"? Ne zato što je taj izraz smislio Denis Kuljiš s Markom Grčićem jer im je naziv bio zgodan za opremu nekog članka u novinama, što je povijesna činjenica nego zato...:

"... što je to replika ruskog Otadžbinskog rata, što mu dođe na isto."

Stoga jasno da vrlo udaljena desnica "s one strane" čega god, od Mandića dobiva čir na želucu i prije nego što ovaj kaže, primjerice, da Zagreb ili Hrvatska nisu "osposobljeni biti moderna civilizacija". Posebno kad ovaj napiše knjigu "Slobodu lajanja/ Zazeto, Hrvat" s tekstovima iz socijalistčkog i postsocijalističkog razdoblja. Za svoj vjerski život Igor Mandić kaže da je bio vjernik do 16. godine.

Fotografije partizana iz knjige "Crveno svjetlo" Davora Konjikušića Crveno svjetlo Kultura Dosad neviđene slike: Goli partizani na kupanju

"Otada nemam veze s bilo kojom religijom, najprije kršćanskom, a kasnije sam postao apostata, otpadnik od svih religija, od svih pitanja o bogu. Katkad su mi istočnjačke religije nešto bliže, ali samo kao podsjetnik koliko je Zapadna Europa upropaštena kršćanstvom. Ovo zvuči grozno, ali ja tvrdim da je Biblija knjiga koja je upropastila Europu", objašnjavao je Mandić u Expressu.

On je objasnio da je problem u tome što ta religija nije nastala u Europi, ne u Rimu, nego u Jeruzalemu.

"Kršćanstvo je upropastilo dotadašnji grčko-rimski svijet koji je, doduše, imao svojih politeističkih mana", rekao je.

Rašeta ga je na to pitao zbog čega.

Igor Mandić | Author: Petar Glebov/PIXSELL Petar Glebov/PIXSELL

"Zato što ga je zakrvilo! Najprije je ljudima pružilo lažnu nadu u spasenje, a zatim ih optužilo za to spasenje pripisujući svima krivnju za istočni grijeh. Smrt je kazna za seksualnost, što su tek kasnije shvatili frojdovci. To je religija koja prijeti smrću, kao osvetom za griješni život. Pa to je jezivo. Kakva je to religija koja ne može vjerovati u nekog dobrog boga, nego vjeruje u zlog boga koji nas kažnjava? Strah od boga je ono što je upropastilo Europu, a druga je stvar što je kasniji crkveni raskol 1054. bio najgora stvar koja se dogodila. Popovi u mantijama posvađali su se oko neke pogače, potom razdijelili istočnu i zapadnu crkvu, da bi iz nje izašle sve ove nevolje s kojima imamo posla sve do danas. I takozvani Domovinski rat je proizašao iz tog raskola."

U intervjuu za Nedeljnik objašnjavao je prošle godine da je NOB bio jedini povijesni trenutak u kojem je uspjelo stvaranje samostalne Hrvatske.

Prognoza: Tito - A. Vučić 10:0

"Kroz povijest su svi pokušaji stvaranja samostalne Hrvatske uvijek propadali, osim pokreta u NOR-u pod vodstvom komunista koji je Hrvatskoj dao samostalnu republiku kao dobru državicu jedne impozantne srednjoeuropske zemlje. Ali kroz povijest, od stoljeća sedmog, to je šlager koji je uzet kao poluhimna Hrvatske, tu i tamo, svakih 100 godina dogodila bi se grupica nekih ljudi, plemića, koji bi se okupili da idejom da se odcijepe, bilo od Mlečana, Turaka, Austrijanaca, sa idejom da naprave svoju zemlju. Nikad nisu uspjeli. Nikad projekt Hrvatske nije uspijevao do 1945."

I opet je Mandić pljuštao vrlo neugodnim činjenicama po ekstremiste, u ovom slučaju srpske, da bi se povremeno dotakao i hrvatskih. Novinar ga je zamolio da komentira rezultat ankete iz 2018. po kojima bi Josip Broz Tito, da je živ i relativno zdrav, na izborima potukao Aleksandra Vučića čak i bez predizborne kampanje.

Fra Josip Markušić Fra Josip Markušić Life On je bio fratar kojemu su partizani ljubili ruke

" U socijalističkoj Jugoslaviji postojao je žal za Austrougarskom. Našem seljaku u dalmatinskim i drugim zagorama je više značio car Franjo nego partizanski vođa Tito. Ljudi se vraćaju u prošlost ne bi li pronašli zlatno vrijeme postojanja, a istina je da to zlatno vrijeme nikada nije postojalo. Ta jugonostalgija je u običnom puku, građanstvu, i te kako prisutna, ali nema načina da se artikulira jer prilike zahtijevaju velike sile", kazao je Mandić, pri čemu lako moguće da se referirao, barem dijelom, na Kroniku Velog mista Miljenka Smoje.

A kad su Mandića pitali koliko bi glasova Tito dobio u istoj anketi u Hrvatskoj:

"Pa, isto. U anketama koje sam objavljivao u svojim knjigama, uvijek je Tito bio prvi."