Po Ivančevićevu mišljenju, to je bila totalna destrukcija paviljona u funkcionalnom i oblikovnom smislu.
"Najdrastičnija i najagresivnija intervencija provedena je u središnjoj dvorani: uništen je prvobitni kružni balkon što je organički proizlazio iz tlocrtne strukture i podcrtavao je, a ugrađen je nepravilno uglati novi balkon, nasilno deformirajući kružni oblik jezgre u trapezoidni", ističe Ivančević dodajući kako je tom intervencijom iskazano nepojmljivo neprijateljstvo prema prethodnim arhitektima i njihovu "krugu" te je time zaboden nož u srce paviljona.
Ivančević je metodu tog zahvata nazvao imitativnom, a arhitektonsko-oblikovnu razinu provincijalnom.
"Ta adaptacija je izraz najgrubljeg i beskrupuloznog nasilja, koji nema veze s arhitekturom uopće, a najmanje s modernom arhitekturom", zapisao je Ivančević ustvrdivši da se još jedino na starim fotografijama može "doživjeti nekadašnja kvaliteta namjenski definiranih prostora, vidjeti kako je izvanredno vođeno svjetlo, kako cjelina odiše razboritošću bez krutosti i kako se prostori odlikuju jasnoćom, čistoćom i preglednošću te je očigledno kako su pružali bezbroj mogućnosti fleksibilnih rješenja i unutrašnjih promjenljivih adaptacija".
Početkom ‘90-ih HDLU se konačno vraća u Meštrovićev paviljon, a od 2001. počinje, prema projektu arhitekta Andrije Mutnjakovića, obnova objekta - uklanjaju se dogradnje nastale pri adaptaciji u džamiju, skidaju naslage s dvostruke kupole, ruše se armiranobetonska rebra itd., a zatim početkom ove godine počinje devastacija stubišta i prostora oko Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika na opće zgražanje Zagrepčana.
Premda se Grad Zagreb dičio da je riječ o prvoj fazi budućeg tzv. pješačkog centra izvrsnosti, sakaćenje na Trgu izazvalo je negodovanje svih relevantnih strukovnih udruženja, muzeja, fakultetskih katedri i ogorčenih građana, koji su javno upozorili na nelegitimnu devastaciju javnog prostora i paviljona. Udruženje hrvatskih arhitekata prozvalo je gradonačelnika Milana Bandića i gradsku upravu za devastaciju Meštrovićeva paviljona.
"Svaki aspekt djelovanja oko Meštrovićeva paviljona, od neprovođenja natječaja, preko opskurnih simulacija i de facto skrivanja projektne dokumentacije od očiju javnosti, do tvrdoglavog i apsolutistički obojenog stava u svrhu daljnjeg negativnog djelovanja prema javnoj površini je za čistu i nedvosmislenu osudu", navedeno je u priopćenju.
Muzej Ivana Meštrovića u otvorenom pismu ističe da je radovima na Meštrovićevu paviljonu taj spomenik kulture teško oštećen i da je povrijeđen članak 74. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za što je zapriječena novčana kazna od 50 do 500 tisuća kuna. Prozvano je i Ministarstvo kulture koje očito nije inspekcijskim nadzorom ispitalo trenutačno stanje i pregledalo postojeće dozvole te tako spriječilo "očigledno uništavanje i nezakonite radove".
Navodi se da je većina stuba na gornjem rubu u ravnini ophoda bila očuvana i cijela pa nije bilo nikakve potrebe za njihovim uklanjanjem, bušenjem i razbijanjem. Na kraju se zaključuje da bi iz poštovanja prema izvornoj ideji Ivana Meštrovića trebalo oštećene dijelove stuba, stepeništa i obruba Paviljona zamijeniti istim materijalom - bračkim kamenom, koji je dio arhitektonskog identiteta Meštrovićeve građevine.
Barbara Vujanović, kustosica Atelijera Meštrović, pojasnila je na Arteistu da se Meštrović upotrebom kvalitetnog bračkog kamena (u građevinu je ugrađeno sveukupno čak 2540 tona tog kamena) nadovezao na tradiciju gradnje u Hrvatskoj, ali i na aktualnu situaciju u Zagrebu. Naime, od bračkog kamena sagrađeni su katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Peristil Dioklecijanove palače u Splitu, a zgrade Burze, projekt Viktora Kovačića, također su optočene bračkim kamenom.
Inicijativa "Vratite magnoliju" je svim nadležnim inspekcijama prijavljivala sve nezakonitosti i nelogičnosti vezane za sporne radove na Trgu žrtava fašizma koji se izvode u prvoj fazi tzv. Pješačkog centra izvrsnosti. Zatim su udruge Zelena akcija i Pravo na grad podnijele nadležnom Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, a DORH je prijavu proslijedio Uskokovu odjelu specijaliziranom za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Umjesto zaključka, treba ponovno citirati Ivančevića, koji je već u spomenutom članku apelirao na vraćanje tog kulturno-umjetničkog spomenika nulte kategorije u prvobitni oblik. "Nevjerojatno je da taj idealni kružni, galerijski prostor, nastao desetak godina prije glasovitog valjkastog Wrightova muzeja Guggenheim u New Yorku, simbola moderne arhitekture, taj zagrebački spomenik arhitekture 20. stoljeća, nikad nije vraćen svome izvornom obliku i namjeni niti priznat u svojoj izvornoj vrijednosti", naglasio je Radovan Ivančević.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ovakvoj sterilnosti fali jos samo NPR. haknkrojc i stakleno zvono kao poklopac, mozda onda i Hitler uskrsne