Kultura
3725 prikaza

Otkrili tajnu od tisuća godina, počujte glazbu starih Grka

Svirač aule
Wikipedia
Od 16. stoljeća do sada skupljeno je oko 60 fragmenata, što na papiru što na kamenu, kompilirani su, prepisani i interpretirani

"Nitko nikada glazbu starih Grka nije uhvatio niti za glavu niti za rep, niti bude, to je ludost", rekao je 1932. muzikolog Wilfrid Perrett citirajući jednog profesora klasične filologije.

I zaista, ostala je enigma. Zna se da je glazba pratila radove Homera, Sapfo, pjesnika i tragičara, pa i kor tijekom izvedbi. Bilo je tu i plesa. U povijesnim tekstovima detaljno se piše o notama, ljestvicama i instrumentima. Lira i aulos (prethodnik oboe) stalno se spominju.

Usprkos, činilo se, brdu informacija, samu glazbu nitko nikada nije uspio reproducirati. Možda je to jer su podaci bili nepotpuni, ljestvice drugačije negoli današnje i nije bilo početne točke s koje krenuti. Antička grčka glazba proglašena je izgubljenom umjetnošću, piše IFLScience.

No, projekt pokrenut 2013. generirao je nevjerojatne uvide u to kako su stari Grci radili glazbu, i još važnije, kako je zvučala. Posebno je tome pripomoglo što su etnolozi i etnomuzikolozi uspješno rekonstruirali nekoliko glazbala koja sada zvuče kako su zvučala "tada".

Ritmovi i metrika su derivirani iz poezije, a temelje se na dužini sloga riječi koji onda stvaraju kratke ili duge tonove. Sam tempo, smatra se, nije bio fiksiran i imao je veze s time o kakvom je djelu riječ.

O melodiji i harmoniji su pisali Platon, Aristotel i Aristides (i to su samo neki), i neki su fragmenti "s notama" pronađeni u Firenci još u 16 stoljeću. Međutim to nije bilo dovoljno da si muzikolozi zamisle i ilustriraju zvuk.

Od 16. stoljeća do sada skupljeno je oko 60 fragmenata, što na papiru što na kamenu. Kompilirani su, prepisani i interpretirani.

Najraniji notni zapis sadrži dio iz Euripidove tragedije Orest iz 408. prije Krista. Bila je problematična za interpretaciju i zvučala gotovo vanzemaljski jer barata "četvrtinama" tonova, dok je zapadnjačko uho naučeno na cijele ili polovične tonove - ovo doživljavamo kao da netko stalno "falša".

No starogrčko je lamentiranje, čini se, zaista zvučalo vrlo slično ovome što možete čuti, a odsvirano je 2017. godine na Oxfordu. Kažu da klasična glazba počinje s gregorijanskim koralima, no i ovo pripada temeljima zapadne civilizacije. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.