Tog 8. lipnja 1708. španjolski galijun San José iznenada se zapalio uz obalu kod Cartagene u Kolumbiji. Brod je bio u bici s Britancima od kasnih poslijepodnevnih sati, da bi i prije večeri sa svoja 62 topa i svime ostalim nestao u Karipskom moru. S njom je potonulo gotovo 600 ljudi i 20 milijardi dolara vrijedno zlato, srebro i dragulji.
Stoljećima je galijun San José ležao izgubljen na oceanskom dnu, da bi se tajna oko ovog broda počela razotkrivati 2015. godine kada je kolumbijska vlada objavila da je službeno pronađen. Četiri godine poslije, galijun i dalje leži na dubini od 600 metara u kolumbijskim vodama, piše BBC Travel.
Spominje ga i "Ljubav u doba kolere"
Sada je ova drevna brodska podrtina u središtu spora oko sukobljenih stranaka koje sve redom tvrde da polažu pravo na bogatstva San Joséa. Kolumbijska vlada nije otkrila točno mjesto potonuća čuvenog galijuna, kojeg često nazivaju i "sveti gral" brodskih olupina.
No, kaže se da se San José nalazi u neposrednoj blizini otoka Rosario; tropskog arhipelaga i nacionalnog parka, 40 kilometara od Cartagene. Tamo, dok mali motorni čamci prevoze turiste, teško je ne razmišljati o tome da su San José i njegovo blago negdje tamo dolje na dnu. Ovaj brod odavno je predmet fascinacija.
O njemu je pisao nobelovac Gabriel García Márquez u "Ljubavi u doba kolere"; glavni lik romana, Florentino Ariza, planirao je zaroniti i pronaći bogatstvo San Joséa za svoju životnu ljubav.
"Karibi su vrlo čarobni", rekla je Bibiana Rojas Mejía, putnica s kojom sam razgovarala iz Bogote koja je dan provela na plaži sa svojom obitelji na Isla Grande, najvećem otoku. „Ovo je magični realizam koji postoji u našoj zemlji. Mi zapravo ne znamo kakvo se blago nalazi na San Joséu. Sve bi to moglo ispasti i samo legenda."
José San José, kada je krajem svibnja 1708. isplovio iz lučkog grad Portobela u Panami, bio je natovaren zlatom, srebrom i dragim kamenjem pokupljenih iz tadašnjeg Perua pod španjolskom kontrolom, za što se procjenjuje da danas vrijedi između 10 i 20 milijardi dolara. Bogatstvo je bilo namijenjeno španjolskom kralju Filipu V, koji je izvlačenjem novca iz svojih kolonija financirao svoj Rat za nasljeđivanje Španjolske.
Kapetan galijuna Jose Fernandez de Santillan znao je da Britanci, koji su bili jedna od zaraćenih strana, s brodovima možda čekaju napasti Cartagenu; grad je brodu trebao samo mjesto za kratko zaustavljanje zbog popravaka prije nastavka puta do Havane na Kubi, a potom prema Španjolskoj.
Svjestan rizika, kapetan je ipak nastavio po planu i do večeri 8. lipnja započela je bitka za blago San Joséa. Britanska mornarica - naoružana pištoljima, mačevima i noževima - pokušala je tri puta ukrcati se na galijun i zauzeti ga, pričao je Gonzalo Zuñiga, kustos u Pomorskom muzeju Kariba u Cartageni.
"San José je čak pobijedio u toj bici", objasnio je Zuñiga. "Ali ... ne znamo u kakvom je stanju bio u posljednjim trenucima." Galijun je možda izgubio jedro, rekao je, ili su se putnici možda pobunili protiv kapetana. Većina su bili civili i nisu bili pod ničijom komandom.
Ugravirani dupini na topovima
Nesporno je da nijedna strana nije htjela da brod i blago potonu. Zuñigina teorija je da je, umjesto da je predao San José i vratio se u Španjolsku praznih ruku, njegov kapetan možda radije zapalio barut na brodu i digao ga u zrak. 27. studenoga 2015.
San José je „službeno“ otkrila robotizirana podmornica pod nazivom REMUS 6000 kojom upravlja američka oceanografska ustanova Woods Hole. 4 metra dugo podvodno autonomno vozilo može istraživati do 6 kilometara dubine i uspjelo se spustiti na samo 9 metara iznad San Joséa kako bi snimilo fotografije broda i brončane topove s ugraviranim dupinima.
"Taj brod je epicentar podataka o kolonijalnoj povijesti", rekao je direktor kolumbijskog Instituta za antropologiju i historiju, Ernesto Montenegro. "Govori o gotovo 300 godina kolonijalne vlasti Europe, posebno Španjolske, na američkom teritoriju."
Ove godine vlada je odustala od potpisivanja ugovora s novom privatnom tvrtkom za vađenje San Joséa. Jedini koji su se do sada spominjali bili su MAC, tvrtka koja je sudjelovala u potrazi 2015. Brod još uvijek nije proglašen kulturnim naslijeđem Kolumbije i ništa ne stoji na putu privatnicima da podijele 45 posto vlasništva nad njim.
Ovo bi bio najgori scenarij, smatra povjesničar i pisac Francisco Muñoza, stručnjak za San José. „Čovječanstvo ima neosporno pravo istražiti i upoznati do kraja taj brod. Kolumbija mora biti dostojan skrbnik."
To bi značilo otvaranje muzeja u Cartageni o tom brodu, a to je spominjala i vlada. Godine 2018. bivši predsjednik Santos napisao je na Twitteru: „San José, potonuo u nacionalnim vodama, jedno je od najvećih otkrića u povijesti. Zakonom o potopljenoj kulturnoj baštini možemo je obnoviti.
Tweet je završio hashtagom #NuestraCulturaElMejorLegado, što u prijevodu znači: "Naša kultura, najvrednije naslijeđe." Ipak, kažu stručnjaci, to je projekt na koji se ne može žuriti.
"Brod je potopljen prije 300 godina, što znači da ga se naprosto mora očuvati", rekao je podvodni arheolog Juan Guillermo Martín. "Ako u Kolumbiji trenutno nemamo uvjete da preuzmemo njegovo spašavanje... nema smisla raditi to. To je temeljno načelo odgovornosti za kolumbijsku baštinu, ali i cijelog čovječanstva."
