Puno mi se ljudi žalilo kako ima probleme zbog toga što su nevjernici. Nisam želio zagovarati ateizam, nego pokrenuti dijalog, rekao je novinar i teolog Drago Pilsel.
Velika dvorana zagrebačkog Novinarskog doma bila je premala za sve koji su došli na predstavljene Pilselove knjige “U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo”. Knjiga je to nakon koje, najavio je njezin urednik, u Hrvatskoj više neće biti nepopularno deklarirati se kao agnostik ili ateist.
Dodao je kako se knjiga bavi posljednjim pitanjima, razmatra kako treba živjeti te ju je objavio jer je znao kako je javnosti ne samo potrebna, nego će joj biti i zanimljiva. U suradnji s Pilselom, rekao je, već su dogovorili i izdavanje knjige “U što vjerujemo mi koji vjerujemo”.
Pilselova knjiga obuhvaća eseje u kojima najpoznatiji hrvatski ateisti i agnostici, ljudi raznih profesija i dobi, govore o svom poimanju vjere.
"Činjenica je da to u što vjerujete ovisi samo o tome jeste li rođeni par stotina metara lijevo ili desno", dodao je Glamuzina.
Naglasio je kako nitko od autora nije zaključio da, zato što nema Boga, svijet nema smisla, već su, naprotiv, svi zaključili da je čovjek sam odgovoran za svoj život. Knjiga zato, smatra Glamuzina, odiše humanizmom.
"Smatram kako većina ljudi vjeruje u Boga koji je njima sličan po osobinama. Milosrdni ljudi vjeruju u milosrdnog boga, dok gnjevni ljudi vjeruju u gnjevnog boga. I jedni i drugi u svetim spisima mogu pronaći primjere kako je bog upravo takav kakvim ga smatraju", poručio je Barković.
Isto je tako, dodao je, puno razloga i zašto netko ne vjeruje u boga. Neki su se suočili s licemjerstvom ljudi koji tvrde da znaju što Bog misli, a neki zato što misle kako je religiju stvorio čovjek. Osobno, kaže Barković, ne vjeruje jer nema razloga vjerovati u Boga.
"Nitko od nas nije znao što piše, a na kraju smo svi došli na humanizam. Iz spoznaje da je život samo jedan i da ga nema nakon smrti možemo izvući poruku kako je vrijedno živjeti.
Sanja Sarnavka, sveučilišna profesorica i aktivistkinja, rekla je kako se većina ljudi koji ne vjeruju u Boga u Hrvatskoj smatraju drugotnima.
Kad su je vozili na operaciju, prepričala je, prisjetila se svih filmova u kojima je bila scena ljudi koje voze u operacijsku dvoranu. Bila je toliko smirena da ju je vlastita majka pitala kako može ne vjerovati u Boga.
"Mislim kako je knjiga izdana u pravo vrijeme kada religiozni fanatici šire mržnju", poručila je Sarnavka.
Književnik i pjesnik Borivoj Radaković umjesto eseja za Pilselovu knjigu napisao pjesme.
"Živim izvan i bez religije i sasvim mi dobro ide", rekao je književnik.
Novinarka i publicistkinja Ines Sabalić kaže kako joj vezano uz religiju ništa nije smiješno.
"Ne zgraža me kad netko vjeruje da mu plastična LED Gospa pomaže. Uvijek su me zanimala takva pitanja", proučila je Sabalić.
Branimir Pofuk, kolumnist Večernjeg lista, rekao je kako je u mnogim zemljama nepristojno pitati koga vjeruje li u Boga ili ne.
"Ne trebamo suditi vjeru prema katoličkoj vjeri. Crkva danas nije poput one nekad. Crkva danas napada agresivno, dok u ovoj knjizi nitko nije agresivan. Pitanje je ne u što vjeruju nevjernici, nego što je ostalo od vjere vjernika", kazao je Pofuk. Dodao je kako se svi slažu da je čovjek bitan neovisno o tome je li ga stvorio Bog ili on Boga.
Urednik knjige nada se da će ona potaknuti dijalog.
"Moramo se međusobno uvažavati. Dijalog je ključan", zaključio je Pilsel.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
meni tvrdnja da je danas ljudima neugodno biti nevjernik izgleda kao okretanje pile naopako. valjda će se i najokorjeliji ateist sjetiti da je u bivšoj nam državi bilo vrlo nepopularno, u datim okolnostima čak i opasno, biti vjernik. kad je ... prikaži još!e taj komunistički pritisak nestao hrvatska je postala ono što u biti i je - zemlja s 80 ili koliko već posto vjernika. zbog preživjelog komunističko-ateističkog nasljeđa ostatak od 20 posto još uvijek kontrolira hrvatske tiskovne i elektroničke medije.