Kultura
130 prikaza

'Ja znam da je Messa da Requiem remek djelo!'

Marcello Mottadelli
Sandra Šimunović/Pixsell
Uoči Svih svetih, u HNK Zagreb pod palicom ravnatelja Opere Marcella Mottadellija izvest će jedno od najvećih djela u povijesti glazbe

Marcello Mottadelli, koji se zagrebačkoj publici predstavio dirigirajući u svibnju ove godine premijerom Puccinijeve opere "Turandot" u HNK Zagreb, Kazališno vijeće HNK imenovalo ga je ravnateljem Opere početkom rujna. Od tada se užurbano priprema za, kako je rekao, najveći izazov svog života – premijeru Verdijeve "Messa da Requiem", u srijedu, 31. listopada, uoči blagdana Svih svetih.

Na pitanje je li dosad imao većih profesionalnih izazova od dirigiranja ovog doista najvažnijeg djela talijanskog skladatelja, Mottadelli odgovara:

Toni Cetinski i Montserrat Caballe Jača od smrti Kultura Više puta je smatrali mrtvom: Rekli su da sam vještica

"Rekao bih da je Verdijeva 'Messa da Requiem' definitivno jedan od najvećih izazova u mojoj profesionalnoj karijeri. Zapravo, uvijek je takvo djelo velik izazov. Znam da radim iznimno zahtjevno, rekao bih 'zrelo' remek-djelo. Naravno da se u čovjeku koji ima takav zadatak stvara sumnja i pitanje je li on sam dovoljno zreo za takvo veličanstveno djelo, što se dogodilo i meni. Što se tiče drugih životnih i profesionalnih izazova, najveći mi je definitivno bila premijera 'Don Carla'. Prvi sam put u životu tad nastupao u Royal Operi u Kopenhagenu, a stresu je pridonijela činjenica da sam izvedbu morao odraditi bez ijedne probe!"

Kako kaže, do ovog mu je djela stalo i zato što ima nevjerojatnu povijest:

"Naveo bih činjenicu da se 16 puta izvodila u koncentracijskom kampu u Terezínu pod češkim pijanistom i kompozitorom Rafaelom Schachterom. Sam početak 'Requiema' ispunjen je tugom, uzevši u obzir da je Verdi bio shrvan Rossinijevom smrću, što ga je i potaknulo na samo skladanje djela. Svaki put kad se izvodi Verdijev 'Requiem', riječ je o posebnoj prilici, najčešće vrlo dirljivoj", kaže ovaj temperamentni Talijan.

Marcello Mottadelli | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

A povijest 'Requiema' doista je nesvakidašnja. Nakon smrti Gioachina Rossinija 1868. Verdi je predložio da nekoliko talijanskih skladatelja surađuje na rekvijemu u čast velikog Rossinija. Verdi je za ovo djelo napisao završni dio, "Libera me", pa je iduće godine ovaj projekt okupio poznate Verdijeve suvremenike i vrhunske skladatelje, koji su se dogovorili da će premijera njihova zajedničkog djela biti 13. studenog 1869. godine, na prvu godišnjicu Rossinnijeve smrti.

No devet dana prije premijere Angelo Mariani otkazao je premijeru, a Verdi ga je optužio za manjak entuzijazma, pa je tu puklo i njihovo prijateljstvo, te se ovo djelo više nije izvodilo sve do 1988. godine. Verdi je bio zbog toga silno nesretan, a onda je 22 svibnja 1873. umro talijanski pisac i humanist Alessandro Manzoni, kojeg je Verdi silno oduvijek cijenio, a osobito posljednjih pet godina, koliko su se bili osobno poznavali.

Na tu vijest Verdi je odlučio dovršiti "Requiem", ali ovaj put sasvim sam. U lipnju je otputovao u Pariz i počeo rad na djelu kakvo i danas poznajemo - za orkestar, zbor i četvero solista. U zagrebačkom HNK to će biti sopranistica Lana Kos, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, tenor Tomislav Mužek i bas Luciano Batinić, uz orkestar i zbor Opere zagrebačkog HNK i Akademskog zbora "Ivan Goran Kovačić".

Tomislav Petranović, nacionalni prvak Baleta HNK Zagreb Velemajstor Kultura Kao mali sam gledao balet i ispalio: 'Pa to mogu i ja!'

"Messa da Requiem" prvi je put izvedena u crkvi svetog Marka u Milanu 22. svibnja 1874. godine, na prvu godišnjicu Manzonijeve smrti, i to pod ravnanjem samog Verdija. Reprizu je doživjela u milanskoj Scali tri dana kasnije, 25. svibnja, s istim solistima i također pod ravnanjem Giuseppea Verdija, te odmah doživjela neviđen uspjeh za to doba. Ubrzo je izvedena i u Parizu te u Royal Albert Hallu u Londonu.

No u povijesti će ostati zabilježeno da je između 1943. i 1944. godine rekvijem bio 16 puta izveden u nacističkom logoru Terezin. Za to se pobrinuo dirigent i skladatelj židovskog podrijetla Rafael Schächter, i sam logoraš. Godine 2006. djelo je izvedeno u istom podrumu u kojem su ga originalno izvodile žrtve zatvorene u ovom zloglasnom koncentracijskom logoru, a dvoje djece bivših preživjelih logoraša pjevali su u zboru, dok su roditelji sjedili u publici.

Zbog svega toga maestro Mottadelli iznimno je uzbuđen i s nestrpljenjem očekuje zagrebačku premijeru. Riječ je o dirigentu koji je diplomirao orgulje i kompoziciju na Konzervatoriju "Giuseppe Verdi" u Milanu prije 19 godina. Odmah je počeo profesionalnu karijeru kao šef dirigent Simfonijskog orkestra u Bernu i tamošnjem Stadttheateru, u kojem je ravnao mnogim opernim repertoarnim predstavama, a ubrzo su mu se počela, osim europskih, otvarati vrata mnogih svjetskih opernih i glazbenih kuća.

Marcello Mottadelli | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

Između 2002. i 2008. šest je godina surađivao s Kraljevskom danskom operom, ravnao je Simfonijskim orkestrom iz Odensea i Aalborga, Simfonijskim orkestrom iz Aarhusa, Filharmonijskim orkestrom iz Bialystoka u Poljskoj, Orkestrom Teatra Coccia iz Novarre i Slovačkim radijskim simfonijskim orkestrom iz Bratislave. Osim toga nastupio je u Egiptu i Jordanu održavši Gala koncert sa Simfonijskim orkestrom iz Kaira te Placidom Domingom, Julijom Migenes i Danielom Barenboimom.

U povodu dodjele Nobelove nagrade 2011. pozvan je ravnati prestižnim koncertom uz nastup tenora Josepha Calleja s Kraljevskom štokholmskom filharmonijom. Iste godine ravnao je Verdijevom "Aidom" u kairskoj Operi, simfonijskim koncertima u Teatro Carlo Felice u Genovi i Teatro Verdi u Trstu, "Traviatom" u Kraljevskoj operi u Kopenhagenu te imao zapažen nastup s Donizettijevom operom "Lucia di Lammermoor" na švedskome ljetnom opernom festivalu Opera på Skäret.

Od rujna 2016. do prosinca 2017. bio je umjetnički i glazbeni ravnatelj Nacionalne opere u Bukureštu.

"Mislim da nije samo Messa da Requiem važna za reputaciju Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, važno je sve što mi radimo kao dirigenti, solisti, Zbor i Opera. Rekao bih da imam veliku čast što ravnam ovakvim ansamblom i presretan sam što sam u skupini s ovako iznimno talentiranim umjetnicima. Uzevši u obzir našu kvalitetu i veličinu 'Requiema', rekao bih da se ne samo ovom nego i ostalim izvedbama HNK u Zagrebu može svrstati uz bok ostalih velikih opernih kuća", zaključuje Mottadelli.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.