Nakon pet godina postojanja festival “Fotografija godine BiH” doživio je transformaciju u “Balkan Photo Festival”. U fokusu Festivala je izbor za najbolju fotografiju u protekloj godini pod nazivom Balkan Photo Award 2015.
Proglašenje pobjednika i kompletan program Festivala se tradicionalno održava u Sarajevu, krajem siječnja.
Haris Čalkić jedan je od organizatora festivala i osnivača portala fotografija.ba, zajedno s udrugom Urban.
* Tko sve sudjeluje na Balkan Photo Awardu i što sve osim same nagrade pripremate?
Sudjelovati mogu svi fotografi koji to žele. Naravno, na završnoj izložbi sudjeluju oni koje žiri koji ima čak 12 članova odabere. Osim same nagrade i ceremonije otvaranja Festivala pripremamo bogat program koji se sastoji od radionica, predavanja, panel diskusija, gostujućih izložbi te projekcija fotografija. Ono što se prožima kroz sve sadržaje je druženje kolega fotografa iz regije što je uz kvalitetan program postao zaštitni znak Balkan photo festivala.
* Najavili ste dolazak urednika Timea. Bit će sigurno još gostiju. Što se od njih može očekivati i koliko dolazak ljudi koji rade u velikim medijskim kućama znači za vaš festival?
Dolazi nam Myles Little, jedan od urednika u Timeu, točnije senior editor za fotografiju. Mislim da znači mnogo kako bi fotografima koji još uvijek djeluju lokalno ili regionalno dao bolju sliku kako izgleda raditi za neki od prestižnih medija i kako izgleda kompletan proces, od narudžbe, izrade priče, prodaje i slaganja u lični portfolio. Ima zaista mnogo kvalitetnih fotografa, problem je u drugom dijelu procesa – kako upakirati svoj rad i kako ga prezentirati.
* Koliko nagrade znače fotografima, naročito danas kada "svi fotografiraju", odnosno u vrijeme kada je konkurencija veća nego ikad prije?
Pa priznanja svakome gode, a daleko od toga da su neophodna. Svi volimo u CV upisati neku nagradu ili selekciju u izložbu te je sa te strane to bitno. Opet znači i sa materijalne strane jer su nagrade zaista vrijedne. Nama je drago što je postalo bitno biti dio završne izložbe, to ljudima puno znači. Nagrade su opet stvar žirija i to je samo dodatna vrijednost za sudjelovanje na jednoj kvalitetnoj izložbi u koju su vas selektirala imena koja nešto znače u svijetu fotografije.
* Kako bi opisali položaj fotografije u današnje vrijeme interneta, mobitela, novih medija... Koje su dobre, a koje loše strane?
Pozitivno je što je dostupno dosta toga i u sekundi možete pogledati nešto što vam se sviđa ili naći informaciju koja vam treba . To je donekle demistificiralo profesiju u smislu da ne pripada više uskom krugu ljudi. Opet, jako je teško postaviti kriterije i dolazimo u situaciju da se svako petlja gdje stigne, a možda ne bi trebao. Teško je tu povući crtu. Opet mislim da je ovo više pozitivan nego negativan efekt, jer se olakšala komunikacija i dostupnost informacija i fotografija, a kvalitet na kraju uvijek ispliva. Prave reference se ipak potvrđuju van internet prostora.
* Promoviranje fotografije kao žanra dosta je važno, naročito za one koji tek počinju. Je li i ova manifestacija dio toga?
Mislim da posebna promocija fotografije više nije potrebna. Fotografija je danas rastući trend. Mi sa Festivalom kroz selekciju izložbe, predavanja, razgovore pokušavamo malo artikulirati tu silnu masu fotografa i da ih uputimo u stvari koje nisu tek tako dostupne na prvu. Da čuju istinska iskustva i da shvate da je fotografija nešto što prije svega predstavlja mukotrpan rad, a ne samo skupljanje lajkova i pravljenje fan pagea. Svi smo mi na početku imali momente zanosa nakon kojeg slijedi otrežnenje. Kroz Balkan photo festival se trudimo i da naglasimo prave vrijednosti fotografije a to je prije svega poruka koju ona šalje i emocija koju izaziva. To je vrlo teško i to je stalna borba jer su sujete velike kao i u svakoj profesiji, a eto kažu da su fotografi, uz kuhare, u vrhu.
* Masovnost fotografija postala je ogromna, fotografije se praktički mogu naći svuda, kupiti za male novce ili čak skinuti besplatno. Koliko to utječe na kvalitetu fotografskog tržišta?
Masovnost je izbacila određene probleme na vidjelo koji su postojali dugo. Moje mišljenje je da kvaliteta uvijek ispliva i ako radite dobro i ako je klijent vizualno osviješten i zna prepoznati kvalitet ne znam kako bi neko mogao nekome “uzeti posao”. Pokazalo se da je dosta toga rađeno u okviru zatvorenih grupa, nažalost ne na dovoljno kvalitetan način i onda je naglim otvaranjem tržišta za veliki broj ljudi došlo do pomutnje. Istina, ima i klijenata koji ne shvataju koliko je bitan kvalitet već se isključivo orjentišu na cijenu. Tako da proces ide u oba smjera – treba obrazovati masu, ali i klijente. Kvaliteta košta i još će lakše isplivati u svoj toj masovnosti i onaj ko dobro radi će po meni lakše držati dobru cijenu, a sa druge strane prošla su vremena kada se nešto odrađivalo usput a prodavalo skupo jer nije bilo konkurencije. Mislim da je jako teško povući granicu i zaštititi profesiju kako neki kažu. To je svakako jedino moguće uraditi tako što će se raditi još više, a samo tržište prije ili poslije odvoji kvalitetno od lošeg. Možda je ovo naivno razmišljanje, ali to mi moje iskustvo govori. Sigurno da ima i pozvanijih ljudi da na ovu temu odgovore bolje nego ja.
* Kako obzirom na sadašnje trendove vidite budućnost fotografije?
Nezahvalno je prognozirati, ali vjerovatno se u narednom periodu neće nešto značajno promjeniti. Masovnost je tu, svi danas nešto fotografiraju a u narednom periodu nas očekuje upravo to nijansiranje tržišta, formiranje novih kriterija u poslovima i zahtjeva, ali to tako ide. Svojevremeno je kod određenog kruga ljudi bio bauk pojava digitale, sada je to ok. Isto tako mnogi su se zgražavali na mobitelsku fotografiju, pa i ja prvi, a sada je to skroz ok i prihvatljivo. Naravno, moramo razlučiti profesionalnu upotrebu (za novac) i onako amaterski.
