Kultura
364 prikaza

Britanska tajna služba 20 godina špijunirala poznatu nobelovku

Špijuniranje
Thinkstock
Nedavno su objavljeni tajni dokumenti britanskog MI5 iz kojih se vidi da su pratili svaki korak poznate književnice dugo nakon što je napustila komunističku partiju

Prisluškivali su joj telefonske razgovore, otvarali poštu, pratili svaki njezin pokret, špijunirali njezine prijatelje i suradnike... Više od 20 godina, nobelovku Doris Lessing, pratila je tajna policija, poznatija kao MI5.

Zabrinjavalo ih je njezino oprečno mišljenje o kolonijalizmu, što je nedavno otkriveno otvaranjem njezina tajnog dosjea.

Udala se, kako je jednom opisala, zbog „revolucionarne dužnosti“. No prezime bivšeg supruga zadržala je i nakon završetka braka, kada je napustila Južnu Rodeziju, današnji Zimbave, u kojem je odrasla, te se 1949. godine preselila u Veliku Britaniju.  

Doris Lessing | Author: Facebook Facebook

Špijuniranje je pojačano kad se njezino ime pojavilo u jednom razgovoru tijekom stalnog prisluškivanja sjedišta britanske komunističke partije, koja je bila smještena u King Streetu u Covent Gardenu.

U njezinom dosjeu piše: „Njezine komunističke simpatije raspršile su se gotovo do točke fanatizma zahvaljujući odgoju u Rodeziji koji je iz nje izvukao duboku mržnju“. Tajne službe su dodale kako je „njezina omiljena tema kolonijalno iskorištavanje te da je postala gotovo neodgovorna u svojim izjavama... rekavši da je sve crno super te da su svi bijeli ljudi i stvari začarane“.

Lessingova se 1956. godine preselila u stan u Warwick Roadu u Londonu gdje su ju često posjećivale osobe, kako su tada zapisale tajne službe, različitih nacionalnosti, uključujući Amerikance, Indijce, Kineze i Nigerijce, a sumnjali su i da se stan koristi u „nemoralne svrhe“.

Razočaranje u komuniste i napuštanje partije

Upravo ta godina za ovu je spisateljicu bila burna jer joj je bio zabranjen povratak u Južnu Afriku i Rodeziju, a uskoro je uslijedilo moskovsko nasilno potiskivanje mađarskog ustanka.

Lessing se tad pristala potpisati u pismu koje je otkrivalo, kako su zabilježili tajni agenti, „teške zločine i zlouporabe SSSR-a te nedavnu pobunu radnika i intelektualaca protiv pseudo-komunističkih birokrata i policijskog sustava“.

Pismo je trebalo biti objavljeno u stranačkim novinama Daily Worker, no odbili su ga tiskati, pa je kasnije izišlo u ljevičarskom tjedniku Tribuneu. To je presudilo da je Lessing odlučila istupiti iz komunističke partije te je odbila molbu stranačkih dužnosnika da se predomisli.

Doris Lessing | Author: Wikipedia Wikipedia

Početkom 1957. godine tajne službe dodale su u njezin dosje da je „zgrožena ruskom akcijom u Mađarskoj“ i opisali je kao „atraktivnu, nasilnu, opasnu ženu, koja je prema potrebi i nemilosrdna“.

I dalje su ju nastavili pratiti, a šest godina nakon što je napustila komunističku partiju, u studenom 1962. godine, među „tajne i osobne podatke“ dodali su da je „poznata po tome što je zadržala ljevičarski pogled te pokazala interes za afričke poslove oko rasne diskriminacije, dok se u novije vrijeme povezala s kampanjom za nuklearno naoružanje“.

To je i posljednji zapis unesen u njezinu datoteku. Umrla je u 94. godini života, u studenom 2013. godine, a šest godina ranije postala je u 88-oj najstarijom dobitnicom Nobelove nagrade za književnost, piše Guardian.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.