Kultura
185 prikaza

"Autori imaju pravo na pravednu naknadu"

Panel rasprava - Direktiva o autorskim pravima
1/23
Igor Kralj/PIXSELL
Brojni prisutni mogli su čuti argumente za i protiv Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu

Na Sveučilištu u Zagrebu u petak je održana panel rasprava Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu. Panel raspravu moderirala je HRT-ova novinarka i urednica Elizabeta Gojan, a panelisti su bili Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, članovi Europskog parlamenta Dubravka Šuica, Jozo Radoš i Željana Zovko, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Romana Matanovac Vučković

- Ovaj odaziv danas na ovu temu koju je profesor Miljenko Šimpraga organizirao, pokazuje da je ova tema vrlo važna i potrebna. Drago mi je da su došli naši uvaženi gosti.

Ovdje su danas svi relevantni subjekti koji su vrlo važni da bi se određena prava mogla ostvarivati i primjenjivati, a to su digitalna prava jer smo mi u digitalnom društvu i dobu. Europa se kao velika cjelina može pobrinuti za svoje države i osigurati da male države mogu imati i zaštititi svoja autorska prava nasuprot globalnim kompanijama, koje se možda više drže američkog prava. Iz autorskih prava izviru i sva druga prava naših znanstvenika. U svojoj 350. godini postojanja, Sveučilište se brine za najmodernija prava koja su nam potrebna za dobrobit naše lijepe domovine – rekao je u uvodnim riječima Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. 

Gojan je započela razgovor postavivši tezu kako će se panel raspravom pokušati odgovoriti na pitanje zašto Netflix ima različitu ponudu u različitim zemljama, kako smo uopće živjeli bez interneta, je li s internetom u ovo digitalno doba baš sve divno i čarobno te ima li internet vlasnika i možemo li ga uopće nadzirati. 

Panel - Direktiva o autorskim pravima | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

- Direktiva definitivno neće ubiti Internet i neće uvesti cenzuru. Sve što su krajnji korisnici dosad mogli raditi, radit će i dalje. U to sam sto posto sigurna, detaljno sam pročitala i proučila Direktivu. Usmjerena je na stvaranje balansa na digitalnom tržištu EU između kreativnih, kulturnih i medijskih industrija i velikih internetskih platformi, s druge strane. Niti jedan njen dio nije usmjeren prema krajnjim korisnicima. Osobe prema kojima je usmjerena su internetske platforme koje bi trebale postati odgovorne za one sadržaje koje se putem njih dijele. Od prihoda koje ostvaruju, dio bi trebale dati kreativnim i kulturnim industrijama – rekla je Matanovac Vučković. Potom je objasnila na što se točno odnose sporni članci Direktive, članak 11 i članak 13. 

- Članak 11 se odnosi na novinske izdavače, nova prava pomoću kojih bi oni mogli kontrolirati kako se njihovi sadržaji prenose i umnožavaju te dobiti za njih određenu naknadu. Direktiva će izmijeniti u samo jednom dijelu u kojem se dosad pokazao da postoji disbalans u pogledu medijskih industrija. Omogućila bi da npr. Google News dio prihoda koje ostvaruje od reklama, daje novinskim izdavačima. Članak 13. odnosi se na kreativne i kulturne industrije, cilj mu je uspostavljanje balansa u pogledu vrijednosnog jaza, tj. onoga što se dogodilo u zadnjih 20 godina na internetu. Platforme za dijeljenje sadržaja poput Googlea i YouTubea ostvaruju ogromne profite. Direktiva želi da YouTube postane odgovoran i postavlja odgovornost tih platformi, da mora platiti dio naknade – rekla je Matanovac Vučković te naglasila kako se iskreno nada da će Direktiva proći. 

Moderatorica Gojan potom je postavila pitanje ministrici kulture, Nini Obuljen Koržinek.

Ministrice, bili ste među potpisnicima Deklaracije koja se zauzima za Direktivu. Od 28 članica EU 7 ih je potpisalo, druge ne. Zašto? - pitala je Gojan.

Panel - Direktiva o autorskim pravima | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

Većina europskih država je u inicijalnim pregovorima o Direktivi podržala njeno donošenje. Inicijativa se dogodila krajem ovog ljeta prije glasovanja u EU parlamentu. U raspravu o Direktivi treba staviti autore, kreativce, stvaratelje, novinare, njihov rad i doprinos njihovog rada društvu, kulturi. Ono što je nas kao Vladu vodilo u artikuliranju naših stajališta su principi za koje smatramo da moraju biti jednako zastupljeni u analognom i digitalnom vremenu. Samo zato što se pojavila neka tehnologija, ne smijemo odustati od zaštite principa. Danas je ovdje jako puno autora, osoba s imenom i prezimenom, talentima i kreativnošću koji žive od svoje kreativnosti i rada. Imaju pravo za taj svoj posao pravedno i pravično nagrađeni. To je osnovni princip koji moramo sačuvati. U tom smislu Vlada RH je od samog početka vrlo dosljedno, kontinuirano i čvrsto zastupala stav da se moramo zalagati da Direktiva bude usvojena na način da se ti principi sačuvaju – rekla je ministrica. 

Zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš prozvao je Vladu rekavši da smatra kako zastupaju određene radikalne stavove, no ministrica je ustrajala na tome da oni nisu radikalni, već izričito dosljedni. Europarlamentarac Radoš u jednom se dijelu protivi usvojenju Deklaracije o autorskom pravu. 

- Nisam protiv nje, nego protiv toga da ona bude loša. Internetska komponenta se snažno razvila i logično je da se autorska prava i sva druga pitanja reguliranju na drugačiji način. Trebalo bi napraviti takvu Direktivu koja će omogućiti zaštitu autorskih prava, a opet ne ugroziti pravo krajnjih korisnika, običnih građana, da koriste blagosti interneta. Iz svega što se događalo u procesu donošenja Direktive, činilo mi se da nije dovoljno izbalansirana. Ona je u pregovorima između parlamenta i vijeća, no ne znamo koja će konačna varijanta te Direktive biti prihvaćena. Uvijek je pitanje tko valorizira kompromise. Jedna strana reći će jedno, druga drugo, tako da je to teško procijeniti. Očekujem da će kompromis između parlamenta i Vijeća biti postignut, da Direktiva neće ugroziti slobodu i da će omogućiti zaštitu autorskih prava – obrazložio je Radoš te rekao kako je autorsko pravo izrazito kompleksno područje, no kada se radi o masovnoj komunikaciji, ono postaje još kompleksnije. 

Panel - Direktiva o autorskim pravima | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

Europarlamentarka Željana Zovko na to je dodala kako je ovo borba između Davida i Golijata, odnosno onih koji vladaju jednim prostorom i onih koji koriste njihove usluge. 

- Mislim da je krajnje vrijeme da zaštitimo autorska prava – naglasila je Zovko. 

Panelisti su se dotakli i konkretnih prijetnji Googlea koji je rekao kako će ugasiti svoj servis za korisnike ako se ne ugase tekstovi spornih članaka, 11. i 13. Zaključili su kako je Googleu sporno to što će morati platiti određenu naknadu za korištenje sadržaja. 

-  Google je privatna kompanija, osnovana radi stjecanja profita. One djeluju po određenim principima. Imaju svoje vlasnike, privatne osobe koje žele maksimizirati profite. Osim što su privatna kompanija, Google ima monopol na globalnom, ali i europskom tržištu. Poslovne modele izgradili su koristeći tuđe intelektualne tvorevine da bi zaradili – rekla je Matanovac Vučković. Upitala se i što bi Google news bio da nema novinskih sadržaja. 

- Bio bi platforma – kaže.

Moderatorica Gojan istaknula je i kako kritičari Direktive zapravo govore da bi bio dovoljan jedan europski zakon o autorskim pravima koji bi sve riješio. 

- Nisam to čula dosad. Uvijek se vraćam na principe, znamo da se tehnologije razvijaju puno brže od regulative. Mi stalno hvatamo korak. To je tako, nije nam lako uhvatiti korak, ali ne smijemo odustati. Ova dvorana je puna autora, novinara koji imaju pravo na pravičnu naknadu za svoj rad. Bez obzira jeste li na autocesti ili na nekoj bijeloj cesti, ako je crveno svjetlo, morate stati.  Isto tako, ako netko ima pravo na naknadu, ima je bez obzira kupuje li se direktno od njega ili ste mu pristupili nekim drugim kanalima. Ako možete nečemu pristupiti, svejedno ne smijete to reproducirati za svoju zaradu. Ključno je da se ništa ne mijenja za krajnje korisnike. Radi se samo o tome da oni koji stvaraju svoju dodanu vrijednost, plate barem malo jer sada ne plaćaju baš ništa – smatra ministrica Obuljen Koržinek. Europarlamentarac Radoš u tom je dijelu rasprave rekao kako smatra da se ona ne kreće u dobrom smjeru. 

Panel - Direktiva o autorskim pravima | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

- Nije sporno da treba zaštiti autorska prava, jasno je da pružatelji usluga to trebaju učiniti. Taj sukob ne postoji i nema smisla inzistirati na njemu. Radi se o tome kako to učiniti da se ne izazovu štete i upozorenja koje smo dobili od niza zainteresiranih akademika, oni naime izražavaju svoju duboku zabrinutost. Udruge koje se bave time, a koje nisu predstavnici velikih davatelja usluga, izrazili su skepsu kako će to završiti – upozorio je Radoš koji kaže da želi dići ruku za dobro izbalansiranu Direktivu. 

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je i kako se najviši profesionalni standardi moraju primijeniti u stvaranju poslovnih modela. Direktiva, napominje, kaže da za stol moraju sjesti, s jedne strane korisnici, a s druge strane stvaratelji kulturnih i kreativnih sadržaja. 

- Prigovor gospodina Radoša stoji. U prvom tekstu Direktive neki elementi nisu bili dovoljno razrađeni, ali sada to nije tako. Zadnji tekstovi koji su u opticaju pokazuju da su se sve primjedbe uvažile. Cilj Direktive nije da se stvore profesionalni tužitelji Googlea i slično. Sve ne treba biti dostupno, bit autorskog prava je isključivost. Autor je taj koji odlučuje hoće li se ili ne koristiti njegovo djelo. Tako se autorsko pravo štiti i nikako drugačije, to je njegova bit i esencija. Na internetu se zabravilo na bit autorskog prava. Nositeljima autorskih prava nije u interesu da se njihovo djelo ne koristi, dapače, u interesu im je da se koristi što više, no da se to i naplati. To neće biti neka tržišna cijena, već normalna naknada – zaključila je raspravu profesorica Matanovac Vučković. 

Nakon toga uslijedila su pitanja publike. 

Matej Lovrenović, student politike i ekonomije upitao je paneliste o regulaciji odnosa između internetskih platformi i autora. 

Panel - Direktiva o autorskim pravima | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

- To je bit članka 13. - tvrdi Šuica. Matanovac Vučković pritom dodaje da Direktiva ne govori o tehnologiji koja će se primijeniti.

- Mi sada imamo situaciju gdje je primjerice Google u režimu slobodne luke i ljudi nisu involvirani u cijelu priču. To je sve skupa netransparentno. Postoje različiti aranžmani kako oni pristupaju različitim nositeljima prava. Što se tiče primjedbe da mali autori neće dobiti ništa, moj odgovor ide u dva smjera. Kod zagovornika ove Direktive, kreatori, izdavači i producenti zajedno istupaju. To je moje osobno mišljenje. Što se tiče samo Direktive, u njoj postoje odredbe gdje se balansira odnos između velikih nakladnika i stvaratelja – istaknula je Matanovac Vučković. Radoš je dodao i kako postoje odredbe koje omogućuju da dio prihoda pripadne i samim autorima, no pitanje je koliko je to precizno regulirano.

Glavni urednik Večernjeg lista, Dražen Klarić koji, kako sam kaže, iznimno podržava Direktivu, upitao je na koji način će se provoditi filtriranje sadržaja. 

- Hoćemo li se jedno jutro probuditi i čitati samo dobre vijesti, samo kolumne koje nam odgovaraju? Da li će amandmanima ili u zadnjoj verziji Direktive, pružatelji usluga morati uključiti i male i velike izdavače?  – pitao je Radoš.

Ministrica kulture odgovorila je kako princip kolektivnog ostvarenja prava treba osigurati da u pregovorima ne budu samo veliki, već svi. 

Panel - Direktiva o autorskim pravima | Author: Igor Kralj/PIXSELL Igor Kralj/PIXSELL

- Jako važno pitanje je i ono uredničke i producentske, odnosno bilo koje posredničke odgovornosti. U kulturi i kreativnim medijima postoji onaj koji stvara, ali uvijek postoji netko između. Dok imenom i prezimenom postoji urednik, bit će svega, i satire i kritike i dobrog. Ako sve prepustimo agregatoru, onda je gotovo – rekla je ministrica.

Valentinu Wiesner, predsjednicu Društva za zaštitu autorskih prava zanimalo je hoće li se, nakon izglasavanja Direktive, u radnu skupinu uključiti i autori i izdavači. Ministrica je to potvrdila, rekavši da će biti široka radna skupina te da će svi važni dionici u nju biti uključeni. 

Daliju Orešković zanimalo je na koji će način Direktiva riješiti pitanje određivanja naknade, no ministrica Obuljen Koržinek rekla je kako smatra da ta tema nadilazi onu zbog koje je panel održan. 

Tijekom čitave rasprave provlačila se teza o tome kako je jako teško ili gotovo nemoguće u potpunosti kontrolirati korisnički generirani sadržaj. A upravo na tom tragu je stavljen u postupak zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu gdje se povlači pitanje autorske odgovornosti i za komentare objavljene na portalima. Ministricu smo pitali zašto se ide s takvim pristupom kontroli i kažnjavanju zbog objavljenog sadržaja, a ona nam je odgovorila da je zakon tek u svojim začecima i da samo želi riješiti pitanje odgovornosti za sadržaj.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.