Top News
614 prikaza

U Njemačkoj se zbog plagijata gubi vlast, a Barišića štiti premijer

Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu
Boris Ščitar/ PIXSELL
Hrvat u Bundestagu Josip Juratović o budućnosti EU i Lijepe naše

Jedini Hrvat u njemačkom parlamentu, rodom iz Podravine i redoviti komentator hrvatskih prilika, sve to i više je Josip Juratović. Dugi niz godina kao parlamentarac njemačkih socijaldemokrata zastupa interese sugrađana iz Baden-Württemberga, ali poznat je i kao veliki pobornik hrvatskih interesa. Kao član vanjskopolitičkog odbora njemačkog Bundestaga, Juratović je zadužen za cijelu balkansku regiju, a za Hrvatsku posebno.

Istaknuo se predanim radom još dok je bio sindikalni povjerenik u Audijevim tvornicama, a kao SPD-ov zastupnik dva puta je izabran u parlament. Njegov pogled izvana, mogli bismo tako reći, gotovo je neprocjenjiv zato što može povući zanimljive paralele između hrvatskog političkog sustava i onoga koji funkcionira u Njemačkoj. Uvijek spreman na otvoren razgovor, Juratović je za Express komentirao aktualna politička zbivanja, kako u Hrvatskoj tako i u Europi.

Josip Juratović Josip Juratović Top News "Nasjeli ste na priče iz prošlosti"

A Europskoj uniji zasigurno se približavaju zanimljivi dani. Dok Marine Le Pen uživa povijesno visoku popularnost prema istraživanjima javnog mišljenja, njeni politički protivnici muku muče sa skandalima. Naravno, Le Pen nije potpuno čista. Podsjetimo samo na činjenicu da je Europski parlament odlučio obustaviti joj polovicu plaće zato što je istragom ustanovljeno da je nenamjenski trošila parlamentarni novac. Međutim, ona je i dalje uvjerljivo najpopularnija kandidatkinja na skorašnjim izborima.

S druge strane, Frauke Petry i njena Alternative für Deutschland, ostvarili su neke doista neočekivane izborne pobjede. Pobijedili su čak i u pokrajini Mecklenburg - Zapadno Pomorje, u kojoj je rođena trenutačna njemačka kancelarka Angela Merkel. Približavaju se parlamentarni izbori u državama koje su praktički temelji Europske unije i europskog jedinstva, a istodobno nam se približava i 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora, kojima je praktički utemeljena Europska unija. O svemu tome, ali i o političkoj situaciji u Hrvatskoj, razgovarali smo s gospodinom Juratovićem.

Bivši predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz nedavno je izjavio da se vraća u njemačku politiku, i to kao kandidat za kancelara. Je li ta najava bila iznenađenje u političkim krugovima? Jeste li vi očekivali promjenu na vrhu svoje stranke?

Ja već dugo favoriziram Martina Schulza, kojeg dobro osobno poznajem i cijenim jer je Nijemac europske orijentacije, vizionar, i jasna alternativa politici Merkelove, za koju ona tvrdi da nema alternative. Moram priznati da sam bio ugodno iznenađen potezom Sigmara Gabriela, koji je svojim ustupkom pokazao ljudsku veličinu te stranačku disciplinu jednog predsjednika Socijaldemokraske partije Njemačke. Naime, Gabriel je mogao kao predsjednik stranke, ulogu kandidata uzeti za sebe i nitko mu to ne bi osporio. No on je prihvatio to da kao vicekancelar teško može steći povjerenje u politiku koja bi bila drukčija od Merkeličine i da treba dati šansu nekome tko će dobiti povjerenje naroda.

Prema posljednjim anketama, gospodin Schulz dobro kotira, a posebno u odnosu na aktualnu kancelarku. S druge strane, SPD i dalje kaska za CDU-om. Što mislite, kakve su šanse za izbornu pobjedu SPD-a, a sukladno tome, kakve su šanse da gospodin Schulz doista i postane novi kancelar?

U roku od samo tri tjedna SPD je, prema anketama, postao jači od CDU-a, a Schulz popularniji od gospođe Merkel. No iz iskustva znam da izborna kampanja tek počinje i da CDU nije lak protivnik. Pokazuje se da njemačko društvo želi promjene. Narod želi jaku i pravednu Njemačku u jakoj i pravednoj Europi. Jer je svjestan da se samo tako Europa može oduprijeti svjetskim silama koje je žele razdijeliti. Samo složna i jaka Europa može garantirati mir i blagostanje te na istoj razini očiju sa svjetskim silama graditi globalni mir i stabilnost.

Što se tiče političke situacije u Njemačkoj, postoji li strah od AfD-a? Postoje li šanse da AfD sudjeluje u stvaranju nove vlasti u Njemačkoj?

Pojavom Schulza i jake socijaldemokracije u Njemačkoj taj strah od AfD-a više ne postoji, a to pokazuju i ankete da lijeve i desne radikalne struje gube. Ne vjerujem u to da je bilo koja stranka spremna koalirati s AfD-om jer je AfD pokret protiv reprezentativne demokracije i radi na podjeli društva, a reprezentativna demokracija temelji se na ljudskim vrijednostima, slobodi i pravu pojedinca te na društvenoj solidarnosti.

U Austriji je predstavnik FPO-a tijesno izgubio na ponovljenim izborima za predsjednika. Može li se nešto slično dogoditi i u Njemačkoj?

Ne vjerujem da bi se nešto slično moglo dogoditi u Njemačkoj, prije svega i zbog toga što je njemačko društvo jako osjetljivo na širenje radikalne desnice, prije svega zbog vlastite povijesti. Nijemci su dobili golemo povjerenje u Europi jer su se ozbiljno suočili sa svojom poviješću i jasno se distancirali od pojave svake vrste nacionalizma i totalitarizma. Njemačko društvo jako dobro zna da njihov privredni i društveni uspjeh može biti preko noći uništen radikalnom desnicom, odnosno nacionalizmom.Približavaju se i izbori u Francuskoj, gdje će se najveća borba voditi na desnici, barem sudeći prema anketama. Najizgledniji kandidati za drugi krug su Marine Le Pen i Francois Fillon.

Što mislite, zašto je došlo do takvog pada popularnosti lijevo orijentiranih stranaka i kandidata u mandatu gospodina Hollandea?

Holland je krenuo s obećanjem da će učiniti više za socijalnu pravdu u Francuskoj, ali čini mi se da je zaboravio da za bolji život nije dovoljna samo socijalna pravda nego i uspješna privreda. Međutim, nadam se da će ipak Francuzi shvatiti da podjela društva koju zagovara Le Pen ne vodi boljem životu u Francuskoj. Njemačko iskustvo govori nam da su različitost u ljudskim vrlinama i društvena solidarnost najbolji uvjeti za uspjeh jedne zemlje.

Može li izborna pobjeda Le Penove donijeti promjene i u Njemačkoj?

Francuska i Njemačka su dva stupa EU i međusobni odnosi tih dviju zemalja ključni su za mir i stabilnost te prosperitet i sigurnost EU. Toga su obje zemlje svjesne i bez obzira na vladu tih dviju zemalja to se kroz desetljeća poštuje. Dolaskom Le Pen taj bi se odnos mogao promijeniti, ali što bilo da bilo, Njemačka će uvijek nastojati održati prijateljstvo s Francuskom jer zna da je to neophodno za mir i stabilnost EU. Pri čemu je vrlo važno da se taj njemačko-francuski odnos pozitivno odražava na sve članice EU.

Kako gledate na hrvatsku političku scenu? Nedavno je u Saboru izglasano povjerenje ministru Barišiću, optuženom za plagiranje. Kako je trebalo pristupiti tom problemu? Je li trebao ministar sam odstupiti?

Kad je riječ o plagijatu, s pravom je i u Njemačkoj prošlih godina više vrhunskih političara izgubilo položaje jer su prepisivali znanstvene teze a da nisu naglasili od koga su. Što se tiče gospodina Barišića, mogu reći kako, ako je netko optužen, još dugo nije osuđen, i zato treba poštovati odluku neovisnog sudstva. Međutim, situacija u kojoj se on našao ogroman je teret za rad ministarstva jer to povlači sumnju u pošten rad državnih institucija. I zato bi u takvoj situaciji netko sam po sebi trebao snositi odgovornost prema poziciji koju ima i instituciji za koju je pretpostavljen te je osloboditi tog tereta nepovjerenja. To sam više začuđen da to očigledno ne smeta novom premijeru, koji je krenuo politikom zdravog razuma i povjerenja u državne institucije, po ugledu na vrijednosti EU.

Bivši predstojnik ureda premijera Milanovića, Tomislav Saucha, uhićen je pod sumnjom da je protupravno prisvojio oko pola milijuna kuna. Kako komentirate taj slučaj?

Što se tiče optuženog Sauche, moje mišljenje jednako je onone o gospodinu Barišiću. Nadam se da će i u Hrvatskoj konačno profuncionirati pravna država, koja se čini spora ali učinkovita. To je bio moj cilj zalažući se godinama za ulazak Hrvatske u EU, gdje se demokracija temelji na slobodi, pravu i zaštiti pojedinca.

Približava se 60. obljetnica potpisivanja Rimskih sporazuma. Dočekuje li Europa tu godišnjicu više ili manje ujedinjena nego u trenutku potpisivanja? Kakva je budućnost Europske unije? Treba li nam više ujedinjenja ili je potrebno raditi jasne razlike između država članica?

Na EU, pored svih nedostataka, tri četvrtine stanovništva i dalje gleda kao na raj na zemlji i želi biti dio toga raja. Međutim, ne smijemo zanemariti da se globalizacijom i neoliberalizmom izgubio identitet, ne samo nacionalni nego i kad je riječ o kulturnoj tradiciji, osjećaju sigurnosti i zaštićenosti. S 27 povjerenika i 27 članica politike nacionalnih interesa nemoguće je naći zajedničko rješenje za budućnost. Zato treba jačati EU institucije, prije svega EU parlament kao najviši organ demokratskog sustava. A parlament mora odlučivati o fiskalnoj politici, poreznoj, o socijalnoj sigurnosti, unutarnjoj i vanjskoj sigurnosti, umjesto da odlučuje o električnim žaruljama i krastavcima. Dakle EU se mora razvijati po principu onoliko zajedničke politike koliko je to potrebno te onoliko suvreniteta i slobode koliko je to moguće. Samo tako možemo očuvati mir, slobodu i blagostanje u EU. U suprotnom je velika opasnost da postanemo plijen svjetskih sila.

Kako komentirate rezultate izbora za predsjednika Njemačke? Možemo li čuti vašu reakciju nakon pobjede gospodina Steinmeiera, kojem ste i vi dali potporu?

Oduševljen sam izbornim rezultatom predsjednika i prvoga građanina Savezne Republike Njemačke.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.