Kada oglašivači žele ciljati i privuću određenu grupu korisnika, koji su, primjerice, određene dobi i imaju određene političke interese Facebook im to vrlo lako može omogućiti. Stvari koje dijelite na Facebooku i zaključci koje Facebook o vama donosi 'pakiraju' se zajedno s podacima o ljudima koji su slični vama i svi ti podaci, osim vaših imena se prodaju kompanijama. Kompanijama to omogućuje da svoje oglase mogu tako ciljati da se pokazuju upravo onim ljudima za koje su sigurni da ih mogu privući.
Vi ste na Facebooku proizvod, a oglašivači su klijenti. No, Facebook nije u toj priči sam. Većina mreža koja ovisi o oglašivačima prodaju vaše podatke trećim stranama. Google, Yahoo, Microsoft, Amazon, Twitter... Svi rade istu stvar.
Odricanje od privatnosti cijena je koju plaćamo kako bi Facebook koristili besplatno. Većinu vremenu takva trgovina i prodaja funkcionira ovako: ljudi koriste prednosti besplatnih usluga tako što pišu po društvenim mrežama i dijele razne podatke i informacije. Većina kompanija koje prikupljaju naše podatke koriste ih za legitimne svrhe i u okviru granica koje korporacije poput Facebooka dozvoljavaju.
Takav poslovni model pretvorio je Facebook i Google u najmoćnije oglašivačke divove. Obje kompanije su izgradile masovnu publiku koja se sastoji od nekoliko milijardi korisnika, a oglašivači se na njih naravno "ljepe". Prema podacima eMarketera, Facebook i Google kontroliraju čak tri četvrtine tržišta digitalnog marketinga u Americi, koje je teško 83 milijarde dolara.
Međutim, onaj gore spomenuti model po kojem se sve radi po zakonu ne funkcionira uvijek po zakonu, a još manje funkcionira u korist korisnika. Proteklog vikenda buknula je afera s tvrtkom Cambrigde Analytica, koja je protuzakonito dobila podatke od 50 milijuna Facebook korisnika i iskoristila ih kako bi utjecala na američke izbore 2016. godine.
Davanje korisnicima veću kontrolu nad njihovim podacima nije popularno među internetskim kompanijama poput Facebooka, ali one za to imaju financijski motiv. Naime, ako korisnici dijele manje informacija i podataka, društvene mreže zarađivat će manje novca.
Dio njih korisnicima nude da sami namjeste određeni stupanj privatnosti kojeg žele imati, a neki vam čak dopuštaju da svoje podatke uzmete nakon što napustite određenu društvenu mrežu. Ali, to vam neće dati da tako lako napravite, a njihovi najveći kritičari ističu kako bi internetske kompanije morale korisnicima dozvoliti da sami odlučuju koji se njihovi podaci mogu dati oglašivačima i kada, piše CNN.
Onog trenutka kada ste neki svoj podatak ostavili na bilo kojoj digitalnoj platformi, vi nad tim podatkom više nemate nikakvu kontrolu. Cambridge Analytica ne može biti bolji podsjetnik na tu činjenicu.
Znanstvenik koji je prvi prikupio podatke milijuna Facebookovih korisnika napravio je to prema svim pravilima, ali kako tvrde u Facebooku, prekršio je pravilo kada je te podatke proslijedio Cambridge Analytici i to bez znanja i odobrenja korisnika.
Međutim, to je ono što je zeznuto s podacima: jednom kad su vani teško je oko njih postaviti pravila, granice i kontrolu. Facebook može vjerovati kompanijama da neće zloupotrebljavati vaše podatke ili raditi bilo što drugo mimo pravila, ali obično kada te kompanije prekrše pravila već je kasno - vaši podaci su se već nezakonito za nešto iskoristili i šteta je počinjena.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
šerajte, komentirajte i ovaj članak putem fb mreže. nahranite trolove. trebaju novinari živjet od nečeg i plaćati porez. lp
ma facebook kontrolira CIA