Našli plastiku u flaširanoj vodi - ima je i u Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je rezultate ispitivanja flaširane vode koje je provela novinarska organizacija Orb Media, a prema kojem 93 posto svih vrsta pakirane vode u sebi sadrži plastične čestice. Stručnjaci na Državnom sveučilištu New York analizirali su 250 boca 11 različitih proizvođača sa 19 lokacija u devet zemalja. Među analiziranim brendovima flaširane boce, zagađene uzorke pronašli su i u nekima koji se prodaju i u Hrvatskoj.

U kontaminiranim uzorcima pronašli su prosječno po litri vode 10 čestica promjera nešto većeg od ljudske vlasi kose, te još 314 čestica koje su bile premale da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da je riječ o plastici jer su bile premalene. Od 250 boca, njih samo 17 bilo je nezagađenih, dok su mnoge od zagađenih u sebi imale stotine, pa i tisuće čestica. Posebno loša vijest je to što su uočene velike razlike između boca istih proizvođača, pa čak i u istom paketu boca.

KANCEROGENO Life Istina o toksičnoj plastici: Ove ambalaže izbjegavajte

Bruce Gordon, koordinator WHO-ovog svjetskog programa o vodi, kazao je za BBC News da štetnost takvog zagađenja nije jednostavno izračunati jer naprosto ne postoji dovoljno istraživanja koja bi obrađivala sastav plastike koja zagađuje vodu, u kolikim količinama ta plastika sadrži otrovne tvari i kakvu točno štetu te čestice mogu činiti u organizmu.

"Uobičajeno je da određujemo sigurne granice određenih tvari. Ali, da bismo odredili te sigurne granice, moramo prvo razumjeti jesu li i koliko te tvari opasne, te jesu li one pronađene u vodi opasne u određenim koncentracijama", kazao je. Kako bilo, mikro- pa i nanočestice u vodi za piće, posebno onoj flaširanoj, što bi trebalo značiti posebno obrađenoj, svakako nisu nešto što bi se trebalo pronalaziti na tom mjestu.

Onih 314 čestica po litri, za koje se ne može s potpunom sigurnošću reći da su plastične, slove ipak kao "najvjerojatnije" plastične. Što se plastične ambalaže raznih pića tiče, svake sekunde diljem svijeta ih se proda 20.000, odnosno više od milijun svake minute. U 2016. godini prodano ih je 480 milijardi (samo Coca cola prodala ih je 110 milijardi), a od tog broja manje od 50 išlo je u reciklažu i manje od sedam posto pretvorilo se u nove boce.

Facebook/Caroline Power

O pitkoj vodi zagađenoj plastikom Express je već pisao prenoseći vijest o istraživanju kojim je pronađeno da je plastičnim mikročesticama zagađeno 83 posto svih uzoraka vode iz javnih vodovoda u gradovima diljem razvijenog svijeta. Pisali smo i o tome da su čestice plastike u vodovodima, rijekama, tlu direktna posljedica bacanja plastičnog otpada u okoliš, u kojem se plastika raspada na sve sitnije čestice i time sve lakše ulazi u prehrambeni lanac.

Oceani su u toj priči najugroženiji, a i najvažniji u procesu usitnjavanja plastičnog smeća. Svake godine u oceanima završi oko 10 milijuna tona plastike, tako da već nekoliko godina usred oceana postoje ogromni prostori potpuno zagušeni plastikom koja direktno ubija morske organizme; bilo da se zadave plastičnim komadima njom, da je gutaju pa se uguše ili da se njome otruju.

Procjenjuje se da u oceanima svake godine završi čak jedna desetina sve plastike koju čovječanstvo proizvede, upotrijebi i na kraju odbaci, kao i to da će do 2050. u oceanima biti veća masa plastike nego masa riba. Tu se dolazi i do konkretne naznake koliko su mikro- i nanočestice plastike opasne po organizme. Studija sa Sveučilišta Lund objavljena jesenas, utvrdila je da najsitnije plastične čestice u morima uspijevaju prodrijeti u tkiva bića koja ju gutaju, najviše riba, kao i to da čestice uspijevaju prodrijeti kroz barijeru između krvožilnog sustava riba i njihovog mozga.

Fuj i bljak! Znanost Kuhinjska morska sol puna je ovog smeća

Znanstvenici su utvrdili i to da takve ribe manje jedu, da manje paze na to da ne postanu plijenom grabežljivaca, te da se plastika u njihovim mozgovima akumulira. Ukratko, zaključak je da plastične nanočestice prouzročuju oštećenja mozga kod riba. A ako su to u stanju činiti ribama, onda...