Sveučilišni grad Tübingen, 40 km južno od Stuttgarta u Njemačkoj, pokrenuo je dvogodišnji projekt besplatnog javnog gradskog prijevoza. Troškove će financirati potpuno sami, kao kažu, zahvaljujući porezu kojeg plaćaju građani.
"Imamo zasada pristojan sistem gradskog prijevoza za 89.000 građana koji zabilježe 20 milijuna vožnji godišnje. Jedan od troje stanovnika koristi javni gradski prijevoz redovito, trećina povremeno, a nas zanima upravo ona trećina koja ga nikad ne koristi", rekao je gradonačelnik Boris Palmer koji je i sam ponosni 'ne vlasnik' automobila.
Po nekim predviđanjima troškovi besplatnog prijevoza grad će stajati 14,5 milijuna eura. Cilj je olakšati životne troškove građanima s malim primanjima i smanjiti emisiju ugljičnog monoksida.
"Korisnici automobila će vam reći da ni ne znaju zapravo kako sistem javnog gradskog prijevoza funkcionira a i da nisu spremni platiti 5 eura za prijevoz jer imaju auto u garaži i mogu se voziti 'besplatno'. Upravo u privlačenju ovih ljudi cijena je jako važna", naglašava Palmer.
Besplatan javni prijevoz testirat će se u još četiri grada u Njemačkoj, koja bi mogla biti i kažnjena zbog velikog zagađenje. Ovo pitanje veliki je problem u Europi posebno nakon što je EK predstavila podatke kako 400.000 ljudi godišnje umire upravo zbog loše kvalitete zraka.
Talin, glavni grad Estonije, uveo je besplatni javni prijevoz za svoje građane 2013. godine. Projekt je predstavio gradonačelnik Edgar Savisaar, poznat kao ljubitelj populističkih mjera. U gradu u kojem živi 450.000 ljudi koji svaki plaća po 1.000 eura poreza godišnje čini se kako ipak ima dovoljno novaca za besplatan prijevoz. A jedna od 'posljedica' ovog projekta čini se je i povećanje broja ljudi koji u gradu žive.
"Grad je na godišnjoj razini izgubio oko 12 milijuna eura zbog besplatne vožnje, no dobio je puno više zbog povećanja drugih prihoda nakon povećanja broja stanovnika. Zaradio je tako oko 20 milijuna eura. I gradski budžet opet je na dobitku, kvaliteta prijevoza se konstantno povećava ali povećava se i potreba za prijevozom u okolici grada", naglašava Allan Alaküla, glasnogovornik projekta.
Na krilima ovog pozitivnog primjera Estonija će tako od 1. srpnja razmotriti uvođenje besplatnog autobusnog prijevoza zahvaljujući subvencijama središnje države, kako bi postala, kaže Alaküla, "broj 1. u javnom gradskom prijevozu". Pozitivne mjere vidljive su na polju smanjenja onečišćenja, i u broju ljudi koji dolaze u grad i traže posao, ili jednostavno kupuju i uživaju. No postoje i neke negativne strane.
"Glavni problem Talina je zagađenje zraka od prijevoznih sredstava u centru grada koje se smanjio za 10 posto, ali smo primijetili manje povećanje u drugim dijelovima grada", naglašava.
Profesor dr. Oded Cats sa sveučilišta Delft u Nizozemskoj kaže kako je projekt povećao mobilnost nezaposlenih i onih u potrazi za poslom ali i povećao broj stanovnika grada.
"No nemamo podatke da se smanjila upotreba automobila zbog besplatnog prijevoza, dapače primijetili smo povećanje korištenja javnog gradskog prijevoza posebno kod ljudi koji bi inače hodali", naglašava.
On tako sumnja kako će ova odluka u Njemačkoj pomoći u smanjenju upotrebe automobila a i u onečišćenju zraka koja iz njih proizlazi. Smatra kako bi se na tom polju moglo poraditi poticanjem bicikliranja i hodanja.
Financijski problemi koji prate ovakve projekte nisu rijetki, pa je tako poznat i primjer grad Hasselta u Belgiji koji je nakon 16 godina besplatnog prijevoza uveo naplatu karata jer financijski više nije bilo moguće održati besplatni sustav. To je bio i razlog zašto je Seattle 2012. godine ukinuo svoju 40-godišnju odluku o besplatnoj autobusnoj liniji.
Čini se kako bi besplatan gradski prijevoz mogao biti vrlo jednostavno, ali i vrlo skupo rješenje za grad. Upotreba besplatnih autobusa, tramvaja i vlakova koja bi, nadaju se stručnjaci, smanjila upotrebu osobnih automobila i smanjila zagađenje zraka, mogla bi gradove učiniti i dobrim mjestom za život.
