"Aktualni rektor je, kad je istaknuo kandidaturu, donio odluku da ne istupa u javnosti. Jedan od razloga je da ne bi stekao prednost s obzirom na to da je aktualni rektor", rekao je Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, kad je pokušavao objasniti zašto Damir Boras ne želi razgovarati s novinarima.
Iako je čak 16 redakcija od aktualnog rektora Sveučilišta u Zagrebu zahtijevalo da sjednicu Senata na kojoj su on i njegov protukandidat Damir Bakić predstavljali svoje programe otvori za javnost, Boras to nije učinio. Njegov prorektor novinarima je pokušavao objasniti kako je zanimanje medija za Sveučilište za njih velika novost. "Nemamo mi često neke afere", ustvrdio je prorektor koji očito medije baš i ne prati.
Još i prije nego što je stupio na dužnost Boras je izjavio kako je Sveučilište potrebno vratiti biblijskim vrijednostima. Bilo bi zanimljivo rektora koji se u svome mandatu istaknuo mnogobrojnim aferama, pitati smatra li da je u tome uspio. Sam je sebi isplatio iznos više od 68.500 kuna potpore za znanstveni projekt. Točnije, rektor Damir Boras potpisao je odluku kojom Sveučilište profesoru Damiru Borasu daje taj iznos.
Za lošu komunikaciju s medijima 2017. godine Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodijelila mu je "nagradu" za antikomunikatora, takozvani "Šipak godine". Osim što ne odgovara na pitanja novinara, Boras je protekle dvije godine odbio odgovoriti i na 20-ak upita pučke pravobraniteljice. Umjesto njega, s novinarima se često vide zaposlenici privatnog Odvjetničkog društva Mihočević&Bajs i to na sudovima, jer aktualni rektor, tvrdeći da štiti ugled Sveučilišta, redovito tuži novinare.
Povijest će Borasa pamtiti prvenstveno po činjenici da je vjerojatno prvi rektor u povijesti koji je tužio svoga studenta. Protiv Luke Kovača, studenta Hrvatskih studija, podnio je tužbu je zbog izjave koju je rekao za HINA-u. Nakon što su se mediji raspisali o tužbi, ucijenio je studenta - poručio mu je da će tužbu povući, ako se student javno ispriča. Na kraju je, ipak, tužbu pod pritiskom javnosti povukao.
Na upite o trošenju javnog novca, također nije odgovarao, tvrdeći kako zbog autonomije sveučilišta to nije dužan objaviti. Famoznu autonomiju Sveučilišta tri je puta branio ustavnom tužbom. Nakon što je ministrica Blaženka Divjak pokrenula tri upravna nadzora nad Sveučilištem, Boras je od Ustavnog suda zatražio ukidanje odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti koje se tiču nadležnosti ministarstva nad sveučilištima, kako bi te nadzore onemogućilo.
Putem Ustavnog suda rušio je i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, smatrajući kako se prema Ustavu stručne studije ne može izjednačavati sa sveučilišnim, čime je 45.000 studenata stručnih studija doveo u nepovoljan položaj. Zakon o HKO-u kasnije je, ipak, ponovno donesen. Kako je lani navršio 65 godina, Boras je trebao u mirovinu. Da bi ostao rektor, trebao je dobiti potporu Vijeća Filozofskog fakulteta na kojem je radio, a koju je izgubio zbog nametanja spornih ugovora s Katoličkim-bogoslovnim fakultetom.
Igrom slučaja, na Odsjeku u Petrinji Učiteljskog fakulteta pojavio se natječaj za radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi, što je odgovaralo upravo Borasovim kvalifikacijama. Naravno, javio se na natječaj i kao jedini kandidat dobio to radno mjesto te tako postao prvi rektor u hrvatskoj povijesti koji je promijenio matični fakultet.
Damir Boras završio je 1974. godine Elektrotehnički fakultetu u Zagrebu, nakon čega je do 1984. radio kao računarski i informacijski stručnjak u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu. Te godine upisuje doktorski studij na Odsjeku za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu, gdje dobiva mjesto asistenta. Iako asistenti obično rade 5-6 godina, dok ne završe doktorat, Borasu je za pisanje doktorata bilo potrebno čak 14 godina. Nakon što je 1998. doktorirao karijeru nastavlja strelovitom brzinom.
Uskoro postaje docent, izvanredni pa redovni profesor te, uz to, prodekan pa zatim dekan Filozofskog fakulteta. Funkciju dekana napustio je kada je postao rektor. Svoju protukandidatkinju Blaženku Divjak pobijedio je za svega par glasova, a nedugo nakon izbora Mate Damić, tadašnji predsjednik Studentskog zbora, koji ima svoje predstavnike u Senatu s pravom glasa na rektorskim izborima, postao je asistent na Ekonomskom fakultetu i to na Katedri za trgovinu na kojoj radi Borasov prorektor Tonći Lazibat.
Za svoga oca Milu Borasa, Damir je jednom prilikom izjavio kako je "bio legenda rimskoga prava na Sveučilištu u Zagrebu", a njegov djed bio je prvi biskup Hrvatske starokatoličke crkve. Damir Boras trenutno je i predstavnik te crkve.
I znanstveni opus aktualnog rektora ima zanimljivih detalja. U časopisu "Studia lexicographica" s profesorom Bulcsú Lászlóm objavio je članak "Tuđinština u jeziku hrvatskome". Umjesto klasičnim, rad je napisan Laszlovim pravopisom punim znakovima preuzetih iz mađarskog jezika, a u njemu, između ostalog, objašnjavaju kako srpsku riječ "pička" prevesti na hrvatski jezik.
"Dėvōjka se u Beogradu prėdstavļā priateļu svojega dėčka ‒ Jā sam ńegova pička. Tō isto u Zāgrebu glāsī ‒ Jā sam c'ura ńegova. Rěč je cura postānkom ‘spolovilo ženskō’ od cūriti u smīslu 'mokrilo'. Kajkāvski je tō, da prostīte, cuca", objašnjavaju u radu.
Boras je s Lászlóm surađivao i na izradnji na tzv. Hrvatsko-Englezkog rječnika obavijestničkoga nazivlja u kojem kažu kako se matematika prevodi kao oloslovlje, psihologija kao živcoslovlje, a interpretacija kao ovrjèdnotba ili òsmislitba. U tom rječniku iznad Borasova imena stoji napisana neobična titula - "orječni uobličitelj". Nekoliko godina nakon objave rječnika, Boras se založio i za povratak ćirilice i glagoljice u škole.
"Mislim da bi učenje ćirilice trebalo vratiti u škole, kao što bi trebalo glagoljicu ponuditi kao izborni predmet. To su starohrvatska pisma i bilo bi lijepo nanovo ih vidjeti u nastavi", rekao je Boras 2016. godine kada se pitanje ćirilice u Vukovaru bilo aktualnu.
Osim starih pisama, Boras voli i stare jezike. Centralni događaj proslave 240. obljetnice osnutka Pravnog fakulteta neplanirano je postao Borasov govor. Aktualni rektor, tada se okupljenima, posebno pozdravivši predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i tadašnjeg predsjednika Sabora Božu Petrova, obratio se na latinskom jeziku te izazvao smijeh javnosti. U životopisu je naglasio kako se, uz žive jezike, služi i starogrčkim.
Da voli mističnost, Boras pokazuje i svojim članstvom u Družbi braće Hrvatskog zmaja. Zmaj od svetog Križa u Zagrebu, kako glasi titula koju je dobio u Družbi, na svoju je inauguraciju za rektora u zagrebačkom HNK-u potrošio više od 20.000 kuna javnog novca. Hranu na inauguraciji osigurao je Studentski centar, a vino je bilo poklon Agronomskog fakulteta. Njegova krunidba, kako je neki nazivaju, trajala je preko sat vremena, čime je prestigao i trajanje inauguracija za predsjednika Republike.
"Ostavlja nam prilično mnogo nemira, prijepora i problema na Sveučilištu, lošu atmosferu opterećenu unutrašnjim problemima, a malo posvećenu unaprjeđenju znanstveno-istraživačkog radu. Ostavlja nam i okrnjen ugled Sveučilišta s lošom slikom u javnosti. Moramo puno učiti da vratimo ugled našem sveučilištu i pozivu", kaže njegov protukandidat, profesor Damir Bakić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
i kako se to sve skupa tumači? sveučilište i studenti su protiv njega, a protiv njega ste i vi novinari, protiv su i ministri, pravobranitelji i udruge svih fela, tako da ne znam tko stoji iza njega, a da je ... prikaži još! taj netko u poziciji utjecati na njegov izbor i reizbor?