Poruka američkog veleposlanika Williama Roberta Kohorsta hrvatskim vlastima bila je krajnje jasna i direktna, a ipak je ostala u granicama diplomatske izjave. "Na Hrvatskoj je da odluči kome će prodati kompaniju. Ali, mi mislimo da bi to bila pogreška", prenijela je Hina veleposlanikove riječi. Kohorst je ovako pojasnio službeni stav SAD-a:
"Rusi nisu partner kojeg bismo voljeli vidjeti u Ini. Mislim da su oni proteklih godina bili disruptivna sila u regiji, a SAD bi kao partnera htio vidjeti zemlju kojoj je u snažnom interesu da Hrvatska bude uspješna", kazao je. Bila je riječ o izjavi za medije povodom posjeta Hrvatskoj Sue Saarnio, posebne izaslanice State Departmenta za energetiku. Saarnio je u Zagreb došla zbog projekta terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, pritom se susrela i s ministricom Martinom Dalić.
INA-e su se dotaknuli zbog očitog izrazitog interesa Rusije za ovu kompaniju, uopće za ulazak ruskih energetskih divova u Hrvatsku. Krajem prošle godine glavni direktor ruske energetske kompanije Rosneft Igor Sečin kazao je da je njegova strana zainteresirana za kupnju dionica INA-e. "Svakako smo zainteresirani za ulaganja u regiji i razmatramo mogućnost ulaska u vlasničku strukturu Ine", kazao je tada.
U samo nekoliko mjeseci Rosnjeftova namjera da u političko-pravosudno-ekonomskom krkljancu između MOL-a i INA-e očito je ozbiljno zabrinula i SAD i EU, o čemu je prije Express pisao prije nekoliko dana. Konkretno, o tome da MOL gasi Rafineriju u Sisku, da Rosnjeft obećava da će, kupi li Inu, tu rafineriju spasiti, kao i to da Andrej Plenković osobno nije sklon takvom dogovoru s Rusima. U tom trenutku Zapad se još nije oglašavao s jasnom protuponudom sa svoje strane.
Hrvatski premijer u takvoj situaciji našao bi se u vrlo nezahvalnoj situaciji da ispadne kriv za propast Rafinerije u Sisku ako odbije Ruse, a s druge strane ne bude imao nikakav način da spasi rafineriju. Ako bi pak prihvatio prijedlog iz Rusije, takav potez tumačilo bi se kao odmicanje od EU i približavanje Moskvi. Express se u dobro obaviještenim krugovima raspitao oko mogućnosti, s kojom se očito također računa, da Inu Mađara kupi Ivan Čermak, hrvatski kupac.
Ali odakle Čermaku dvije milijarde eura, koliko bi, po prilici, vrijedila ta operacija? Diplomatski izvori jedne zapadne, starije članice EU-a, u tom su trenutku bili uvjereni da znaju odakle Čermaku novac. "Riječ je o kupnji Ine ruskim novcem", kazao je naš izvor. "Jasno je da general Čermak nema toliko novca. Čini se da je odgovor na pitanje tko ima toliko novca prilično jasan. Kremlj ne bi žalio para za to da dobiju Inu.
Dobiju li tu tvrtku, imat će presudnu kontrolu nad energetskim sustavima u ovom dijelu Europe, a odatle do kupnje HEP-a samo je nekoliko koraka. A ako imate takav nadzor nad energijom jedne zemlje, onda je jasno u kakvom položaju tu mogu biti politika i vlada."To što je Expressov izvor tada rekao da EU sve takve operacije itekako nadzire, jasno je po samoj prirodi takvih operacija kao geopolitičkih.
Čak je rekao da pojedine zapadne vlade u EU vjeruju da su Kolinda Grabar Kitarović i premijer već sve dogovorili s Rosnjeftom. Njihova je poruka Kolindi i Plenkoviću jasna: Recite "ne" Rusima. Zagreb je u tom slučaju u problemu jer "ne" Moskvi košta, ili može koštati, zbog odnosa sa Sberbankom koji je u Agrokor ulupao više od milijardu eura i koji uvijek ima opciju tražiti povrat svog novca sudskim putem.
Na sud ga je uputio Ante Ramljak, tako da Sberbank ne sudjeluje u nagodbi po kojoj bi morao pristati na otpis duga kao i svi drugi, što znači da bi, ako bi nadležan sud tako odlučio, moglo ispasti da Sberbanku Hrvatska mora vratiti sav novac, do desetak milijardi kuna. Što se tiče energetskih interesa EU-a i SAD-a, posebno s posljednjom izjavom američkog veleposlanika, tu je vrlo jasno koliko je Zapadu stalo da Rusija ne uđe u energetski biznis u Hrvatsku.
Sue Saarnio u Hrvatsku je doputovala samo tri mjeseca nakon što je bila u posjetu Azerbejdžanu. Tema je bila projekt Južni plinski koridor, plinovod vrijedan 45 milijardi dolara koji bi plin iz azerbejdžanskog plinskog polja Shah Deniz transportirao preko Gruzije, Turske, Grčke, Albanije, potom preko najjužnijeg dijela Jadranskog mora u Italiju. Za projekt se već godinama ne skriva da mu je cilj cijelo to područje energetski, pa i politički ukloniti iz sfere utjecaja Rusije.
Prije četiri godine Moskva je morala odustati od svog plinovoda "Južni tok", koji bi svojim donjim krakom kroz Grčku prema Italiji išao skoro identičnom rutom kao sad ovaj prozapadni plinovod Južni plinski koridor. Jedino što bi, umjesto azerbejdžanskog plina, transportirao ruski. Od Južnog toka Moskva je odustala nakon izbijanja kontroverzi oko nepodudaranja elemenata tog projekta s pravnom legislativom EU-a o energetici i tržišnom natjecanju.
Usto, te godine, 2014., izbio je i sukob između Rusije i Ukrajine oko Krima, koji je na kraju Rusija uvela u svoj sastav. Saarnio je na sastanku u Bakuu jasno rekla da "SAD snažno podupire taj projekt". "Mnoge članice EU-a prepoznale su da ih njihova ovisnost od samo jednom izvoru prirodnog plina izlaže ozbiljnim političkim i ekonomskim rizicima i da trebaju poduzeti korake kako bi tu ovisnost uklonile diverzificiranjem svog uvoza plina; i po zemljama uvoza i po smjerovima dostave", kazala je tada.
Ona je sada u Zagrebu nastupala uz veleposlanika Kohorsta čija poruka je ista i vrlo jasna iako se tiče Ine, a jedina razlika je to što je u fokusu LNG terminal na Krku. Koliko je ova plinska priča visoko na ljestvici prioriteta u veleposlaničkom mandatu Kohorsta svjedoči i to što je prošlog mjeseca, u svom nastupnom posjetu predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću, LNG tretirao kao top temu, u paketu sa stanjem u BiH, sve pod zajedničkim nazivnikom o jačanju sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe.
U najnovijoj izjavi Kohorst je istaknuo da američku stranu ohrabruje činjenica da je vlada raspisala natječaj za odabir kvalificiranih savjetnika. "Prvi korak u svim pregovorima je da dobro razumijete činjenice i alternative (...) a čini se da su ti savjetnici, od kojih su neki američke, a neki europske tvrtke, vrlo kvalificirani savjetnici i čim ih se angažira moći će savjetovati vladu i tada ste u poziciji da sklopite bolji gospodarski sporazum", kazao je.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ne podcjenjujte Čermaka ,on lijevom rukom ispod kreveta izvuče dvije milijarde eura,