Svojedobno je Express pitao Slavenku Drakulić u intervjuu, povodom njenog romana o Milevi Marić Einstein bi li te žene o kojima je pisala - Frida Kahlo, Dora Maar i briljantna matematičarka koja je imala nesreću naletjeti na briljantnog Einsteina - i u današnjem svijetu trpjele jednako tragične sudbine.
"Moj roman o Milevi Marić Einstein govori upravo o tome zašto Mileva nije postala velika znanstvenica. Društvene predrasude i osobne okolnosti, psihički slom nakon smrti prvog djeteta, rastava od Alberta, depresija, bolest sina i sestre, spriječili su je u namjeri da se bavi znanošću", kazala nam je tada Drakulić. Mileva Marić je bila izvanredno talentirana i obrazovana osoba, jedna od samo nekoliko studentica fizike u Europi s početka 20. stoljeća.
"Neke predrasude teško odumiru, čak i kad se zakoni promijene. Međutim, Frida, Dora i Mileva su tri različite žene i tri različite sudbine. Hoću reći, nije bilo lako biti žena i slikati, fotografirati ili studirati fiziku, dakle pokušati biti svoja, ostvariti sebe kao umjetnica ili znanstvenica. Puno toga se promijenilo ali svaka od njih bi vam rekla da ni danas nije lako", odgovorila je spisateljica.
Priča o Milevi Marić, kasnije udanoj Einstein, počinje u osvit Prvog svjetskog rat, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug Albert upravo dobio posao. Slavni fizičar u tom trenutku poslao joj je pismo s uvjetima o njihovu međusobnom životu, a Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrenuo. Ostala je sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge, sa svim padovima i slomovima koje je imala u životu i koje će tek doživjeti.
Ta žena apsolutno po svemu je svojim sposobnostima bila predodređena za najveće znanstvene dosege, genijalna matematičarka, prva žena na Politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu. Potekla je iz bogate vojvođanske obitelji, ali unatoč tome teško se probijajući kroz izrazito "muški svijet" i u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična u položaju žena.
Od najranije mladosti do smrti u njenom su se životu samo gomilali traumatični trenuci; od šepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavršenog fakulteta, loše materijalne situacije i teške bolesti najmlađega sina. Unatoč svakojakoj patnji, cijelog je života pokazivala veću i čvrstinu i snagu od skoro bilo kojeg muškarca.
"U romanu o Milevi Einstein odabrala sam pet važnih trenutaka u njezinu životu i svaki od njih literarizirala, odnosno dramatizirala. Vremenski, roman obuhvaća period od 1914. do 1933, nipošto cijeli njezin život. Ona je rođena kao Mileva Marić 1875., a umrla je 1948. Ako se pitate koja je razlika između biografije i romana, odgovor koji važi za sva tri romana je da u njihovim biografijama vidimo slijed događaja, kako se taj život odvijao.
No odgovora na to zašto se osoba ponijela upravo na određeni način, koja je bila motivacija da donese neke odluke i kako se osjećala pritom - to u biografiji obično nećete naći. U romanu pokušavam odgovoriti na pitanje zašto. Koja je prava mjera, odnosno pravi odnos povijesne ličnosti i fikcionalnog lika? Odgovor je u uvjerljivosti. Ako vam lik u knjizi djeluje uvjerljivo, živo - onda ste našli pravu mjeru", za Express je kazala Drakulić u jednom od intervjua.
"Mileva Einstein, teorija tuge"
Slavenka Drakulić, Fraktura (129 kn)
