Prije točno 33 godine, u siječnju 1985., Lepa Brena i 'Slatki greh' održali su u zagrebačkom Domu sportova humanitarni koncert. Brena je baš u to vrijeme bila na vrhuncu slave u Jugoslaviji. Bila je ultimativna kraljica Balkana, a netom prije zagrebačkog koncerta vratila se iz rumunjskog mjesta Rešica u kojem je nastupila pred 70.000 ljudi. Ulaznica su zato koštale 400 dinara, a Brena je 18.000 karata rasprodala u samo nekoliko sati.
Koncert je imao svoju svrhu. Sav prihod od karata, tadašnjih 10 DEM, uplatio se na račun za izgradnju Sveučilišne bolnice u Blatu. Pjevačica se svesrdno odazvala akciji za 'hrvatsku stvar', pa je za samo nekoliko sati prikupila iznos od današnjih oko 150.000 eura, a tri mjeseca kasnije već je svečano položen i kamen temeljac.
I tako su njezine pjesme 'Sitnije Cile, sitnije', 'Mile voli disko' i 'Danas plačem ja, sutra plačeš ti', iz davne 1983. godine, proročki predvidjele što će se sa Sveučilišnom bolnicom događati 30 godina kasnije. Evo i kratke povijesti:
Planovi za tu bolnicu kovali su se desetak godina, a onda su 1982. godine na referendumu Zagrepčani izglasali da će se dobrovoljno odreći 1,5 posto svoje netto plaće ili mirovine i tako samodoprinosom prikupiti novac za njezinu izgradnju.
Ovih dana u Facebook grupi 'Osamdesete u Zagrebu' na ovaj događaj podsjetio je isječak iz negdašnjeg tjednika 'Arena' u kojem su najavili koncert i objasnili financijsku konstrukciju izgradnje budućeg rugla na južnom izlazu iz 'metropole', kako gradonačelnik Milan Bandić voli tepati Zagrebu.
Dio se potrošio na idejni projekt i 'pomnu pripremu radilišta jer kako ističu stručnjaci, to i jest preduvjet brze i kvalitetne gradnje'.
Kamen temeljac - kamen spoticanja
Na Dan grada Zagreba 8. svibnja 1985., položen je kamen temeljac, a bolnica se trebala graditi u dvije faze. Prva faza trebala je trajati do polovice 1987. godine s dovršetkom dijagnostičko-polikliničkih sadržaja, pa su u nju trebali ući prvi pacijenti, a druga faza trajala bi godinu i pol - do kraja 1988. kad bi se dovršio stacionarni dio s 400 kreveta. U posljednjoj fazi dovršenja, Sveučilišna bolnica trebala je imati 1.100 kreveta.
Već tad kalkuliralo se s rokovima zbog galopirajuće inflacije koja je 'gutala' prikupljeni novac, i povećavala cijenu materijala i rada.
Časopis 'Građevinar' u broju 66 iz 2014. godine piše:
- U 1985. trebalo je biti završeno 20 posto, a svim je izvođačima i projektantima za dovršetak predviđenih radova zbog inflacije obećana premija od 30 posto. U trenutku razgovora bilo je samodoprinosom prikupljeno 6 milijardi dinara (57,8 milijuna maraka - današnjih cca 50 milijuna eura) i dio je od toga oročen, a planira se ukupno prikupiti 18,5 milijardi dinara (178,2 milijuna maraka - danas oko 155 milijuna eura), ali taj će iznos možda biti i veći jer su se neki naknadno priključili.
Predviđalo se da će na razini Republike biti osigurano 13,5 milijardi dinara (130 milijuna maraka), a završetak je cjelokupnih radova bio predviđen za kraj 1990. godine.
No, kako piše Građevinar, "Iako je u reportaži s gradilišta spomenuta površina cijelog kompleksa, pomalo zbunjuje da nije navedena ukupna natkrivena površina buduće bolnice, a to je podatak koji se inače uvijek spominje. Iako se stječe dojam da je to učinjeno slučajno, to sasvim sigurno nije točno jer je taj podatak, barem se tako čini, bio najstrože čuvana tajna. Naime samodoprinos je raspisan za 135.416 m2, tako je stajalo i u natječajnoj dokumentaciji 1984., a isti je podatak ponovljen i u propagandnim materijalima za drugi samodoprinos, makar se već gradila znatno veća bolnica."
Ukradeni milijuni maraka
Kalkulira i s iznosima koje je trebala uplatiti Republika Hrvatska i dolazi do zanimljivog podatka:
"Zapravo ključno je pitanje koliko je, i je li išta uopće, u gradnju nove bolnice uložila Republika, jer se na tome zasnivaju i javno iznesene optužbe da je ondašnji SKH (Savez komunista Hrvatske) praktički prisvojio gotovo 500 milijuna maraka - što bi danas bio ekvivalent za cca 420 milijuna eura. Ako nije do 1990., što je sasvim vjerojatno, nije sasvim sigurno ni poslije jer tada su nakon demokratskih izbora i proglašenja samostalnosti sav novac trošio za nabavku oružja."
Autor dalje piše da su građani Zagreba zapravo gadno nasamareni jer se trebala graditi klasična klinička bolnica, ali je odlučeno da postane 'sveučilišna', dakle najviša stručna i znanstvena institucija za koju je nedostajalo novaca, a građani su bili uvjereni da grade 'običnu bolnicu'. Jer u gradnju Sveučilišne trebali su biti uključeni svi građani RH, odnosno trebala se financirati iz proračuna. Stoga su se ubrzo pojavile optužbe da je tadašnji SKH zamračio oko pola milijarde maraka kojima je trebala biti financirana bolnica.
Inače, površina cijelog kompleksa odgovara - usporedbe radi - površini od Gajeve na istoku, do Gundulićeve na zapadu, te Ilice na sjeveru i Masarykove i Tesline na jugu. Konačno 1992. godine Zagrepčani su prestali s izdvajanjima za bolnicu.
Drugarice posadimo cvijeće
Ukratko, danas je svima jasno da se bolnica nikad neće dovršiti, pouka građanima RH je da nikad više ne pristanu ni na kakve samodoprinose i da ne vjeruju Milanu Bandiću kad počne bulazniti o megalomanskim građevinskim projektima na terenu Sveučilišne bolnice.
U srpnju prošle godine najviše što je uspio naš gradonačelnik napraviti bilo je hortikulturno uređenje okoliša.
Drugim riječima - drugarice su sadile cvijeće, a vojska Milana Bandića i njegovih suradnika je obišla teren, te obećala gradnju Termi Zagreb, gradski hospicij i izgradnju dječje bolnice.
A evo i još malo priloga o tome kako Bandić drži do svoje riječi:
Brena je davne 1985. održala koncert u Domu sportova u koji se od tada nije ništa uložilo. Bandić ga je obećao obnoviti još prije 7-8 godina. Ovih dana završeno je Europsko rukometno prvenstvo. Osim kauboja koji su poput pravih zvijezda spavali u Sheratonu, sve reprezentacije bile su smještene u Hotelu Panorama jer su treninge imali u Domu sportova. Dok se vozio u svom zamjenskom Mercedesu i držao pressice u garaži, vrijeđajući novinare, Bandić nije imao vremena svratiti do Trešnjevke. Stoga evo nekoliko fotografija kako je izgledao Trg Krešimira Ćosića, kojim su prolazili novinari iz cijele Europe, za vrijeme najvećeg rukometnog europskog spektakla u Bandićevoj metropoli. Toliko o njegovim obećanjima:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Je, je sve pare su 90tih išle na naoružanje, nikakvih ratnih profitera nije bilo, privatizacije je odrađena po propisu... Ja znam samo da se jedna bolinca nije napravila otkad je ove države.
Hahaha! Kaj hočete reči da nije u Jugi bilo super? Svi su krali, a nitko ni delal, al sad moramo nekaj delati da to vratimo. Kaj a delati?? Jezušek, to mi nemamo pojma kaj je to!!
ooooooo beronja, kako si neuk. evo, kad već vrijeđaš, probaj naučiti na ovoj stranici nešto. dapače, još je i premalo napisano. prema ovom izračunu, to je danas cca. 525 milijuna eura. ovisi koju web stranicu koristiš, a ti očito ni ... prikaži još!i ne znaš da te web stranice postoje. pozdrav beronja! https://www.statbureau.org/en/germany/inflation-calculators?dateBack=1979-11-1&dateTo=2017-10-1&amount=500000000