Ekonomix
96 prikaza

Žene biraju: Ili lošiji poslovi ili - nema trudnoće

Zaposlena majka s djetetom
Thinkstock
Diskriminacija na poslu koja zahvaća žene redovito zaobilazi muškarce, pa neke tvrtke svoje zaposlenice promatraju isključivo kroz prizmu hodajućih maternica

I to je kapitalizam. Kako bi smanjila broj djece koja pate od fetalnog alkoholnog sindroma, koji se pojavljuje ukoliko majke izrazito piju tijekom trudnoće, Američka federalna agencija Centar za kontrolu bolest i prevenciju (CDC) objavila je preporuke i smjernice kojima rizičnim ponašanjem proglašavaju svako uživanje alkohola svake fertilno sposobne i seksualno aktivne žene. Po logici da nikad ne znaš kad ti se može zalomiti.

Magazin The Atlantic praktično je pošizio na očitu diskriminaciju žena i naveo niz primjera iz novije prošlost u SAD-u kada su tvrtke svoje radnice promatrale isključivo kroz prizmu hodajućih maternica. 

CDC je u svom dokumentu sve žene proglasio hodajućim maternicama, obrušio se na njih The Atlantic, navodeći pritom da se agencija ni u jednom trenutku nije osvrnula na posljedice po zdravlje novorođenčadi ukoliko budući očevi pretjeruju s alkoholom.

The Atlantic se pozvao na južnokorejsku studiju iz 2014. kojom je dokazano da konzumacija alkohola direktno utječe na kvalitetu spermija, kao i na kvalitetu embrija, psihički i fizički razvoj djece koja se potom razviju, čak i na pojavu samog fetalnog sindroma. 

Unatoč tome, CDC-u nije palo na kraj pameti da sve seksualno aktivne muškarce proglase osobama koje samo čekaju da postanu očevi i nije preporučio da se svi takvi potpuno suzdržavaju od alkohola kao što je učinio sa ženama.

Na sličnu svinjariju u 1980-ima poludio je sindikat automobilskih radnika UAW kada je tvrtka za proizvodnju baterija i akumulatora Johnson Controls, zbog navodne brige za zdravlje fetusa, uvela pravilo da nijedna radnica više ne smije ostati na poslovima unutar svojih 16 tvornica kako se ne bi otrovala olovom. 

Tvrtka se pritom nije obazirala na to što je odranije imala pravilo po kojem je radnica koja je trudna, imala pravo privremenog premiještanja na poslove na kojima ne bi bila izložena olovu. Odlučili su po svaku cijenu štititi se od eventualnih tužbi zbog posljedica po zdravlje djece, a takvih tužbi do tada nije bilo niti jedne jedine, i na tome su ustrajali.

A to je značilo da je 275 radnica moglo birati između toga da ih rasporede na bitno slabije plaćene poslove ili da dokažu da su se sterilizirale. Tvrtka istodobno uopće nije spominjala muškarce i njihove reproduktivne izglede iako je Ured za profesionalno zdravlje i sigurnost još 1978. ustvrdio da se smjernice o izloženosti olovu moraju odnositi podjednako i na žene i na muškarce. 

Sindikalna bitka trajala je godinama. Pritom je zabilježena i tužba na sudu u Delawareu kada je bivši radnik tužio tvrtku zato što ga je dočekala na nož tako oštro da je morao dati otkaz samo zato što je tražio da ga tri mjeseca premjeste na posao gdje bi bio manje izložen olovu jer je namjeravao sa svojom suprugom krenuti radti na djetetu.

Krajem 1970-ih vrlo slične ispade na štetu žena uvježbavale su i mnoge druge tvrtke, od najveće svjetske kompanije za proizvodnju herbicida, GMO sjemena i sve za poljoprivredo Monsanta do General motorsa.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.