Ekonomix
2229 prikaza

Zbog neznanja i lijenosti ostali smo bez milijardi eura

Veletržnica ribe u Tribunju
Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Povodom pete obljetnice ulaska Hrvatske u EU analiziramo koliko smo profitirali od povlačenja sredstava iz fondova

Dosadašnje analize pokazuju da Hrvatska nije niti približno dovoljno iskoristila ono što nam EU nudi u obliku fondova. Najbolje su, čini se, u svemu tome prošli gradovi, primjerice Senj i Zadar, no sve je to kap u moru onoga što smo mogli dobiti, posebno ako se pogleda popis gradova koji nisu povukli baš ništa. Iako političari sa svih strana obećaju maksimalizaciju iskorištavanja fondova čini se da nedostaje profesionalaca koji tome mogu pristupiti sustavno i pametno.

U analiziranim podacima ne vidi se jesu li novac uspjela dobiti poduzeća i institucije poput muzeja, kazališta, škola ili agencija. Iz navedenog proizlazi da su jako velike iznose sredstava u pojedine županije i gradove zapravo privukla poduzeća koja tamo posluju, a ne ti gradovi i županije. Primjerice Zagreb kao grad je privukao potpuno irelevantan iznos sredstava dok su poduzeća registrirana u njemu povukla stotine milijuna kuna.

Upravo radi toga sve zaključke treba uzimati cum grano salis, kao i imati na umu da u ovom članku uspoređujemo apsorpciju s kraja programskog razdoblja npr. 2013. godinu (za razdoblje 2007-2013 kada smo članica bili samo šest mjeseci), s apsorpcijom u prvim godinama čitavog razdoblja, npr. 2014. ili 2015. god. za razdoblje 2014-2020. Jedan od objašnjenja rezultata je činjenica da se investicije dugo pripremaju i zatim provode te su rezultati uvijek po defaultu manje značajni u prvim godinama.

Zastava Hrvatske i EU | Author: Marko Lukunić/PIXSELL Marko Lukunić/PIXSELL

Stupanjem u zajednicu europskih država Hrvatska je dobila mogućnost profitirati od povlačenja sredstava iz zajedničkih fondova u koje, pojednostavljeno, de facto uplaćuje svaki građanin Europe. Za svaku je državu predodređen određeni budžet za period između 2014. i 2020. godine. Pa je tako na prvom mjestu Poljska sa 104 milijarde eura, slijedi Italija sa 76 milijardi eura, a na trećem je mjestu Španjolska s 56 milijardi eura. Hrvatska je, s 12 milijardi 653 milijuna eura, na 13. mjestu, između Slovačke i Bugarske. Najmanje je dodijeljeno Luksemburgu.

"Pomoći Europske unije (EU fondovi) namijenjene su za (su)financiranje konkretnih projekata i programa kojima se unaprjeđuju i ostvaruju određene europske politike (primjerice, regionalni razvoj, zapošljavanje, socijalno uključivanje, istraživanje i inovacije). Najveći dio tih pomoći dodjeljuje se u suradnji s nacionalnim i regionalnim vlastima iz pet velikih fondova (tzv. Europski strukturni investicijski fondovi – ESI), a ostatak Unija korisnicima dodjeljuje izravno.

Pomoći EU-a mogu biti direktne kada ih lokalne jedinice (županije, gradovi i općine) primaju direktno od Europske komisije ili drugih zemalja članica prekogranični programi), ili indirektne kada ih primaju preko proračunskih korisnika (državnog, županijskih, gradskih ili općinskih proračuna) koji im prenose sredstva iz europskih fondova", pišu Ott, Bronić i Stanić u svojoj analizi za Instituta za javne financije. U analizama se također često razlikuju dvije vrste pomoći, ona tekuća za pokrivanje redovnih aktivnosti u obračunskom razdoblju, a kapitalna se pomoć dobiva za dugotrajne nefinancijske imovine.

Izbjeglice Dogovor upitan Top News Vrh EU napokon se okuplja riješiti migrantsku krizu

U Hrvatskoj je naglasak na povlačenju iz ESIF-a ili Europskih strukturnih i investicijskih fondova za koje je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU na čelu s ministricom Gabrijelom Žalac. Hrvatska bi u teoriji, stoji na stranicama Europske komisije, iz ESIF-a trebala dobiti tj. povući 2.529 eura po osobi od 2014. do 2020.

Ministrica Žalac u Bruxellesu je prošle godine rekla kako je Hrvatska iskoristila 23 posto sredstava koji su joj stavljeni na raspolaganje, te je napomenula kako to nije zadovoljavajuće te da će ministarstvo napraviti sve što je u njihovoj mogućnosti da se to popravi. Početkom ove godine rekla je kako je 2017. bila rekordna godina po iskorištenosti fondova.

"Europski novac alocira se za svaku proračunsku godinu s rokom potrošnje koji podliježe pravilu "N+3". Drugim riječima, alokaciju za pojedinu godinu moguće je utrošiti u toj i naredne tri godine. Sve što se ne potroši u navedenom roku vraća se u proračun EU-a, odnosno možemo laički reći da sredstva propadaju. Utoliko je 2018. godina vrlo zanimljiva jer se radi o godini u kojoj će se podvući crta ispod prve godine ovog financijskog razdoblja, odnosno 2014. Znači, prvo pitanje koje će se početi postavljati početkom ove i svake sljedeće godine jest koliki je iznos povrata sredstva po prethodnim alokacijama, počevši s 2014. godinom, odnosno koliko je novca EU-a zapravo propalo", piše kolumnistica Ariana Vela za Tportal i napominje kako je naš sustav spor, neefikasan, imovinsko-pravni odnosi neriješeni, i izbjegavaju se donijeti konkretne odluke.

Ludbreg | Author: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Gradonačelnik.hr objavio je analize koliko je u razdoblju 2013. – 2015. po županijama i gradovima povučeno sredstava po stanovniku. Došli su do zaključka kako je u trogodišnjem razdoblju od 2013- 2015. najveći godišnji prosjek iskorištenih EU sredstava imao je Senj – 626,88 kuna po stanovniku, dok je najuspješniji po ovom kriteriju lani bio Ludbreg, koji je iz EU fondova uspio povući čak 3.068 kuna po stanovniku, a najveći im je projekt saniranje odlagališta otpada Meka i nadolazeći projekt arheološkog parka.

Ako pak usporedimo podatke pomoći EU gradovima, općinama i županijama za period od 2011. do 2014., te za 2015. i 2016. godinu, brojevi su sljedeći. U razdoblju između 2011. i 2014. najviše su EU pomoći primili gradovi (155,8 mil. kn), slijede županije (94,7 mil. kn), te na kraju općine (58,4 mil. kn). Najviše je dobio Senj (18,4 mil. kn/2.562,7 po stanovniku), Križevci i Osijek (po 11,1 mil. kn/ 103 i 523 kune po stanovniku), Zagreb (10.419 mil. kn/ 13.2 kune po stanovniku) te Koprivnica (228 mil. kn/331.5 kune po stanovniku).

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

  • Stranica 1/3
  • Viana 17:33 02.Srpanj 2018.

    Država mora odlučiti da li želi preuzeti novac ili ne, te primjenjivati EU pravila, bez otežavajućih HR dodataka.