Ekonomix
1709 prikaza

"Uspješan poduzetnik je sramota za Hrvatsku"

Poslovni ljudi (ilustracija)
Thinkstock
Zavist prema uspješnima naročito je izražen u nekim dijelovima kontinentalne Europe, kaže Peter Jungen

Saša Cvetojević, poznati poduzetnik i televizijski voditelj, opet je ponovio svoju čestu tvrdnju  da nije sramota biti bogat. Bilo je to na kraju jedne od prvih diskusija dvodnevne konferencije investitora i (inovativnih) poduzetnika u organizaciji Europske mreže poslovnih anđela (EBAN), koje je ovaj put održano u Zagrebu, u koncertnoj dvorani Lisinski. 

Poslovni anđeli su oni koji u tek započete obećavajuće poslove, najčešće tehnološke i inovativne, ulažu novac, ali i vrijeme, pomažući mladim poduzetnicima savjetima i iskustvom. 

I u Hrvatskoj postoji “mreža” poslovnih anđela, a naziva se CRANE. Europski poslovni anđeli održavaju konferencije dvaput godišnje, a skupom u Zagrebu u neku su ruku odali priznanje hrvatskoj udruzi. 

Cvetojević je konferenciju nazvao poslovnim događajem godine u Hrvatskoj. Zagreb je imao prilike vidjeti i čuti značajan broj europskih i svjetskih poduzetnika i investitora, od kojih su neki “teški” milijarde dolara. 

Konferencija poslovnih anđela | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)
Takvi Hrvatsku zaista rijetko posjećuju, iako su njihova imena popularna prije svega među poznavateljima inovativnog poduzetništva. Publici su se predstavili i već poznati domaći inovativni poduzetnici (npr. Luka Abrus, Damir Sabol...), ali i oni koji su se borili da svojim idejama i poslovnim modelima privuku pažnju ozbiljnih investitora. 

Dvodnevni festival poduzetništva vjerojatno je zaista zaslužio da bude proglašen poslovnim događajem godine. Ali što se moglo čuti? Što se moglo iskoristiti? Zašto je Cvetojević opet isticao da bogatstvo nije sramota? 

Dogodilo se to pri kraju okruglog stola koji je vodio. Povod je dao iskusni investitor Peter Jungen, koji je spomenuo zavist prema uspješnima, osobito izražen u nekim dijelovima kontinentalne Europe. 

Naveo je i njemačku riječ shadenfreude, koja se na engleski i ne prevodi jer je “neprevodiva”, a opisuje zadovoljstvo kad nekom krene loše. U Hrvatskoj za to postoji izraz “nek susjedu crkne krava”. 

Tu je Cvetojević vidio priliku da kaže kako je dio zavisti prema bogatima i proglašavanje bogatstva sramotom dio i hrvatske antipoduzetničke kulture. To da je “sramota biti uspješnim poduzetnikom” zaista jest dio hrvatske kulture, najmanje toliko koliko je Krleža dio te kulture. 

Kod njega su bogati i poduzetnici redovito lopine vrijedni prezira. Ali, kao što se iz riječi poduzetnika Jungena vidi, to nije dio samo hrvatske kulture, nego i svjetske. 

Onaj tko je želio učiti o poduzetničkoj kulturi mogao je uočiti još niz sličnosti Hrvatske i svijeta. U SAD je od 600.000 mladih (start up) tvrtki vanjsko financiranje našlo njih samo oko 4000. 

Startup Financijske zamke Ekonomix 10 nužnih troškova za startup i deset koje morate izbjegavati Ostale uglavnom rastu tako što njihovi osnivači ulažu svoj novac, vrijeme i rad, dok ne uspiju koliko toliko razviti posao. Ili se zadužuju kod banaka tako da im daju kao jamstvo neku privatnu imovinu. 

Ni fondovi zajedničkih ulaganja ne daju novac olako. Ustvari, svuda u svijetu dio je “poduzetničke kulture” da se žale, na financiranje, na atmosferu, a osobito na državu i administraciju, na koju se (svoju) u Zagrebu žalio i gospodin Jungen. 

Impresivan je bio jedan koji se nije žalio, izraelski poduzetnik Dov Moran, izumitelj memory sticka. Moran upravlja novcem uloženim u niz inovativnih tvrtki vrijednim više od milijardu dolara. Prema njegovim riječima, svoj uspjeh može zahvaliti prije svega – sreći! 

Na ideju o memory sticku došao je kad mu je otkazao kompjutor na kojemu je imao prezentaciju za 200 potencijalnih poslovnih partnera. Kad su mu ponudili drugi kompjutor, shvatio je da prezentaciju ubuduće mora imati u džepu. 

Tako je nastao memory stick. Moran je podrobno opisao i svoj propali poslovni pothvat Modu, modularni mobitel. Razvijao ga je godinama, uložio u njega velike iznose, patentirao nekoliko izuma i naišao na sjajno odobravanje javnosti. 

Pisalo se, objašnjava Moran, da je to sljedeći veliki izum u mobilnoj telefoniji. Na kraju, patente i koncept otkupio je Google 2010. godine, no ni on još nije uspio komercijalizirati ideju. 

Tako je Moran hrvatskim poduzetnicima predočio kako ništa ne jamči uspjeh – ni patenti, ni inovativnost, ni javna potpora, ni država, ni novac. Kako uspjeh ne može jamčiti ni sreća, jer je prevrtljiva, jedino u što se poduzetnici, kao uostalom i drugi ljudi mogu pouzdati je – naporan rad, objasnio je Moran opisavši kako radi dan i noć. 

Problem je poduzetnikov najvjerniji suputnik. Dojam da je svuda slično, da se svi žale zbog istih problema jedna je od najboljih stvari koja se mogla steći na dvodnevnoj konferenciji Europskih poslovnih anđela u Zagrebu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.