Nitko ne može reći kako Trumpova implementacija tarifa, i one koje je najavio da će doći, nisu imale učinka. Ono što mnoge zbunjuje je priroda i motivacija koja ih pokreće, taktika iza njih. Mnogi ekonomski stručnjaci reći će kako su tarife dvostruki mač i rijetko će preporučiti njihovu upotrebu. Trenutačni carinski rat mnogi će okarakterizirati, najblaže rečeno, čudnim. No tu se može prepoznati neke metode, i to kako njegova politika zapravo podsjeća na merkantilizam, pravac u ekonomskoj teoriji koji je svoj vrhunac postigao u 16. i 17. stoljeću.
Bit merkantilističke doktrine svodi se na njihovu teoriju povećanja novčane mase u zemlji i sprječavanju odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica zemlje. Merkantilisti se posebno zalažu za trgovinu, ali samo u izvoznom smislu jer su, po sili zakona, izvozni proizvodi sredstvo povećanja nacionalnog bogatstva.
Politika je to koja je upravljala kolonijalizacijom i imperijalizmom u 17. i 18. stoljeću, a najvidljivija je bila u Francuskoj za vrijeme vladavine Jean-Baptiste Colberta, koji je reorganizirao cijelu politiku kako bi slijedila te teorije. U merkantilizmu postoji i značajan element nacionalne sigurnosti, jer će loše trgovanje zapravo umanjit ekonomsku moć neke zemlje i potencijalno ju dovesti, dugoročno, do vojne slabosti, a time i ugroženosti, piše BigThink.
To je ojačalo ideju kako je svaka zemlja sama za sebe i motivirala ih da pokušaju povećati količinu bogatstva koje su imali, a poželjno bi bilo da to učine na trošak ostalih.
Koliko je to drugačije od politika koje su uslijedile nakon?
Dok većina ekonomista danas smatra kako je trgovina korisna interakcija, u kojoj su partneri usredotočeni na stvaranje velike količine nečega što mogu napraviti dobro, i time trgovati za ono što im nedostaje, merkantilisti su promatrali trgovinu kao igru bez zaliha. U svakoj trgovini, igri, postoji pobjednik i gubitnik. Svaka zemlja nastojala je izvoziti samo gotove proizvode a uvoziti što je moguće manje.
Merkantilisti žele izgraditi samodostatnu zemlju, što bliže tom pojmu, što je dio njihovog cilja smanjenja uvoza. To je u suprotnosti suvremenim ekonomskim teorijama koje upućuju na to da zemlja treba proizvesti više onoga u čemu je najbolja, što najbolje izrađuje, a uvoziti ono što ne može jeftino izraditi.
Merkantilisti tako tvrde da je neiscrpni pozitivni balans ključ trgovine. Ovo je bilo toliko važno da nitko nije shvatio koliko je to nemoguće sve dok nije došao David Hume. Retorika koju američki predsjednik Donald Trump koristi u trenutku racionalizacije tarifa pogađa sva merkantilistička pitanja. Tarife protiv industrije američkih saveznika su pitanje nacionalne sigurnosti, sporazumi o slobodnoj trgovini smatraju se lošim sporazumima, a trgovinski suvišak se ističe kao znak gospodarskog napretka.
Čak i njegova ljubav prema tarifama kao alatu ukazuje na stare ekonomske teorije. Međutim, on to baš i ne radi kako bi trebao. Merkantilisti poput Colberta pokušali su doći do sirovina što je jeftinije moguće i stavljali su tarife na gotove proizvode kako bi potaknuli domaću proizvodnju. Trenutno SAD tarife stavljaju na stvari poput čelika koji se koriste za izradu drugih proizvoda. To je, premda uz potencijalne ekonomske ili političke prednosti, besmisleno iz perspektive merkantilista. Oni bi uveli tarife na automobile, ali ne i na čelik.
Postoji razlog zbog kojeg je merkantilizam nestao sa 18. stoljećem. Na razini cijelog gospodarstva, tarife imaju tendenciju povećanja cijena i povećanja nezaposlenosti. One mogu, međutim, sačuvati poslove i dobit u zaštićenim industrijama, kao što im je to bila i namjera. Trgovinska i ekonomska konzultantska tvrtka, procijenila je da će tarife nametnute nad čelikom i aluminijem koštati 100.000 radnih mjesta, a otvoriti samo 30.000 novih.
Bivši predsjednik Federal Reserve Alan Greenspan nazvao je tarife "ludim" i usporedio ih s trošarinama. On je dodatno ispitivao mogućnost bilo koga da pobijedi u tom trgovinskom ratu, govoreći: "U borbi tarifa postoje pobjednici i gubitnici. No to zapravo znači da gube svi, samo pobjednik gubi manje''.
S druge pak strane oni rade ono što bi trebali raditi. Cijene takve robe se povećavaju do trenutka u kojem će potrošači ponovno početi kupovati američke proizvode. Hoće li ta kupovina uspjeti spasiti poslove za koje se sad predviđa da će se izgubiti to je drugo pitanje.
Globalna tendencija prema slobodnoj trgovini vjerojatno neće završiti u skorije vrijeme, iz svih ovih spomenutih razloga. Međutim, trenutačni trend zatvaranja tržišta i pokretanja trgovinskih ratova nije bez povijesnog presedana. Konačni utjecaj tih tarifa na svjetsko gospodarstvo ostaje vidjeti, no povijest i ekonomska teorija sugeriraju nam da će tu biti niz novih uzbuđenja.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Trumpova politika, iako na prvi pogled izgleda nesuvisla, vrlo je promišljena. Više pročitah na ***