Ekonomix
2741 prikaza

Taktika Dubrovnika i Venecije za obranu od turista u 2019.

Kruzeri u Veneciji
REUTERS
Drevne republike u rat za obuzdavanje razarajućeg turizma ove godine kreću porezima i zabranama

Nikada turistička Venecija nije bila jeftina, a sada će biti još skuplja. Tamošnji gradonačelnik Luigi Brugnaro objavio je na Twitteru da će od ove godine njegov grad svakom turistu naplaćivati još jedan porez - "contributo di sbarco", odnosno "doprinos za iskrcavanje", prenosi Big Think.

Riječ je o još jednom pokušaju spašavanja svjetski spektakularno razvikanog gradića od ekološkog, demografskog, društvenog, arhitektonskog i svakog drugog uništenja kojim mu prijeti i više od 11.000 turista koji se tiskaju po povijesnoj jezgri, odnosno 30 milijuna turističkih noćenja godišnje. Venecija je već ranije imala poseban porez za turiste koji noće u tamošnjim hotelima, i to je gradu u 2017. donijelo 38,6 milijuna dolara zarade. Samo, nije zarada ono što si Venecijanci najviše žele...

Gužva turista u Dubrovniku Novi problemi Ekonomix Europa protiv turista: "Idite kući, previše vas je!"

Novi porez tako je smišljen da cilja na dnevne posjetitelje, od kojih najveći broj pristiže na kruzerima. Sada će ih posjet Veneciji koštati oko 11 eura samo kako bi ušli u staru jezgru i tumarali tamošnjim kanalima i uličicama. Novac koji će se prikupiti ovim porezom koristit će se za čišćenje i održavanje grada koji se bori protiv svoje propasti.

Pritom se pod "čišćenjem" smatra i puno više od pukog pražnjenja kanti za otpatke u staroj jezgri svakih pola sata koliko često su Venecijanci na vrhuncu sezone prisiljeni čistiti za hordama turista. Grad Venecija za porez se izborio nakon podulje prepiske s Bruxellesom, te je naposljetku odlučeno da će od njega biti pošteđeni studenti i učenici, oni koji u grad dolaze poslovno, te stanovnici te regije.

Vijesti iz Venecije vrlo su zanimljive i za Hrvatsku zbog Dubrovnika koji se nalazi u sličnoj situaciji samo na drugom kraju Jadrana. Venecija ima 50.000 stalnih stanovnika, što je tek trećina onoga što je imala još u 18. stoljeću, Dubrovnik ima 43.000 stanovnika. Venecija se raspada zbog kruzera koji im dnevno istovare i po 44.000 turista, Dubrovnik je znao biti blokiran navalom i do desetak tisuća turista s kruzera odjednom.

Konačno, i jedan i drugi grad drevne i slavne povijesti i kulturnih spomenika, pod zaštitom su UNESCO-a, a prošle godine Dubrovniku je zaprijetilo da ostane bez te životno važne kategorije zaštite svjetske baštine, sve zbog turističke pretrpanosti. Gradonačelnik Dubrovnika zato je jesenas objavio da kruzerima u Dubrovniku od sljedećeg ljeta slijede oštra ograničenja.

"Ugovori s kruzerskim kompanijama potpisani su za iduću godinu tako da ćemo kroz cijeli tjedan, od ponedjeljka do nedjelje, imati najviše dva kruzera dnevno. Nekad će biti samo jedan, nekada će dva stići istovremeno ili jedan ujutro, a drugi poslijepodne", prenio je Poslovni u listopadu najavu Mate Frankovića.

Dubrovniku je doista jako zvonilo na uzbunu. UNESCO je sasvim ozbiljno razmatrao proglasiti Dubrovnik ugroženom kulturnom baštinom i u komunikaciji s gradom naveo je da grad ne može trpjeti više od 8000 turista s kruzera dnevno. Koliko su se vlasti Dubrovnika s time složile svjedoči to što su oni sami to još dodatno smanjili na najviše 5000 posjetitelja dnevno.

Dubrovnik Druga strana medalje Life Venecija, Dubrovnik, Trogir nestaju pod udarom turista

Stari grad na jugu Dalmacije proteklih su ljeta egzistencijalno ubijale i prometne gužve, što će grad pokušati riješiti strogom regulacijom taksi tržišta koje je do sada bilo tako liberalizirano da ih se po Dubrovniku ljeti vozikalo i više od 1000. Borba za spašavanje najpopularnijih svjetskih turističkih odredišta od turizma, svjetski je trend. Sličnost borbe Venecije i Dubrovnika, spomenika dviju drevnih jadranskih republika, ogleda se i u borbi protiv zagađenja kruzera.

Express je u studenom 2017. pisao o konačnom uspjehu Venecije da se na sudu izbori za ograničavanje broja kruzera. Tri godine ranije nadležni sud je gradskim vlastima poništio zabranu uplovljavanja brodova većih od 100.000 tona.

Uplovljavanje grdosija u plitku lagunu, stiješnjene prostore, ispuštanje otpadnih voda, gužve i totalna blokada života ono malo Venecijanaca koji su još ostali, pa onda i erozija kamenih građevina od djelovanja kiselina na bazi ugljika iz CO2 i sumpora iz sumporovodika, sve otpadnih plinova iz ogromnih dimnjaka kruzera... Užasna sudbina Venecije ponukala je Dubrovnik da reagira puno prije nego što pretrpi takva uništenja kao što je slučaj s tim starim mletačkim gradom.

1/8

Express je tada iznio podatke iz istraživanja koje je pokazalo da već i samo dva kruzera dnevno koji pristanu u Dubrovnik zagađuju tamošnji zrak s više mikroskopskih čestica koje uzrokuju rak, astmu, KOPB i slične smrtonosne bolesti, nego što to čine svi automobili u Hrvatskoj skupa. Riječ je o redu veličine milijun automobila.

Ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam, objavila je tada ovo: "Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jeftina visokosumporna goriva!"

Carić je još nešto i ranije iznio podatak da naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova. U prosincu 2016. Dubrovnik je po prvi put proglašen jednom od šest svjetskih destinacija koje su uništili učestali posjeti kruzera. Ostalih pet su Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard u Norveškoj, te Venecija.

Kruzeri u Veneciji I to je Jadran! Life Zabranili kruzere - zagađuju kao milijun auta!

Posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj se na samom rubu propasti iz vrlo sličnih razloga, zbog turističke zakrčenosti i raspada infrastrukture, našao i Trogir, još jedan kulturno-povijesno-turistički dragulj. No, grad s počecima još iz doba starih Grka, trebao bi odahnuti otkako je prošlog ljeta otvoren moderan most kopno-Čiovo. Za nadati se da mu neće doći glave gužve i zakrčenja turista pješaka. U međuvremenu, Split i dalje u svojim turističkim planovima uredno navodi da i dalje računa na kruzere.

Lučka uprava Split, neslužbeno se moglo čuti ovog ljeta, godišnje od kruzera zaradi samo sedam ili osam milijuna kuna. Potrošnja tih posjetitelja Dioklecijanovoj palači je zanemariva, a osim Splićana, ne vesele im se niti vlasnici restorana, kafića niti prodavaonica. Još od ljeta 2017. Split nerijetko bilježi posjet i po tri kruzera dnevno, što je užasan pritisak čak i na taj grad, iako puno veći nego što su Dubrovnik ili Venecija, jer je stara jezgra Splita, ona koja turiste najviše zanima, otprilike jednako skučena.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.