Ekonomix
3890 prikaza

Slobini krediti i danas guše Srbiju

Slobodan Milošević i Ivan Stambolić
Stevan Kragujević/Fond Muzeja istorije Jugoslavije
Stara dugovanja i mnogi nepovoljni krediti i dalje redovito stižu na naplatu

I ove godine građani Srbije plaćaju kredite iz vremena Josipa Broza Tita, ali i vladavine Slobodana Miloševića. Kako doznaje Blic, idućih mjeseci na naplatu im stižu krediti koje su tijekom sedamdesetih godina dizali tadašnji premijeri Milka Planinc i Veselin Đuranović. I to nije sve jer će Srbija morati do kraja 2019. godine otplatiti i kredite koje je 1989. godine od Kuvajta uzimao i Branko Mikulić, ali i kineski kredit Slobodanu Miloševiću 1999.godine.

"Ove godine će nas to koštati nešto više od 230 milijuna eura, a cijena nije mala, kamata je bila fiksna i za pojedine kredite je iznosila skoro sedam posto. Prethodnih godina smo u prosjeku vraćali po 250 milijuna eura, a prošle čak 340 milijuna. I pored toga, ali i činjenica da je Srbija nedavno počela prijevremeno otplaćivati stare dugove, ostale su velike obaveze. Krajem travnja 2018. godine, Srbija je otplatila sav dug prema Londonskom klubu, a godinu dana ranije u cijelosti smo izmirili i obaveze prema Europskoj investicijskoj banci", kaže izvor Blica.

Iz srpske Narodne banke potvrdili su da tijekom 2019. godine na naplatu stiže 133,29 milijuna eura obaveza prema Pariškom klubu vjerovnika.

S druge strane, Hrvatska je još u ljeto 2010. godine otplatila dugovanje Londonskom klubu, a još prije toga Pariškom klubu. Zadnja je rata na dan 31. srpnja, 14 godina nakon što je postignut sporazum s Londonskim klubom vjerovnika, iznosila simboličnih 39 milijuna, opisao je net.hr tu prigodu. Osnovna razlika između Londonskog i Pariškog kluba jest u tome da Pariški klub čine države, a Londonski skupina svjetskih poslovnih banaka.

Nicolas Maduro Teorije Top News Srbi tvrde: "Naši plaćenici s Rusima čuvaju Madura"

Prema tadašnjim objavama, samo Hrvatska i Slovenija su otplatile svoje dugove prema dvama klubovima vjerovnika, a Srbiji nije pomoglo ni to što joj je otpisano 4,5 milijardi dolara ukupnog dugovanja između 2001. i 2006. godine. 

Analiza Hrvatske narodne banke objavljena davne 2006. godine ovako opisuje reprogram dugovanja. 

U ožujku 1995. Hrvatska je, na prijedlog MMF-a, sa zemljama članicama Pariškoga kluba potpisala Usklađeni zapisnik o restrukturiranju duga. Na osnovi Zapisnika Hrvatska je preuzela inozemni dug koji su zaključili ili za koji su jamčile pravne osobe s područja Republike Hrvatske (tzv. alocirani dug) i 28.49% duga koji je zaključila ili za koji je jamčila bivša SFRJ, a nije se mogao pripisati niti jednoj državi sljednici (tzv. nealocirani dug). 

Hrvatska je nakon toga bilateralnim sporazumima reprogramirala ukupno 0,9 mlrd. USD inozemnih obveza, koje će se otplaćivati tijekom četrnaestogodišnjeg razdoblja s dvije godine počeka. U travnju 1996. godine Hrvatska je sklopila sporazum s Međunarodnim koordinacijskim odborom banaka kreditora bivše SFRJ, članicama Londonskoga kluba, o visini preuzetog duga Londonskom klubu u iznosu od 1,5 mlrd. USD. Na kraju srpnja 1996. dug u tom iznosu zamijenjen je za hrvatske obveznice serije A (0,9 mlrd. USD) i serije B (0,6 mlrd. USD). 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.