Ekonomix
1502 prikaza

Priča o pečatu razotkriva pravo lice nesposobne Hrvatske

Pečat
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Propis o nepotrebnom pečati doneseni su godinama ranije, no njegova upotreba se i dalje zahtjeva

Prof. dr. sc. Slavica Singer, voditeljica istraživačkog tima Hrvatske u okviru najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu Global Entrepreneurship Monitor (GEM), na sjednici Nacionalnog vijeća za konkurentnost predstavila je rezultate novog istraživanja o poduzetništvu u Hrvatskoj.

Kao i prethodnih godina rezultati najnovijeg (16. po redu) istraživanja objavljeni su pod naslovom “Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?”, neznatno odstupaju od ranijih rezultata, što je izuzetno loše jer GEM istraživanja godinama ukazuju kako se odnos prema poduzetništvu u Hrvatskoj suštinski ne mijenja već više od 15 godina. Zašto je to tako objasnila je dr. sc. Singer objasnila je u intervjuu za Prvi plan prije godinu dana. Intervju je i danas vrlo aktualan.

U GEM istraživanju provedenog u 2018. (opet) se ističe da su u svim godinama od kada je Hrvatska uključena u ta istraživanja (od 2002. godine), vladine politike prema regulatornom okviru ocjenjivane su najnižim ocjenama, što znači da ta komponenta poduzetničke okoline djeluje ograničavajuće a ne stimulirajuće na poduzetničku aktivnost, piše Edita Vlahović Žuvela za Prvi plan.

U gotovo svim izvještajima o GEM istraživanju, prikazani su primjeri nefunkcioniranja regulatornog okvira, vodeći se kriterijem najvećih ograničenja – na primjer, sporost administracije (odsustvo primjene principa administrativne šutnje) ili kultura neplaćanja koja brojna poduzeća dovodi do preživljavanja ili propasti.

Regulatorni okvir još uvijek kompliciran, a administracija spora

“Iako su takvu lošu praksu potvrđivala i druga međunarodna istraživanja (o konkurentnosti, o lakoći poslovanja, o korupciji), regulatorni okvir još uvijek je kompliciran, administracija spora a nelikvidnost prisutna”, navode Singer i njezine suradnice Nataša Šarlija, Sanja Pfeifer i Sunčica Oberman Peterka.

Podsjećaju da su prilikom izrade GEM 2017 odustale od upozoravanja na to da se godinama takva ključna ograničenja ne rješavaju. Umjesto toga odlučile su analizirati što se događa s malim, gotovo trivijalnim intervencijama u regulatorni okvir – primjer koje su izabrale je korištenje pečata.

Povijesni hrvatski državni pečat. Egzotični smo Life NYT crko od smijeha: "Hrvatska tek sada ukida pečate"

Priču o pečatu sjajno ilustrira zašto je poduzetnička klima u Hrvatskoj sve lošija i zašto Hrvatska sve više zaostaje za drugim zemljama. Priča je i najbolji komentar akcijskog plana rasterećenja gospodarstva.

Svjetska banka u svom Doing Business Memorandumu o reformskim zahvatima za Republiku Hrvatsku (svibanj 2015. godine) preporučila je niz mjera za poboljšanje poslovnog okruženja u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Prva među preporukama je: “Ukinuti obvezu izrade pečata društva i osigurati da se ne zahtijeva ni u praksi (preporuka je provediva u kratkom roku, no njezin učinak, odnosno puna primjena u javnom i privatnom sektoru, mogu se očekivati u srednjoročnom razdoblju).” (Memorandum, str. 12).

I što se dogodilo?

Godinu dana poslije, Vlada je donijela zaključak o ukidanju pečata (4. svibnja 2016. godine), ali i 13 godina nakon što je Visoki trgovački sud još 2003. godine konstatirao da su za pravovaljanost isprave potrebni potpisi ovlaštenih osoba, ali ne i pečat.

Reformska mjera ukidanja pečata ima za cilj financijski i vremenski osloboditi poduzetnike početnike obveze izrade pečata, ali i osuvremeniti poslovnu komunikaciju izbacivanjem nepotrebnih aktivnosti. Ovim Vladinim zaključkom trgovačka društva i ostali poslovni subjekti koji obavljaju registriranu profitnu i neprofitnu djelatnost ne moraju stavljati pečat, ali mogu ako žele tj. nema pritiska da hitno moraju mijenjati statute ili osnivačke akte. Npr. Zakon o udrugama izmijenjen je i udruge više ne moraju imati pečat.

Mate Rimac Ubijanje potencijala Top News Uspješni su iako ih Hrvatska baš i ne potiče

Hrvatska udruga banaka prihvatila je ovu inicijativu i banke su tokom 2017. godine prilagodile svoje interne procedure ukidanja pečata iz poslovanja. Hrvatska pošta promijenila je interne procedure te se prilikom preuzimanja pismena ne traži korištenje pečata.

Izmjene 142 propisa na čekanju

Dvije su važne točke ovog Zaključka od 4. svibnja 2016. godine:

“Središnje tijela državne uprave dužna su nacrte prijedloga izmjena propisa” … o ukidanju obveze korištenja pečata… “dostaviti na razmatranje Radnoj skupini za praćenje provedbe reformske mjere ukidanja upotrebe pečata, u roku od 15 dana od dana donošenja ovog Zaključka”. (čl. 2).

“Odredbe ovog Zaključka na odgovarajući se način primjenjuju na pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska (agencije, zavodi, fondovi i druge pravne osobe s javnim ovlastima” (čl. 4).

Epizoda 1: travanj 2018.

Analizirano je 249 propisa, u 85 je ukinuta odredba o korištenju pečata. Dvije godine poslije (travanj 2018.) još uvijek ima 142 propisa za koje Agencija za investicije i konkurentnost (odgovorna za provedbu ovog Vladinog zaključka) zna da se trebaju izmijeniti, ali nema akcije nadležnih institucija. Za preostala 22 propisa analiza je u toku. 

Epizoda 2: 15. ožujak 2019.

Isti tekst, ista tablica, isti podaci o tome što je napravljeno, što nije, kao i u travnju 2018. godine.  Ako je ukinuti pečat tako teško, koliko vremena treba za pojednostavljivanje regulatornog okvira u kojem djeluje gospodarstvo?

Ipak, ne odustajemo: ponavljamo poziv iz prošle godine, koji je još uvijek na navedenoj stranici: “…sve uočene nepravilnosti u provođenju reforme mogu se prijaviti na adresu elektroničke pošte pecat@vlada.hr, ističu autorice GEM istraživanja.

(Tekst u cijelosti preuzet s portala Prvi plan)

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.