Ekonomix
4503 prikaza

Preokret u Ljubljani o kojem Zagreb može samo sanjati

Zagreb: Gradu prijeti katastrofa zbog nagomilanog smeća
1/5
Luka Stanzl (PIXSELL)
Od grada koji je 2008. godine reciklirao samo 29,3 posto svog otpada došli su do današnjih 68 posto

Od svojih bi susjeda mogli puno naučiti, posebno na primjeru glavnog grada Slovenije, Ljubljane, i njihovog pristupa odlaganju i recikliranju otpada. Ljubljana je prvi europski glavni grad koji se obvezao na život bez otpada. 

Prije 15 godina bili su jedan sasvim običan grad, poput mnogih drugih, čiji je otpad odlazio na odlagalište smeća. 

"Bilo je to skupo, zauzimalo puno mjesta i tako smo bacali sve te vrijedne resurse", rekla je Nina Sankovič iz gradskog javnog poduzeća Voka Snaga.

Tada su donijeli odluku da će to promijeniti, pa 2002. godine počeli s odvajanjem otpada, papira, stakla i ambalaže. Četiri godine kasnije grad je počeo skupljati biootpad od vrata do vrata. Odvojeno prikupljanje biootpada postat će obaveza dijelom Europe do 2023. godine, a Ljubljana je s tim procesom započela još prije 20 godina.

Jakuševac, odlagalište smeća 'Urbani rudnici' Znanost Smetišta u EU kriju bogatstvo od milijarda eura

2013. godine svaka je kuća dobila različite kante za ambalažu i papir. Donijeli su i pomalo kontroverznu odluku, smanjili, za pola, redovno prikupljanje otpada i tako ljude potaknuli, da svoj otpad razvrstavaju sami, i čine to bolje i češće, piše The Guardian. 

Od tada se stanje drastično promijenilo.

Od grada koji je 2008. godine reciklirao samo 29,3 posto svog otpada došli su do današnjih 68 posto i podatka da na njihovom odlagalištu završava 80 posto manje smeća. Sa samo 115 kilograma otpada po stanovniku godišnje tako su došli na vrh europske ljestvice, na kojoj se na prvom mjestu nalazi talijanski Treviso, puno manji grad od Ljubljane, sa 59 kilograma otpada godišnje po stanovniku.

Razvrstavanje otpada u Sloveniji | Author: Screenshot/Youtube Screenshot/Youtube
Razvoj najmodernije europske tvornice za biološki otpad bio je veliki korak na putu prema njihovom cilju - minimalnoj stopi od 75 posto recikliranja do 2025. godine. Regionalni centar za kontrolu otpada (RCERO) otvoren je 2015. godine i danas se u njemu nalazi otpad iz gotovo četvrtine zemlje. Koristi prirodni plin za proizvodnju struje, pretvara 95 posto otpada u reciklirane materijale i kruta goriva, a manje od pet posto otpada šalje ne odlagalište. Od biootpada čak i rade visokokvalitetan kompost za vrtlarstvo.

Osim te proizvodnje veliku pažnju pridaju i ponovnoj upotrebi i reciklaži. Uz skupljanje otpada od vrata do vrata, Ljubljana ima i dva centra za recikliranje u koja građani mogu donijeti svoj otpad, jedan je toliko popularan da bilježi više od 1000 posjeta dnevno, pa tako planiraju izgradnju još najmanje tri, te 10 manjih centara u u udaljenijim dijelovima grada. 

"Ne sjećam se vremena kada nismo razdvajali otpad. Znam točno gdje se nalaze posebne kante pa tako i spremam svoj otpad", rekao je jedan građanin koji je svoj otpad razvrstavao po kantama u središtu grad. 

Ono što nije potrgano koristi se ponovno, stvari se pregledavaju, čiste, i prodaju po niskim cijenama. Organiziraju se i radionice kako bi građani mogli naučiti kako popraviti potrebne stvari. Trgovine bez otpada novi su trend u gradu, a Voka Snaga nudi i automate bez ambalaže za upotrebu u kućanstvima. 

U sklopu tih inovacija je i ona u kojima sve gradske institucije koriste toaletni papir napravljen od recikliranog pakiranja mlijeka i sokova. U malom središtu grada svaki je komad dragocjen, pa su instalirali i 67 podzemnih lokacija na kojima se nalaze kante, koje se otvaraju uz pomoć kartica koje su dali građanima. 

SYSAV, energana na smeće kod Malmöa Zato su bogati Ekonomix Vrhunska reciklaža: U državi nemaju smeća, moraju ga uvoziti

Gradsko središte, iako prepuno turista, jako je čisto. Čistači stalno obilaze područje, a tu su i posebna vozila koja čiste ulice uz pomoć kišnice i biorazgradivog deterdženta. Na gotovo svakom uglu nalaze se kante za papir, ambalažu i ostalo smeće. Izazov su im stambene zgrade u kojima nije lako identificirati tko ne razvrstava otpad kako bi trebalo, ali i grobne svijeće. Naime Slovenija je treća zemlje u svijetu po korištenju grobnih svijeća. 

"Mogli bi biti još i bolji. Kao što to kažemo kod nas, mi smo uvijek sretni ali nikada zadovoljni", rekao je Pierre Condamine iz Zero Waste Europe.

Na odlagalištu Lidija Čepon iz RCERO-a pokazuju na malu hrpicu nečeg tamnog, djelomično prekrivenog tankim slojem svijetlog krša. 

"Taj taman materijal je ono što izlazi iz RCERO. Na vrhu toga je inertni otpad, vrsta bezopasnog otpada, a zajedno čine manje od pet posto onoga što je na odlagalištu", rekla je ponosno. 

  • rdgoran 16:29 27.Svibanj 2019.

    Tako se voli svoja zemlja. Bravo susjedi