Ekonomix
1259 prikaza

"Prema propisima, mogli bi jesti i meso mamuta"

Sirovo meso
1/5
Sandra Šimunović/Pixsell
Europska unija nikad nije donijela propise o tome koliko dugo meso može biti smrznuto prije prodaje

Express je u prvom nastavku priče o švercu mesa, koji možete pročitati ovdje, pisao o sivom tržištu i kako pokvareno meso dolazi u Hrvatsku, a u druom dijelu donosimo priču o tome kakvo meso jedemo i kako rade inspekcije. 

"Tu često nedostaju podaci veterinarskih inspektora", kaže naš sugovornik.

O tome se otvoreno razgovara i na sastancima s mjerodavnim službama da se i taj dio, gdje ne postoji veterinarska kontrola klanja, treba staviti pod nadzor je se uvijek može nešto dogoditi.Da postoje rupe u sustavu, potvrđuje nam i jedan veliki proizvođač mesa: "Nelojalnu konkurenciju stvara nam meso koje stiže preko Slovenije i Italije u Istru. Ima ga, ali da je to velika pojava, nije".

A da je stanje ipak sve bolje na domaćem tržištu mesa neslužbeno nam potvrđuju i inspektori s terena. Tako se sada pojedinačno pojavljuju slučajevi na granici s BiH, ali ni blizu kao do prije nekoliko godina. A tko padne, kazne su velike – do 100.000 kuna za pravnu osobu i do 50.000 kuna za fizičku osobu. Inspektori su u 2018. napisali 703 prijedloga za optužbe (i to samo veterinarski inspektori) te 17 kaznenih prijava. Uzeli su i 4400 uzorka svježeg mesa za analizu.

Prijave su se uglavnom odnosile upravo za trgovinu mesa bez porijekla, odnosno sljedivosti ili u slučajevima kada nije bilo veterinara pri klanju mesa ili je ono bilo bez sve dokumentacije. A kakvo je stanje na legalnom tržištu? U razgovoru sa stručnjacima iz Ministarstva poljoprivrede pokušali smo razbiti neke mitove. Prvo – je li ikad kod nas stiglo duboko smrznuto meso koje je tako ležalo godinama (čak deset), pa se odmrznuto prodavalo kao svježe? Naš sugovornik kaže "to mu je omiljena tema, a vrlo slikovito objašnjava i zašto:

Sirovo meso | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

"Europska unija nikad nije propisala koliko najduže meso može biti smrznuto. Da se danas nađe i meso mamuta, ono je i dalje upotrebljivo. Smrzavanjem se samo gubi na kvaliteti, ali i dalje je dobro za jelo. Ali postavljam pitanje – koliki bi bio naš račun da kod kuće meso držimo smrznuto godinama? Koliko je struje otišlo na njega? Pitam – kome se to isplati. Zamislite da netko godinama čuva veliku količinu mesa. Kolika bi mu morala biti cijena da se isplati to prodavati".

Razgovor o ovoj temi u Ministarstvu poljoprivrede završavaju - ne bi baš rekli.., Ali ako smo razbili mit da se na tržištu pojavljuje godinama zamrznuto meso, dotle naši sugovornici otkrivaju zanimljiv detalj – meso se zaista može odmrznuti i potom prodavati. Neupućeni kupac neće primijetiti da se ne radi o svježem mesu, a naši sugovornici kažu da su se susretali na našem tržištu i s takvim proizvodima. Ali na takvim proizvodima mora pisati 'da se ne smiju smrzavati'.

Takva deklaracija znači da je meso već bilo zamrznuto. Na pitanje nije li to mazanje očiju kupcima jer nije jasno napisano o kakvom je mesu riječ – sugovornici iz Ministarstva poljoprivrede sliježu ramenima. Deklaracije nisu njihova domena. Ali salmonela jest.

Mljeveno meso Veliki test Life Istražili smo: Za pakiranja melju staro meso lošije kvalitete

"Zatvarali smo čitave farme i naređivali uništavanje pilića zbog salmonele. Ako je proizvođač uzgajao po svim pravilima, onda mu država daje odštetu za uništavanje jata. Država je dala i goleme novce za preventivno cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože, od koje je sada i službeno već neko vrijeme slobodna. Ova je bolest iz Afrike preko Turske došla u naše susjedstvo i rapidno se širila. Kako ne bi došla i do nas, uvelo se cijepljenje goveda te je država u dvije godine platila više od 12 milijuna kuna za cjepiva i još 20-ak milijuna za posao procjepljivanja. Procijepljeno je oko 900.000 goveda. "

"Da se bolest pojavila na samo jednom govedu, zatvorila bi se naša granica, zaustavio bi se sav promet mesom. To bi bio strašan scenarij. Prihvatili smo rizik nuspojava cijepljenja i uzgajivačima isplatili velike odštete", kažu sugovornici iz ministarstva.

Prije nekoliko tjedana, Hrvatska je proglašena zemljom slobodnom od bolesti kvrgave kože.

Zbog povećane smrtnosti goveda, pobola nakon procjepljivanja i smanjuje proizvodnja mlijeka proizvođačima je isplaćena odšteta od oko milijun kuna. A bolesti među životinjama koje se uzgajaju za hranu nekad krenu na bizaran način.

"Početkom 2000-ih afričke kuga je na područje Balkana stigla avionom. Putnik je imao sendvič sa šunkom, bacio ga je i bolest je krenula. Afrička svinjska kuga u Slovačkoj i Češkoj krenula je od mesa za gulaš. Zato je kod nas zabranjeno hraniti životinje za tov kuhinjskim otpadom, čak i ako je djelomično obrađeno, jer otuda krenu zaraze. Ljudi su najveći uzročnik bolesti među životinjama", kaže stručnjak iz Ministarstva poljoprivrede.

Sirovo meso | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

Ukazuje da je upravo zbog bolesti veliki prekršaj kad netko preko granice ispod deke na sjedištu auta prenese tablu špeka ili par kobasica od rodbine iz BiH. No kako ne bi stvarali paniku - više sugovornika potvrdilo nam je - meso koje se kupuje u legalnim lancima prodaje pod visokom je kontrolom. To nam govore i inspektori i sami proizvođači i čelnici udruženja proizvođača.

"Na domaćem tržištu kontrola je takva da se do ušne markice na govedu može pratiti svaki komad mesa. Po objavi bilo koje informacije na RASSF sustavu, naše inspekcije odmah reagiraju i provjeravaju. A od 1. travnja sve bi trebalo biti učinkovitije jer će se objediniti inspekcije", kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Do sad je sustav bio posložen da se dvije vrste inspekcija bave mesom - veterinarska i sanitarna. Granica između tih inspekcija u trgovinama je bila doslovno na staklu vitrina. Naime, svako meso koje je spakirano i u hladnjačama je, još uvijek je pod nadzorom sanitarne inspekcije. Meso koje je na panju, kod mesara u trgovini pa kupac sam bira komad koji hoće i mesar ga reže, to je još uvijek pod nadzorom veterinarske inspekcije.

Objedinjavanjem inspektorata, to bi se trebalo pojednostaviti i inspektori bi trebali biti učinkovitiji. Sugovornici iz ministarstva otkrili su nam još neke detalje mita koji vlada - koristi li se meso u dućanima pred kraj roka trajanja za pripremanje gotovih jela i gableca?

Lažni burger 44/50 top ideja Znanost Razvijaju 'lažno' meso koje će prehraniti svijet

"Meso koje je jednom došlo u trgovinu, više se ne može vratiti u lanac dostave. Ali se smije iskoristiti za vlastitu proizvodnju u samoj trgovini kao što je mljeveno meso. Dakle, smije se obraditi na licu mjesta uz određene uvjete i zadovoljavajuće propise", kaže naš sugovornik.

Zbog straha od salmonele i drugih bolesti iz mesa, vani se pojavio trend i perutnine s oznakama "salmonela free".

"Takvo se meso ozračuje i ubija se salmonela, ali svi ostali mikroorganizmi. Postoji dio potrošača koji traže takvo meso, ali ga još nema u Hrvatskoj. U SAD-u se više ni ne bore s trihinelozom nego ju jednostavno rješavaju smrzavanjem mesa koje se kasnije opet odmrzne", otkriva nam sugovornik.

Zbog straha od salmonele i drugih bolesti iz mesa, vani se pojavio trend i perutnine s oznakama "salmonela free".

"Takvo se meso ozračuje i ubija se salmonela, ali svi ostali mikroorganizmi. Postoji dio potrošača koji traže takvo meso, ali ga još nema u Hrvatskoj. U SAD-u se više ni ne bore s trihinelozom nego ju jednostavno rješavaju smrzavanjem mesa koje se kasnije opet odmrzne", otkriva nam sugovornik.

Slanina | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL) Hrvoje Jelavic (PIXSELL)

Da ne bi bilo zabune - ozračivanje hrane nije neobično i Zagrebu na Institutu Ruđer Bošković postoji podzemni 'bunker' s uređajem za ozračivanje koji svojim djelovanjem ubija sve mikroorganizme. Bez panike - nakon zračenja sam predmet nije radioaktivan, kao što ni pacijenti nakon snimanja pluća na rendgenu nisu radioaktivni. Uređaj u Zagrebu obično se koristi za zračenje antiknog namještaja kako bi se uništile crvotočine.

I pojedine namirnice iz dalekih zemalja također se redovito zrače kako bi se uništili nametnici - primjerice u čajevima. Tako je vani ozračuje i meso. No domaće meso još nije ušlo u ovu zonu. Ali zbog kvalitete postoji veliko zanimanje stranaca za naše meso. No zbog nedostatka vlastitih grla, posegnuli za uvozom teladi i junadi iz Austrije, Rumunjske, Njemačke. Životinje se tove kod nas, a onda često odlaze u klaonice u nama susjednu Mađarsku.

Od nekadašnjih 800 klaonica, danas ih ima oko 130. Skup je to posao, zbog pravila EU moralo se mnogo uložiti pa su mnogi odustali od posla. U procesu pregovaranja poglavlja koje se odnosilo na ovo područje, Hrvatska je morala ispuniti kriterije i mnoge procedure koje su u papirnatom obliku mogle stati u jedan manji kombi, kažu nam upućeni. A kad ne možemo svoje teliće oteliti, niti ih doma možemo zaklati, dobivaju se deklaracije koje zbunjuju potrošače.

"Rođeno u Rumunjskoj, tovljeno u Hrvatskoj, zaklano u Mađarskoj, proizvedeno za domaću mesnu industriju, nalazi se na polici stranog trgovca" - samo je primjer deklaracije koja ima svoju priču. Iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju kako su nedavno kod nas bile delegacije iz Kine i Rusije koje su pregledale naše farme i tvrtke za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Smiješi nam se izvoz na velika tržišta.

"Kinezi su krajem prošle godine prekontrolirali našu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Sve je dobro prošlo i poslali su poziv za bilateralni sporazum kojim bi krenuli u izvoz. Ovo je velika šansa za našu mljekarsku industriju, očekujemo skori izvoz, a svi naši proizvođači rade manjim kapacitetom nego bi mogli. Ima prostora za mnoge", kažu nam u ministarstvu.

Sirovo meso Alarmantno Top News Rat za zdravo meso: Opasnost prijeti sa svih strana

Optimistično vjeruju da bi to mogao biti prijelomni trenutak da se zaustavi pad domaće proizvodnje mlijeka. U ovu su priču uključeni najveći - Dukat i Vindija. A Rusija?

"I njihova je inspekcija bila te imaju rok od dva mjeseca donijeti mišljenje. Uspoređivali su koliko je naš sustav kontrole i proizvodnje sukladan njihovom. Obišli su čitave sustave proizvodnje kao što je PIK Vrbovca i Karlovačke industrije mlijeka", kažu nam.

No postoji ruski embargo. Ipak, poduzetnici i gospodarstvo radi prije politike pa se pripremaju na dan kad će embargo prestati. Kad će to biti, samo Putin zna. A u razgovoru s domaćom udrugom Baby Beef koja okuplja 300 proizvođača, a oni čine 90 posto tržišta hrvatskog tovnog govedarstva, kažu da svake godine uzgoje 120.000 junadi, a vrijednost im je 1,3 milijarde kuna.

Meso | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

"No naša je proizvodnja skuplja nego u drugim zemljama EU koje su prije nas povukle bespovratna sredstva za izgradnju farmi, mehanizacije, opreme... U Uniju smo ušli nekonkurentni, ali se borimo kvalitetom koju ne može imati niti jedna od tih zemalja", kažu.

Polovica grla koje proizvedu ode na Bliski Istok i u Italiju. Posebno su ponosni što izvoze u Toskanu, a to je najzahtjevnije tržište.

"U Italiji smo čuli kako je Giorgio Armani za svoj zadnji rođendan tražio upravo hrvatsku junetinu. Izvozimo i u Libanon, a odnedavno smo otvorili tržišta Kosova i Srbije", kažu u udruzi.

perad TAJNE SNIMKE Life (VIDEO) Užas na farmama: Perad jedva stoji, posvuda krvave fekalije...

A na našim policama njihov proizvod potrošači sve više prepoznaju po brend Hrvatska junetina Udruge Baby Beef. Zbog ishrane s velikim udjelom kukuruza njihovo meso ima posebnu masnoću u samom mišiću pa je okus bolji i meso je 'slađe'. Otkrivaju da domaći proizvođači na tržište daju junetinu staru od 16 do 24 mjeseci, a iz drugih zemalja meso je od životinja starih pet i više godine. Kažu, nelojalne konkurencije ima .

"Godinama smo gledali kako našu kvalitetnu junetina stavljaju u isti koš s uvezenim mesom i tako obmanjuju hrvatske potrošače. Junetina koja dolazi iz drugih zemalja ne može se usporediti niti svježinom, niti kvalitetom. Kako bi to ispravili, krenuli smo u vrlo zahtjevno brendiranje. Želimo spriječiti da se uvozno meso prodaje pod oznakom hrvatske proizvodnje", zaključuju u udruzi.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.