Opcije spasa: Rusi žele sve, Todorić se ne da

HDZ i Most su se natezali oko sudbine Ivice Todorića

- Apeliram na sve da smire loptu - rekao je Plenković. Ugledni HDZ-ovac nedavno nam je rekao da HDZ neće spašavati Todorića jer, ako bi to učinili, on bi se nastavio ponašati na isti način. Prema njegovu mišljenju, Agrokor treba novo vodstvo. (Neslužbeno, na sastanku u Vladi Božo Petrov navodno je rekao: “Mi želimo to preuzeti”.

Martina Dalić ga je upozorila: “Nemaš što uzimati, sve je založeno. Kad bismo mi, država, postali vlasnici, mi to ne bismo mogli održavati... Netko mora platiti te milijarde kuna duga. I da nam Todorić Agrokor da za kunu, tko će vraćati dug?”. Plenković, prema običaju, nije rekao ništa. Sastanak nije završio nikakvim zaljučkom osim poruke da bi se Todorić trebao povući.

Siniša Hančić (PIXSELL)

HDZ je izračunao da bi njima povlačenje Todorića politički odgovaralo jer bi im donijelo bodove na lokalnim izborima, ali Petrov je rekao: “To je vaš čovjek, ne možete sad prati ruke od njega”. Drugoga dana je promijenio ploču. Tu sad dolazi Vrdoljak, kao danas, koji zna da je svaka kombinacija s Agrokorom lose-lose, pa gradi poziciju za budućnost. Jedino je Krešo Beljak dobro rekao da je to projekt HDZ-a od početka 90-ih do danas, dok je Branko Grčić izazvao kaos idejom da država mora spašavati Agrokor.) U cijeloj priči još je jedna velika teškoća. Ruske banke drže trećinu duga. Što s druge dvije trećine? Na to pitanje još nema odgovora.

- Tu je i Vlada, pa Kremlj, čije namjere nitko ne zna...

Pad Agrokora doveo bi do tsunamija u Hrvatskoj

U priči je, dakle, puno nepoznanica, a malo vremena i još manje jednostavnih izlaza. Analitičari su upozorili na negativnosti eventualnog posrnuća Agrokora.

- Pad, propast ili veliki tektonski poremećaj u okviru takvog poslovnog subjekta imao bi tsunami efekt - rekao je Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti. Međutim, i on i drugi se slažu da nema mogućnosti da država jamči za neke nove kredite Agrokoru.

Preuzimanje dijelova tvrtke također ne dolazi u obzir. U neku vrst predstečajne nagodbe ne može, pak, ići Agrokor u komadu, nego pojedinačno njegove tvrtke. Država bi tu mogla pomoći s otpisom dijela poreza. Međutim, potpuno je nejasno koliko tvrtke iz koncerna duguju državi. Pojavila se informacija od američkih analitičara da Agrokor duguje oko 800 milijuna eura za PDV, no to je teško moguće. U zadnjem izvješću Agrokora navodi se da su obveze prema državi za porez 297 milijuna kuna.

Nitko ne zna točne brojke Agrokorovih pozicija

Porezna uprava ne želi odgovoriti koliki je dug i poziva se na poreznu tajnu. Ministar Zdravko Marić rekao je da su spekulacije o velikom poreznom dugu neutemeljene. Sve tvrtke u sastavu Agrokora godišnje ostvare oko 50 milijardi kuna prihoda.

- Nije pitanje odlazi li Todorić, jer on odlazi u svim kombinacijama - zaključuje naš sugovornik koji misli da HDZ neće dopustiti ni predstečajne nagodbe (jer bi svi dugovi koncerna prema državi postali vidljivi) niti će dopustiti ostanak Todorića u Agrokoru. Ovo su, nema sumnje, najteži dani Ivice Todorića. On se osobno razlikovao od većine hrvatskih tajkuna po tome što je bio istinski fanatik razvoja i modernizacije tvrtki koje je preuzimao. Nije kupovao ili preuzimao vrijedna poduzeća da bi izbacio radnike pa prodao imovinu niti ih je preuzimao da bi dobitak jednoga dana kapitalizirao.

Todorić je dijelom platio i ceh državnog rejtinga

Prema svemu što znamo o njemu, nije se nikad kanio riješiti Agrokora, a jedini način na koji je mogao zadržavati vlasništvo bilo je širenje kompanije i upadanje u sve dublje dužničko ropstvo. No iako mu je država dugo išla na ruku - još je Tuđman smatrao da najvredniji dijelovi nacionalnog bogatstva trebaju završiti u rukama ljudi od povjerenja - država je potpomogla i njegovu propast.

Todorić je, naime, s državom dijelio loš kreditni rejting, što nije samo njegova, nego i državna krivnja. Ako se Agrokor financira uz kamatu od pet do deset posto, a Lidl, Kaufland ili Billa uz kamatu manju od jedan posto, onda je praktički nemoguće opstati na dulji rok. Slovačka, na koju volimo gledati s prezirom, danas je uspješna ekonomija, zato što nisu samo brbljali o “strukturnim reformama”, nego su se mijenjali. Njihove tvrtke također plaćaju kamatu od jedan posto. Naši političari samo pričaju, gube vrijeme, a računi dolaze na naplatu, kao u basni o cvrčku i mravu...