Ekonomix
1985 prikaza

Oni znaju kako Hrvatsku spasiti od umiranja

Anteo Miloš i Zvonimir Novosel
Marko Prpic/Dusko Marusic/PIXSELL
Gospodarski rast i razvoj nije nešto što se dogodi preko noći i bez truda

Hrvatsko gospodarstvo jedva je preživjelo prošlu financijsku krizu, a brojni stručnjaci govore da je iduća kriza iza ugla. 

Kad znamo da je ogroman broj jedinica lokalne samouprave samo jedan od problema naše države, postavlja se pitanje jesu li te jedinice spremne za krizu. Naime, najveći dio prihoda općina i gradova se ubire od poreza. U situaciji kada nema poslovne aktivnosti, kada gospodarstvo ne cvjeta, ni te jedinice se ne mogu financirati. To za sobom povlači smanjenje proračuna, ugrožavaju se socijalne usluge i brojne druge stvari koje uzimamo zdravo za gotovo.

Kako piše Dubravka Jurlina Alibegović u radu o financiranju javne uprave: "Polazeći od činjenice da je stupanj razvijenosti lokalnih i područnih jedinica uglavnom različit, potrebno je pronalaziti modele financiranja kojima bi se zadovoljile lokalne potrebe stanovništva i postiglo što veće ujednačavanje standarda. Drugim riječima, potrebno je postići što veći stupanj fiskalne decentralizacije, a to je moguće samo kada lokalna jedinica ima dovoljno vlastitih izvora financiranja za pružanje svih javnih usluga koje su u njezinu djelokrugu".

Zbog svega nabrojanoga smo razgovarali s čelnicima gradova koji su, manje ili više, neokrznuto prošli krizu.

Prvo smo okrenuli broj Zvonimira Novosela, gradonačelnika Jastrebarskog. Iako je mnogima Jaska tek znak za skretanje na autocesti Zagreb-Karlovac, Jastrebarsko skriva malog diva.

Donald Trump Velika kriza Ekonomix Ekonomisti upozoravaju Trumpa: Prijeti nam nova Velika depresija

Zanimljivo je da je Jaska od 2008. kad je počela kriza, svake godine, pa sve do danas, dobila barem jednu veliku investiciju, priča nam Novosel. Neke su bile manje, a neke su doista bile megainvesticije, poput Kauflanda i Lidla koji ovdje imaju svoje distributivne centre. Kaufland je, primjerice, u izgradnju svog centra uložio čak 80.000.000 eura, ispričao nam je Novosel.

Jaska, osim toga, spada u sam hrvatski vrh po broju zaposlenih i ovog trenutka u našem se gradu traži oko 100 radnika. Najviše u drvnoprerađivačkoj industriji, ali i logistici, gdje po zapošljavanjima prednjači opet 'Kaufland'. 

Jastrebarsko s oko 16.000 stanovnika inklinira Zagrebu kad su u pitanju radne migracije, ali isto tako stanovnici Zagreba zaposleni su i u tvrtkama sa sjedištem u Jastrebarskom. 

Ovog trenutka u tom gradiću djeluje 30-ak tvrtki koje nose gospodarski napredak, a to su uz industriju, ujedno i vinari, ugostitelji i razni obrtnici. Najviše zaposlenih je u tri drvoprerađivačke tvrtke - njih ukupno oko 500, a sve tri tvrtke su izvozno orijentirane. Ne trguju sirovinom, nego iz njihovih hala izlaze finalni proizvodi, pohvalio se Novosel. 

Još 500 zaposlenih je u logistici, a jaskansko gospodarstvo su ojačale i tvrtke poput Ireks Arome, za proizvodnju pekarskih aditiva, kao i farmaceutska tvrtka Krka, koja u svom pogonu proizvodi visokopotentne lijekove koje distribuira u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mogli bismo reći da primorska naselja imaju znatno manje posla s punjenjem proračuna jer svake godine znaju da će im doći tisuće turista željnih da kod njih isprazne novčanike. To bi bilo podcjenjivački jer čak i turiste treba znati privući na odgovarajući način. Anteo Miloš, gradonačelnik Novigrada nam je otkrio kako je njegov grad prebrodio krizu.

Istarski gradić Novigrad od samo 4.800 stanovnika jedan je od najpropulzivnijih sredina u Hrvatskoj, a kako kaže njegov gradonačelnik, svake godine broj stanovnika raste u prosjeku za 10 posto. Prirast ne pripisuje natalitetu, nego ekonomskim migracijama stanovništva. 

Kako kaže, 2008. godina bila je teška za Novigrad i do te godine prihodi su oscilirali za 3-4 posto, no već od 2009. bilježili su stabilan rast usprkos krizi. Danas je budžet grada 50.000.000 kuna, što je iznimno visok prihod per capita. 

Od 2008. godine zabilježili su rast dolazaka gostiju od 60 %, što znači da je od tadašnjih 750.000 noćenja, brojka narasla na 1.300.000, koliko su ih imali ove godine i to bez povećanja smještajnih kapaciteta što govori da su konstantno povećavali kvalitetu usluga, pa time i cijene, i prihode.

Zato planiraju povećanje kapaciteta pa su za iduće tri godine u planu gradnja jednog hotela s 400 smještajnih jedinica, drugog sa 100 i dva boutique hotela. 

Naftna bušotina Frakcija Ekonomix Čeka nas nova financijska kriza zbog naftnih polja

Ali Novigrad, prema riječima Miloša, već odavno intenzivno radi na diversifikaciji gospodarstva, pa su tako u zadnjih 15-ak godina počeli s izgradnjom industrijske zone.

"Budući da Novigrad nema veliku površinu - tek 26 četvornih kilometara, nismo mogli graditi veliku industrijsku zonu, ali još prije 10 godina počeli su stizati prvi investitori iz Italije, pa danas ovdje posluje 20-ak talijanskih tvrtki. Među njima je i 'Luxottica', proizvođači naočala, koji ovdje imaju sjedište za cijelu jugoistočnu Europu. Nadalje, tu je i metaloprerađivačka industrija - tvrtka koja proizvodi vezove i dijelove za skije", kaže Miloš, te dodaje da su to stvorili zahvaljujući suradnji s državom u čijem je vlasništvu bio dio terena.

"Parcele smo dali na raspolaganje, uz povoljnu otplatu, te oslobađanje od komunalne naknade prvih nekoliko godina poslovanja. Interes je bio tako velik da smo 2015. morali povećati površinu za još 6 parcela. I one su prodane, na jednoj se već gradi nova hala, a ostale će, prema planu, biti dovršene u iduće tri godine. Investicije su do sad bile oko 300.000.000 kuna, a očekujemo nove i to između 150 i 200 milijuna kuna."

Kako kaže, kao i sve razvijene općine i gradovi u Hrvatskoj, i oni imaju problem nedostatka radne snage, ne samo u turizmu, nego i u ostalim djelatnostima. 

U Novigradu su iznimno jaki poljoprivreda i ribarstvo, pa taj grad ima najveću ribarsku flotu na zapadnoj obali Istre, a gradonačelnik je posebno ponosan na ugostitelje.

Od 15 hrvatskih restorana koji su dobili preporuke i našli se u Michelinovom vodiču, čak su tri iz Novigrada, što znači da imamo odlične i vrhunski školovane ugostitelje, kaže Miloš.

I dok slušamo kako se Slavonija prazni, kako mala mjesta umiru, da su lokalne jedinice najbolji generatori rasta, moramo se zapitati, zašto nemamo više primjera poput ovih nabrojanih? Ni Jaski ni Novigradu gospodarski rast nije pao u krilo. 

Prije ulaska u Europsku uniju je centralna država mogla neograničeno financirati lokalnu samoupravu, ali više to neće biti baš tako jednostavno. Ako znamo da ogromna većina općina i gradova preživljava zahvaljujući novcu iz državnog proračuna, moramo se pitati što će biti kad iduća kriza dođe u Hrvatsku? Hoće li neki gradovi ili općine, koji ni sada ne mogu puniti svoje proračune, morati gasiti vrtiće? Škole? Održavanje cesta?

  • aaaaaad 14:56 14.Studeni 2018.

    znaju ali pitanje je, budu li?