Ekonomix
168 prikaza

Ni 9000 eura po radniku nije privlačno ulagačima

Ivan Vrdoljak
Robert Anić (PIXSELL)
Novi vladini zakoni za poticanje ulaganja moraju na 'popravni'

Bit će ovo jedan od važnijih instrumenata za gospodarski rast, rekao je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Radimir Čačić. 

Gradilište | Author: Ivo Cagalj (PIXSELL) Ivo Cagalj (PIXSELL)

Vlada je tog rujna 2012. godine prihvatila novi zakon o poticanju investicija. On je omogućavao više državnog novca za svaku investiciju i radno mjesto nego što daje bilo koja zemlja u susjedstvu. 

U međuvremenu je donesen i Zakon o strateškim investicijama koji bi dodatno trebao privući velika ulaganja u Hrvatsku. Prema podacima koje smo dobili, oba zakona zasad nisu ispunila očekivanja.

Zakon o poticanju laganja predvidio je čak 9000 eura poticaja za svakog zaposlenog u županijama u kojima je nezaposlenost viša od 20 posto, a šest i tri tisuće u onima s manje nezaposlenih.

Poticaji rastu ako se zapošljava više od 100 radnika.

Svatko tko investira više od tri milijuna eura, neće morati plaćati porez na dobit sljedećih 10 godina. 

Oni s manjim ulaganjima bili bi oslobođeni pola poreza ili 75 posto poreza. Poticaji se mogu dobiti i za osuvremenjivanje proizvodnje, mikropoduzetnici mogu dobiti poticaje, novac je predviđen i za usavršavanje, nove tehnologije.

Ukratko, Vlada je to predstavila kao najbolji zakon koji je ispravio mnoge greške neuspješnog prethodnika iz HDZ-ove ere.

Gotovo dvije i pol godine poslije rezultati nisu blistavi. Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva gospodarstva Ivana Vrdoljaka i Ministarstva poduzetništva Gordana Marasa, mnogo je više prijava nego je zaista i odobreno poticaja. 

U dvije i pol godine Vrdoljak je isplatio poticaje samo pet velikih tvrtki u iznosu 37 milijuna kuna. Ipak ističu da su još 43 investitora iskoristila poticaje kroz porezne olakšice, i to u iznosu od dvije milijarde kuna, što im značajno popravlja sliku.

"Tvrtke koje su iskoristile olakšice, investirale su 8,8 milijardi kuna", kažu u Ministarstvu gospodarstva.

Iako smo ih tražili imena tvrtki koja su dobila poticaje, nisu nam ih poslali. Ministarstvo poduzetništva ima nešto više tvrtki, što je i logično jer su zaduženi za male poduzetnike, ali financijski učinak je prilično mali. 

Isplatili su samo 1,85 milijuna kuna poticaja za zapošljavanje 76 radnika u 12 tvrtki. Dodatne poticaje kroz porezne olakšice uzelo je 2013. samo 26 tvrtki u iznosu gotovo 11 milijuna kuna, navode u Marasovu ministarstvu. 

Međutim, napominju da još nisu dobili podatke o korištenju olakšica za prošlu godinu. Ističu da će se pravi učinci zakona vidjeti ove i sljedeće godine, nakon tri godine primjene. Kada je zakon prihvaćen, Maras je obećavao mnogo brže i veće rezultate.

"Prave efekte zakona planiramo za 2013. godinu. Tada ćemo planirati veće poticaje", rekao Maras na Vladi 2012. godine.

Gordan Maras | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

U Marasovu ministarstvu su nam naknadno zbrojili potpore prema starom, HDZ-ovu zakonu, i njihovom, novom zakonu kako bi pokazali da nije sve tako crno i da treba vremena za isplatu poticaja zbog investicijskog ciklusa. 

Tako ističu da je 2012. godine isplaćeno 46,8 milijuna kuna poticaja, a 2013. godine 116,8 milijuna za 88 poduzetnika po oba zakona.

Slaba utjeha i HNS-ovu Vrdoljaku i SDP-ovu Marasu pruža podatak da imaju više prijavljenih projekata nego je to bilo po HDZ-ovu zakonu.

Što je i logično jer je prag ulaganja za koji se može dobiti državni novac znatno snižen, a iznos poticaja znatno povećan. 

Međutim, iako postoje ukupno 402 prijave, oni odobreni projekti znatno “štekaju”. Samo je 128 tvrtki u dvije i pol godine prošlo sito i rešeto zakona i uspjelo dobiti neku vrstu poticaja. 

Kod Marasa ističu da će kod njihovih 80 tvrtki visina investicija biti 1,8 milijardi kuna i otvorit će se 1800 radnih mjesta.

Vrdoljak nam nije odgovorio koliko je zaposleno ljudi u pet tvrtki koje su dobile poticaje i 43 koje su iskoristile olakšice. 

Ali zato daje podatak da se prijavilo 96 poduzetnika koji planiraju investicije od 8,4 milijardi i zapošljavanje 6220 osoba.

Nisu niti te planirane brojke za baciti u Hrvatskoj, ali činjenica je da oni koji su prijavljeni na kraju i ne moraju proći proceduru i dobiti poticaje.

Zakon o poticanju ulaganja morat će zato na popravni i Ministarstvo gospodarstva je već pripremilo izmjene koje će olakšati dobivanje novca kako bi napokon jače privukli investitore.

Prema novom prijedlogu, država će investitoru jamčiti nepromijenjene uvjete poslovanja čak 10 godina. Tako da ako poraste neko porezno davanje, investitor koji stvori nova radna mjesta, neće ih morati plaćati. 

Država će pomagati tvrtkama i da plaćaju svoje obveze za doprinose ili PDV, a osiguravat će i zajmove. 

Ministar financija Boris Lalovac još nije dao zeleno svjetlo za ove zakonske izmjene jer se boji da će previše koštati državni proračun.

Dok se zakon o poticanju ulaganja popravlja, ni popravni ispit nije mnogo pomogao Zakonu o strateškim investicijama. 

I on je također najavljen kao čarobni štapić koji će olakšati velike projekte. U godinu i pol dana, samo tri projekta su prošla proceduru i proglašena su strateškim. 

Od njih niti jedan nije privatni nego je riječ o trećem bloku termoelektrane Plomin, centru za otpad Piškornica i novom terminalu luke Rijeka.

"Većina privatnih projekata koji su prijavljeni nije imala zatvorenu financijsku konstrukciju", kažu u Ministarstvu gospodarstva.

Lani je zakon promijenjen, ali RTL je ovaj tjedan objavio da u pet mjeseci niti jedan investitor nije prijavio projekt! 

Kada se uzme u obzir da su strane investicije samo lani u Hrvatsku bile oko 25 milijardi, investitori očito ne računaju previše na vladine zakone za poticanje ulaganja.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.