Ekonomix
3345 prikaza

Ne možete zamisliti koliko SAD duguje ropstvu

Robovi u SAD-u u 19. stoljeću
1/4
public domain
Koliko je blizu bivša tržnica robova burzi na Wall Streetu? Tko je izgradio zid na Wall Streetu? A koliko je točno zaradio SAD na robovima?

Kolovoza ove godine navršilo se 400 godina otkako su prve porobljene Afrikance trgovci robljem dovezli na prostor današnjeg SAD-a. Ropstvo je u SAD-u službeno zabranjeno 1865., ali povjesničari upozoravaju da se nasljedstvo ropstva još uvijek ne može odvojiti od ekonomskog utjecaja na društvo, navodi BBC.

Zoe Thomas članak započinje vrućim kolovoškim danom kojega se 25 ljudi okupilo ispred malog komemoracijskog spomenika u financijskom distriktu New Yorka. Vodič im je objasnio da je tu bila glavna tržnica robova, da su se samo dvije ulice dalje od današnje njujorške burze kupovali i prodavali muškarci, žene i djeca.

Rad u polju Zakon ih ne štiti Life Cijeli dan teško rade u polju, noću ih siluju i tuku

"To nije povijest crnaca. To nije povijest New Yorka ili SAD-a. To je svjetska povijest", kazala im je Damaris Obi.

To je ujedno i ekonomska povijest. Voditeljica tvrtke koja vodi obilaske "NYC Slavery and Underground Railroad", Stacey Toussaint, otkriva da su ljudi često iznenađeni koliko je ropstvo bilo važno za New York. "Oni ne shvaćaju da su porobljeni ljudi izgradili zid po kojem je nazvan Wall Street."

Procjenjuje se da je taj grad inkasirao 40 posto ukupnih američkih prihoda od pamuka, kroz svoje financijske tvrtke, brodarstvo i osiguravajuće tvrtke. Robovlasništvo je cvjetalo tijekom kolonijalne vladavine. Britanski i nizozemski doseljenici oslanjali su se na rad robova kako bi razvijali svoje farme i gradili nove gradove, što je vremenom sve skupa postalo SAD.

Robovi u SAD-u u 19. stoljeću | Author: public domain public domain

Robovi su radili na plantažama pamuka, šećera i duhana. Ono što bi proizveli, slalo se u Europu ili u sjeverne kolonije na daljnju preradu. A zarada od tih proizvoda koristila se za nove ekspedicije u Afriku u kojima su se zarobljavali novi ljudi i slali nazad u SAD. Zemljoposjednici bi od Londona podizali zajmove kako bi nabavili brodove i sve potrebno za takve ekspedicije.

U 19. stoljeću američke banke i južne države prodavale su obveznice kako bi aktivno pomagale širenje plantaža na kojima su radili robovi. Prisilno dovoženje ljudi iz Afrike u SAD sa sobom je nosilo rizike, pa je iz toga izrasla nova financijska grana – osiguranje.

Elektronička industrija, ilustracija Malezija Ekonomix Robovi u nehumanim uvjetima rade za Panasonic i Samsung

Neke od najvećih američkih tvrtki – New York Life, AIG, Aetna – prodavale su police kojima se osiguravalo da će robovlasnici biti u stanju kompenzirati novčani gubitak u slučajevima kad bi robovi bili ubijeni ili ranjeni. Do sredine 19. stoljeća izvoz sirovog pamuka donosio je SAD-u više od polovice zarade od prekomorskog izvoza.

Ono što se nije uspjelo prodati vani, slalo se u predionice po sjeveru SAD-a. Američke banke tog doba, kad bi procjenjivale nečije bogatstvo, u računicu su uzimale i broj robova koje bi dotična osoba posjedovala. Posljednjih godina neke američke banke počele su slati javne isprike društvu zbog svoje uloge u povijesti robovlasništva.

Robovi u SAD-u u 19. stoljeću | Author: public domain public domain

JP Morgan Chase, danas najveća američka banka, priznala je 2005. da su dvije njene podružnice – Citizens' Bank i Canal Bank iz Louisiane – prihvaćale navođenje robova kao jamstvo za odobravanje kredita. Pa ako bi zemljoposjednik bankrotirao, banka bi mu zaplijenila robove. Prije toga to su činile još i Citibank, Bank of America, Wells Fargo i mnogi drugi.

"Ropstvo je imalo sveopći utjecaj na američku ekonomiju", ustvrdio je Sven Beckert, profesor povijesti Amerike na Harvardu.

On je otkrio da gradovi poput Bostona nikada nisu imali veliku ulogu u trgovini robovima, ali su direktno profitirali na ekonomiji koja je počivala na radu robova.

Djeca robovi u Nepalu Pakao na zemlji Life "Sa 10 godina sam postala rob bogatoj obitelji"

Čak i trgovci iz Nove Engleske zarađivali su prodajući drvo i led na jugu i po Karibima, a onda bi tim novcem kupovali pamuk i šećer. Brendovi poput Brooks Brothersa, najveća tvrtka za odjeću muškaraca u SAD-u, jug SAD-a pretvorila je u jedan kraj svog visoko modnog biznisa. Domino's Sugar je prerađivao šećer koji su kao šećernu trsku uzgajali robovi.

Zarađivale su i američke željeznice koje su imale posebno konstruirane vlakove za prijevoz poljoprivrednih proizvoda američkih robova. Dobrim dijelom robovi su gradili i željeznice. Tijekom stoljeća i pol otkako je zabranjeno ropstvo u SAD-u, zakoni koji su zabranjivali potpuno sudjelovanje robovlasnika u ekonomiji SAD-a, oblikovali su zemlju.

"36. obojena pukovnija" u Američkom građanskom ratu | Author: public domain public domain

Nakon Američkog građanskog rata, predsjednik Andrew Johnson, koji je naslijedio ubijenog Abrahama Lincolna, nije se htio zamjerati južnjacima utjerivanjem isplate odšteta novooslobođenim bivšim robovima. To plus niz drugih zakona koji su ekonomski i politički obespravljivali bivše robove, doveli su kao posljedicu do dandanas izrazitih raslojenosti u društvu.

Ali, navodi BBC, tema nije zaključena, doživjela je svoju renesansu u već neslužbeno započetoj predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore 2020. Senator iz New Jerseyja Cory Booker, kandidat za čovjeka kojega će na izborima nominirati Demokratska stranka, predložio je zakon kojim bi se osnovao odbor sa zadatkom da pronađe način za isplatu odšteta potomcima.

Ilustracija za ženu koja uređuje kućanstvo Ispovijest Life "Bila je rob naše obitelji. 56 godina radila je bez plaće"

Prijedlog su podržali mnogi drugi kandidati Demokratske stranke. Ali, iako već postoji nekoliko konkretnih prijedloga, ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava ovu ideju.

U međuvremenu spomen obilježje na mjestu bivše najveće tržnice robovima u New Yorku smješten je tako blizu njujorškoj burzi da djeluje kao trajni podsjetnik snažne povezanosti ekonomskog i ropskog naslijeđa u SAD-u.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.