Milijuni su otplovili u privatnu tvrtku Uljanik plovidbu, koju su osnovali i bivši menadžeri Uljanika, a gubici su otplovili s prosvjedima na Markovu trgu, tako je naš sugovornik objasnio za Express još prije koji mjesec razloge propasti Uljanika, koji je s 3. majem u svojem sastavu stajao porezne obveznike više od 16 milijardi kuna od osamostaljenja Hrvatske pa do danas.
Uhićenje 12 menadžera pulskog Uljanika, riječkog 3. maja koji je u sastavu Uljanik grupe i Uljanik plovidbe potpuno je raskrinkalo vrlo uvezanu mrežu koja je, prema tvrdnjama policije, oštetila tvrtke za 1,2 milijarde kuna. Ali, kako saznajemo, istraživanje kriminala u Uljaniku i povezanim brodogradilištima nije završeno te će istrage vjerojatno biti proširene. Pokazao se istinitim podatak da su brodovi rađeni ispod cijene za Uljanik plovidbu, a potpore dane za brodove 3. maju završavale su kao pozajmice.
Svemu je kumovao i potpuni izostanak kontrole države koja je kroz godine ulijevala milijarde. U velikoj akciji netom prije odluke o stečaju pali su, među ostalim, i trojica članova bivše uprave na čelu s Giannijem Rossandom, direktorom 3. maja Maksimilianom Percanom i direktorom Uljanik plovidbe Dragutinom Pavletićem. A s ostalima su još donedavno bili kao nedodirljivi u Istri.
Odvjetnik Anto Nobilo je ustvrdio da nikakvog izvlačenja novca nije bilo, ali ili je namjerno napravio tu pogrešku ili ne razlikuje da su Uljanik plovidba i Uljanik dvije potpuno različite tvrtke. Koje ne bi trebale imati nikakvih dodirnih točaka osim poslovnih. Suprotno Nobilovim tvrdnjama, policija je objavila detaljnije obrazloženje. Doduše, ne spominju nikakva imena nego samo inicijale i trgovačka društva, ali sasvim dovoljno da oni upoznatiji s poslovanjem u Puli poslože kockice.
Dotaknut je samo mali segment poslovanja Uljanika i kako su crpili novac iz 3. maja, ali i kako se na račun Uljanika bogatila Uljanik plovidba, privatna brodarska kompanija koju su osnovali bivši menadžeri Uljanika. Policija navodi da su četiri broda za Uljanik plovidbu ugovorena 2010. godine ispod cijene. To se i dosad spekuliralo, ali sad je dobivena konačna potvrda.
Uljanik plovidba je i na napise Expressa, kad smo izrazili tu sumnju, slala priopćenja u kojima to opovrgava. No sad je policija pregledavši ugovore objavila: - Prodajna cijena naplaćena kupcima nije se bazirala na troškovima gradnje, nego na znatno nižoj procjeni prosječne cijene takvih brodova, bez uvida u pravo stanje broda - objavio je MUP.
Ni ta cijena nije plaćena u potpunosti, nego je dio kompenziran tako što je Uljanik dobio dionice tvrtki preko kojih je Uljanik plovidba ugovorila brodove. I onda je Uljanik plaćao dugove tim privatnim tvrtkama. Za iste brodove koje je gradio. Ovdje će istraga očito morati otići dalje, do poreznih oaza u kojima su smještene tvrtke naručitelji koje je osnovala Uljanik plovidba, a Uljanik uzeo udio. Dosad su se te čudne transakcije pravdale zajedničkim partnerstvom, ali milijuni gubitaka koje je otkrila policija očito svjedoče o suprotnom.
Iako imaju ista imena, to su dvije odvojene tvrtke. Uljanik plovidbu su preuzeli bivši menadžeri, a dio suvlasništva ima i tvrtka Danka Končara. Primjerice, uhićeni Dragutin Pavletić, koji je na početku bio i najveći vlasnik, bio je direktor Uljanik plovidbe. S vremenom je Uljanik izguran iz vlasništva, a još neki bivši direktori i menadžeri te radnici Uljanika postali su suvlasnici Uljanik plovidbe, koji je brodar i prijevoznik.
Primjerice, Karlo Radolović, koji je Uljanik vodio deset godina, do 2006. godine, postao je jedan od deset najvećih vlasnika. Njega je naslijedio Anton Brajković, koji je vodio Uljanik do 2013., a onda je postao jedan od deset najvećih suvlasnika Uljanik plovidbe. Pavletić je do izbijanja krize bio predsjednik nadzornog odbora Uljanika iako za to nema nikakvog vlasničkog opravdanja.
Uljanik plovidba, za razliku od Uljanika, koji je u 2016. i 2017. godini natukao 2,1 milijardu kuna gubitaka, posluje s dobiti i isplaćuje dividende svojim suvlasnicima. Od 2014. do 2017. godine ostvarili su 58 milijuna kuna dobiti. Takve muljaže su bile i u Rijeci, u 3. maju. Kad ga je Uljanik preuzeo, gradili su brod za Uljanik plovidbu, a umjesto da oni to plate, 3. maju je dan udio u brodu od 40 posto. I s tim brodom je bilo problema te se tražio povrat novca, ali ništa se nije dogodilo.
Također je 3. maj oštećen jer su za dva broda za koje je država dala potpore oni odmah dali pozajmice Uljaniku u istom iznosu. Na kraju, kako bi i državi prikazali investicije u 3. maju, Uljanik je prodao polovnu proizvodnu liniju te su to prikazali kao novo ulaganje. Novac od državnih potpora se očito vrtio, a s njim su plaćani dugovi Uljanika i Uljanik plovidbe koji su bili menadžerski povezani.
I tvrdnje sindikalista iz 3. maja da su oni u biti bili žrtva pohlepe i kriminala ekipe iz Pule sad su, nakon uhićenja, dobile puno konkretniji oblik. Pravi okidač za istrage je bilo to što je Uljanik 2013. godine, u vrijeme ministra Slavka Linića, preuzeo riječki 3. maj. Oni su imali u Rijeci pravo na državne potpore za restrukturiranje. I to čak 847 milijuna kuna.
No oko 560 milijuna je završilo kao pozajmica u Uljaniku i država je tek naknadno utvrdila da je novac otišao nenamjenski. Tad nam je već jedan visoki državni dužnosnik rekao kako bi sve u Uljaniku trebalo uhititi. Drugi nam je i objasnio kako se novac skrivao te kako se gradila lažna slika o uspjehu.
"Pazite, pa vi nikad niste u svim tim izvještajima Uljanika mogli naći koliko je neki brod ugovoren, koliko je na kraju plaćen i koliko su na njemu zaradili. Radilo se o mreži tvrtki s povezanim poslovanjem i kreativnim knjiženjem. Oni su ugovarali punu knjigu brodova i to prikazivali kao uspjeh te si isplaćivali bonuse. Međutim, završavali su jedan brod novcem koji je banka odobrila, a država jamčila za gradnju drugoga broda", objašnjava nam taj sugovornik.
Svi brodovi su dogovoreni po takvim uvjetima da nisu mogli biti završeni u rokovima, s produktivnošću koja nije mogla biti poštovana, te su na kraju na svakom od njih imali do 20 posto gubitaka. Ironija sudbine je da će i u slučaju stečaja 3. maj vjerojatno uspjeti preživjeti za razliku od Uljanika. Vlada je također sklonija toj opciji iako će obje tvrtke završiti u stečaju.
Za 3. maj su inače i od ranije zainteresirani talijanski div Fincantieri, dok Uljanik nema kupca, a dugovi i jamstva su takvi da je strateški partner Tomislav Debeljak rekao da je potrebno pokriti oko deset milijardi kuna dubioza od ranije.
"Uljanik je, po meni, bio država u državi. Svi menadžeri su bili politički uvezani. Brodogradilište je, nažalost, uništila kombinacija nesposobne uprave i njihova kriminala s padom brodogradnje na tržištu i nebrige svih vlada. Bio sam tamo, radio sam s njima i svačega sam se nagledao", kaže nam jedan od malih kooperanata koji je imao priliku prije konačnog pada poslovati s tom upravom.
Od 2010. država je Uljaniku dala 4,2 milijarde kuna jamstava, a najviše u vrijeme Milanovićeve vlade, čak 2,6 milijardi kuna. IDS se uporno pokušava opravdati od skandala u svojem dvorištu. A ostatak otpada na vladu Jadranke Kosor i Andreja Plenkovića. Dosad su od toga banke naplatile 3,1 milijardu kuna.
"Apsurd je da su banke obožavale poslovati s Uljanikom. Imale su dobre kamate, a sve su uvijek mogle naplatiti. Dok nije izašlo posljednje izvješće, koje je pokazalo da su u krizi, i meni su odmah davali kredit ako sam želio raditi s njima", kaže taj kooperant.
Uljanik je imao izvrsnu promidžbu, a kako nam svjedoče i neki od nižeg menadžmenta, pod kontrolom njih i IDS-a su bili i brojni lokalni mediji. Zato se o problemima nije pisalo sve dok oni nisu eskalirali. I to nije sve. Upravu je primjerice hvalio i bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić:
"Jedini ozbiljni ljudi koji su se dokazali bili su ljudi iz Uljanika", ne iz Kraljevice, Brodosplita, Brodotrogira ili Trećeg maja.
"Još 2010. su tražili da izađu iz sustava potpora kako im ne bi bili nametnuti strateški partner i nekontrolirana privatizacija. Tad je pred njih stavljen ultimatum - ili ćete biti državni ili se privatizirajte. Radnici su postali vlasnici, oni su postavili upravu, a sve državno u Uljaniku ostalo je na 25 posto. To je bila pogreška", govorio je Čačić.
Naš dobro upućeni izvor u situaciju u brodogradilištima tvrdi sljedeće: "Ekipa o kojoj Čačić zbori sve najbolje sad je u pritvoru. To su isti ljudi koje je on hvalio, a on je omogućio tu privatizaciju."
Također napominje kako je i Tomislav Panenić još 2015. bio upućen u sve što se radilo i u Uljaniku i u 3. maju.
"Prava je istina da svi sve znaju godinama. Nije se to otkrilo u zadnjih šest mjeseci niti tri dana. Godinama su političari na najvišim funkcijama znali za posudbe i milijune te da novac isparuje pa je pravo pitanje zašto su tek sad ili baš sad to spektakularno objavili i odradili. Dakle, svi su oni u to uključeni", kaže nam naš izvor.
Komentirao je i stečaj Uljanika, za koji kaže da bi najviše koristi zapravo mogao imati Brodosplit.
"Debeljak i ekipa nudili su neko rješenje. Očito to državi nije u interesu, a zapravo stečaj Uljanika za Brodosplit može samo biti pozitivna stvar. Na bubanj će ići oprema iz Uljanika koju će, recimo, Brodosplit moći povoljno kupiti", pojašnjava naš izvor. Ujedno ističe kako će najveću štetu osjetiti radnici jer za njih tek kreće nova tura agonije.
"Uljanik će moći u nekom obliku i dalje raditi brodove, naravno sve će ovisiti o stečajnom upravitelju. Zbog toga će trećina radnika ostati. Druga trećina će svoje znanje i iskustvo unovčiti u nekoj drugoj zemlji gdje je ovaj posao puno bolje plaćen od prosječnih 1000 eura, koliko su mogli zaraditi u Hrvatskoj. Oni će sa sobom povući i obitelji. A trećina će ići na burzu i biti na teret državi jer se radi o ljudima starijima od 50 godina koje nitko ovdje neće zaposliti. Brodogradilište nije hotel ili trgovina pa da radnici specifičnog zanimanja lako nađu drugi posao", opisuje naš izvor neke od posljedica stečaja Uljanika.
No ono što je također vrlo izgledno je da Uljanik u stečaju neće moći zadržati svoje prostore u centru Pule. A to znači da će mjesto brodogradnje preuzeti stanogradnja i turistički smještaj.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Nemaju milijarde u đepovima, lažete.