Njegovo veličanstvo princ Karim, Aga Khan, jedan od top 10 ljudi s Forbesove liste najbogatijih monarha na svijetu na neki je način čovjek koji je država za sebe. Quartz je objavio intervju s duhovnim vođom 15 šijitskih muslimana svijeta i s Istoka i sa Zapada. Potomak je dinastije izvorno iz Indije, koju je začeo još njegov djed. On je britanski državljanin, rođen u Švicarskoj, odrastao u Keniji, školovao se na Harvardu, danas živi u dvorcu u Francuskoj. Navodno je potomak loze koja potječe od Proroka Muhameda.
Svoj život je posvetio borbi protiv siromaštva, te predsjeda jednom od najaktivnijih zaklada za razvoj koja djeluje u 35 zemalja po Aziji, Africi i Bliskom istoku. Preko "Aga Khanove mreže za razvoj" doseže milijune ljudi diljem svijeta. Istodobno, on je milijarder koji posjeduje svoj otok u Karibima, megajahtu, kao i ergelu rasnih konja čiji uspjesi izazivaju zavist mnogih monarha, aristokrata i državnika. Britanski tisak naziva ga "playboyem".
Tako je nedavno nakon 10 godina pravne bitke konačno isposlovao razvod od svoje treće supruge. Aga Khan jedno jako ne voli – davati intervjue. Medijski sramežljiv princ medije svakom prilikom. Ali, kad se puni 60 godina imamata, kao što je slučaj s njim sad, onda se neke stvari naprosto moraju. Tako je Quartz dobio priliku intervjuirati ga telefonski s još četvero reportera iz svijeta.
On je praktično državnik bez teritorija, njegov su narod ljudi koji se nalaze u nizu zenalja, pa zato Aga Khan izbjegava otvoreno doticati osjetljiva politička pitanja i u pravilu se suzdržava govoriti o svjetskim vođama poimenice. Razgovor je zato i završio s "moji komentari ne mogu biti tako cjeloviti kao što bih ja volio da budu". 80-godišnji vođa dotaknuo se tema poput poštenja zapadnog financijskog sustava, veza između klimatskih promjena i siromaštva te potrebe za pluralizmom u ovom etnički nabijenom svijetu.
Quartz je potom razgovarao i s Mahmoudom Eboom, njegovim predstavnikom u Kanadi i predsjedateljem Međunarodnog foruma šijitskih vođa, kako bi objasnio i proširio stajališta princa Karima. Za godinu svog dijamantskog jubileja Aga Khan je izabrao kao temu promicanje pluralizma, koji on definirao kao "jednakost prema svim narodima i porijeklima". On tvrdi da su zemlje s kojima djeluje njegova zaklada povijesno pluralističke, a sada trpe etničke i vjerske podjele kao posljedice kolonijalizma.
"Dovoljno sam star da se sjećam kolonijalnih situacija u kojima kolonijalne sile namjerno razdvajale etničke skupine u nekoj zemlji kako bi se održale na vlasti", kaže on. "Te naslijeđene situacije sda moramo riješiti." Eboo ide dalje: "Ako pogledate zemlje u UN-u, pola su propale demokracije. Razlog njihovog neuspjeha je to što svakoj od njih nedostaje suština pluralističkih, sekularnih društava", kaže on.
U muslimanskom svijetu "pluralizam je ugrađen od prvog dana ... ideja o različitosti i činjenica da je Bog stvorio čovječanstvo s različitostima", dodaje on. Kaže da je mreža Aga Khan uspješno dovela pluralizam u sirijski grad koji je bio pogođen građanskim ratom. (Eboo nas je zamolio da ne objavimo ime grada zbog sigurnosti stanovnika.) Aga Khan, kaže Eboo, rekao je velikoj populaciji ismailita da prihvate sve izbjeglice, bez obzira na etničku pripadnost ili vjeru, da im pruže smještaj u vlastitim domovima, radije nego u izbjegličkim logorima, i integriraju ih u društvo.
Jedno od postignuća koje je uslijedilo, kaže Eboo, jest to što su uspjeli osigurati potpuni razvoj u najranijem djetinjstvu za 35% djece u tom gradu, za razliku od 1% u ostatku zemlje. (Kvarc ovo nije mogao samostalno potvrditi s obzirom na informativnu blokadu iz zemlje, no stručnjak za Siriju Joshua Landis potvrdio je da Aga Khan u Siriji ima vrlo pozitivan utjecaj.) "Stvorili smo pluralistički otok stabilnosti i svi ti ljudi shvaćaju da je njihov opstanak, njihova budućnost međusobno ovisna", kaže Eboo.
"Zapadne banke ne rade dovoljno na ublažavanju siromaštva, kaže Aga Khan. "Financijske institucije trebaju puno otvorenije pomagati druđtvu, bez narušavanja vlastitog preživljavanja, očito", kaže on. U prethodnim intervjuima, on je opisao te prioritete kao važnu razliku između islamskog svijeta i Zapada. Eboo objašnjava da u islamu "postoji društvena odgovornost o načinu korištenja materijalnih resursa - to je nešto za što Aga Khan osjeća da ponekad nedostaje zapadnom svjetonazoru".
To počinje promicanjem pristupa siromašnima koji trenutno nisu kreditno sposobni, kaže Eboo. Rekao je da mu nije poznato da princ Karim lobira kod zapadnih banaka za to, ali kaže da Aga Khan radi s dvije ne-zapadne banke (Habib banka u Pakistanu, u kojoj posjeduje većinu i Diamond Trust Bank u istočnoj Africi) kako bi osigurao kredit za siromašne. Banke tu promjenu trebaju napraviti, kaže Aga Khan, jer mikrofinanciranje (davanje malih kredita kreditno nesposobnim poduzetnicima u zemljama u razvoju) trenutno ne funkcionira.
"Dovodi li mikrokreditiranje do onoga čemu su se ljudi nadali? Mislim da ne", kaže Prince Karim. "Mikrokredit je dostupan određenim demografskim skupinama, ali to ne utječe na cijelo gospodarstvo određene zemlje". Taj neuspjeh je dijelom posljedica troškova infrastrukture koja se koristi za prijenos novca, kaže Eboo. "Zajmodavci završavaju s kamatnim stopama tako visokima koje si siromašni ne mogu priuštiti", kaže on.
"Čak i mikrofinancijski proizvodi ili zajmovi odmiču se od svoje izvorne namjere, prema smjeru kojij bismo sada smatrali komercijalnim aspektom bankarstva." "Klimatske promjene su glavna prijetnja za veliki dio svijeta u razvoju i treba ih pažljivo promatrati", kaže Aga Khan, navodeći ih kao prvu stvar za rješavanje problema siromaštva u zemljama u razvoju. Umjesto ogromnog zadatka mijenjanja uzroka klimatskih promjena, njegova mreža uglavnom se fokusira na borbu protiv načina na koji one pogađaju siromašne.
A to znači identificiranje zajednica kojima prijeti poplava, suša, potresi ili klizišta, te osiguravanje njihovog premještanja ili zaštite. Princ Karim tvrdi da globalna zajednica ignorira ove prijetnje, unatoč spoznaji da će mnoge ljude osiromašiti ili pobiti. "Više sam zabrinut - iskreno kažem - više nego zabrinut, zbog situacija u kojima su svi, pa i lokalno stanovništvo, desetljećima znali da žive pod visokim rizikom, a unatoč tome nitko ništa nije poduzeo", kaže on.
"Nikad se o tome nije ni raspravljalo kao o dijelu procesa razvoja". Upitan što misli o demonizaciji islama na Zapadu, Aga Khan je odgovorio relativno oštrim riječima. "Priroda islama je vjera mira; to nije vjera sukoba ili društvenih potresa ", kaže on. "Takvo ocrnjivanje koristi se u političkom procesu, ili dijelu političkog procesa, za političke ciljeve". Osim promicanja pluralizma, još jedno ključno mjesto za rješavanje napetosti između islama i Zapada je obrazovanje.
Dugoročna strategija je potaknuti učenike da uče o ispravnom razumijevanju islama, za što princ Karim vjeruje da je "potpuno izostalo" po zapadnim školstvima, kaže Eboo. Nešto takvo započeo je s Aga Khanovim Ismailitskim institutom uz Londonu koji je izradio školski program o islamu, ali Eboo priznaje da je to dug proces. Puno brži proces je promicanje bogate kulturne baštine religije kroz programe poput prestižne nagrade Aga Khan za arhitekturu, glazbene inicijative i muzeja Aga Khan u Torontu.
Cilj je dovesti ne-muslimane do toga da kažu: "Nisam znao da su muslimani pioniri algebre, ili da je Kanon medicine Ibn Sine bio standardni tekst tijekom 500 godina i da je bio muslimanski", kaže Eboo. "Jedini način da se suprotstavimo monolitnom pogledu na islam danas, da se suprotstavimo nazorima po kojima je to, bolesna i nasilna vjera, jest kroz iznošenje tih aspekata znanja."
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
sve što je muslimansko je govno.